Pregled bibliografske jedinice broj: 1018246
Od periferije do centra i natrag: sociopragmatika supkulturnoga žargona
Od periferije do centra i natrag: sociopragmatika supkulturnoga žargona // Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi: Knjižica sažetaka / Čagalj, Ivana (ur.).
Katovice : Sosnowiec: Institut za slavenske filologije Šleskoga sveučilišta, 2019. str. 61-62 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1018246 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od periferije do centra i natrag: sociopragmatika supkulturnoga žargona
(From the Periphery to the Center and Back: The Sociopragmatics of Subcultural Jargon)
Autori
Granić, Jagoda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi: Knjižica sažetaka
/ Čagalj, Ivana - Katovice : Sosnowiec : Institut za slavenske filologije Šleskoga sveučilišta, 2019, 61-62
Skup
Međunarodni znanstveni skup “Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi“
Mjesto i datum
Sosnowiec, Poljska; Katowice, Poljska, 07.05.2019. - 09.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
sociopragmatika, periferija centar, supkulturni žargon, razgovorni jezik, hrvatski standard
(sociopragmatics, periphery center, subcultural jargon, colloquial language, Croatian standard)
Sažetak
Odnos centar-periferija dinamičan je sam po sebi jer je upravo ustanovljen na međusobnoj suprotnosti. Iako prvotno prostorno određen, odavno je iskoračio iz tih okvira i postao konstrukt koji se realizira u različitim kontekstima – i u jeziku i u kulturi i u politici, u njihovoj ukupnosti i u svakome od njih zasebno. Prakse pokazuju da ni granice između centra i periferije nisu ni tako čvrste ni nepropusne ni nepomične, pa je stoga očekivana i nužna revalorizacija perifernoga. Kreativnost nije isključivo specifikum centra, u određenim okolnostima ''seli'' se na periferiju koja ima veći prostor slobode jer nema ''vanjsku'' granicu. Neposredni kontakti i prožimanja jezikā i kulturā dokazuju da ni to kretanje nije jednosmjerno, neovisno o tome odakle je krenulo. Kada je u pitanju supkulturni žargon s kojim se upravo identificira društvena grupa na margini, pasivnost je a priori isključena. Supkulturni žargon u hrvatskome diskursu rezultat je spontanoga, u današnjoj internetskoj eri ne nužno usmenoga stvaralaštva čija visoka leksička produktivnost i gramatička fleksibilnost dodatno ubrzavaju komunikaciju. Supkulturni žargon kao onaj ''pravi'' žargon, semantički je ekspresivan (ističući se u pejorativnosti i ironiji, pa i u sarkazmu), metaforičan i asocijativan, s mnogo točaka humora. Takav zasigurno obogaćuje komunikaciju, no neki smatraju da ''osakaćuje'' jezik, pogotovo kada neki žargonizmi, posredstvom razgovornoga jezika, pronađu svoje mjesto u standardu. Različiti stavovi govornika prema tome, relativno govoreći, perifernome idiomu obilježeni su stereotipima i predrasudama, no činjenica je da nekada ima ulogu katalizatora u standardnome jeziku – idiomu centra, jer se u njemu već događaju ili bi se morale dogoditi promjene.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija