Pregled bibliografske jedinice broj: 101776
Sociologijske teorije modernosti i modernizacije: razvoj i mijene
Sociologijske teorije modernosti i modernizacije: razvoj i mijene, 2003., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 101776 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sociologijske teorije modernosti i modernizacije: razvoj i mijene
(Sociological Theories of Modernity and Modernization: Development and Changes)
Autori
Zeman, Zdenko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
14.02
Godina
2003
Stranica
445
Mentor
Katunarić, Vjeran
Ključne riječi
modernost; modernizacija; moderno društvo; sociologijska teorija modernosti; filozofija modernosti; refleksivnost; povjerenje; društvo rizika; društveni pokreti; mrežno društvo
(modernity; modernization; modern society; sociological theory of modernity; philosophy of modernity; reflexivity; trust; risk society; social movements; net society)
Sažetak
Rad se bavi sociologijskim teorijama modernog društva, njihovim filozofijskim temeljima, mijenama i razvojem. Počinje se formuliranjem "radne" definicije modernosti (kolokvijalno-zdravorazumski, filozofijski i sociologijski diskurs) i dospijeva se do razlikovanja dvije vrste sociologijskog pristupa problemu modernosti: teorija modernizacije (koje ne problematiziraju temeljna određenja modernosti) i teorija modernosti (koje nastoje razumjeti bit /ili narav/ modernosti). Obje vrste teorije predstavljene su najprije s po jednim uzorom-"klasikom" sociologije: teorije modernosti "predstavlja" Max Weber, a teorije modernizacije Talcott Parsons. Nakon toga slijedi analiza suvremenih primjera tih dvaju pristupa. Teorije modernizacije predstavljene su kroz analizu koncepcija Samuela Huntingtona i W. W. Rostowa. Teorije modernosti predstavljene su analizom koncepcija četiri poznata suvremena sociologa: Anthony Giddens, Ulrich Beck, Alain Touraine, Manuel Castells. Na temelju svih raščlambi izvodi se zaključak da doista postoji određena razvojna putanja u sociologijskom razumijevanju modernosti u 20. stoljeću. Također se pokazuje da se razvoj u kontekstu sociologijske teorije modernosti ne smije shvatiti doslovno, nego ga treba razumjeti kao nelinearno i nekumulativno kretanje znanja, odnosno kao spiralno kruženje sociologijske spoznaje oko društva, u kojemu se spoznaja i društvo uzajamno konstituiraju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb