Naslov
Moralnost eksperimenata na životinjama
(Morality of the Experiments on Animals)

Autori
Petrović, Neven

Izvornik
Vladavina prava : časopis za pravnu teoriju i praksu (1331-3207) IV (2000), 5; 131-146

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
deontologija, eksperimenti, specizam, utilitarizam, životinje
(animals, deontology, experiments, speciecism, utilitarianism)

Sažetak
Osnovna je namjera ovog teksta da pruži kritički prikaz glavnih pozicija o problemu moralne opravdanosti znanstvenih eksperimenata na životinjama. Započinje se prihvaćanjem glavnih argumenata kojima se brani stav da životinjama dugujemo moralno uvažavanje. Središnji je zadatak te argumentacije pronalaženje kriterija prema kojem se utvrđuje tko spada u moralnu sferu a tko ne. Pokazuje se da je daleko najuvjerljiviji kriterij te vrste posjedovanje sposobnosti za osjećanje bola i zadovoljstva budući da bez nje nije moguće imati interese kojima treba moralna zaštita. Iz toga slijedi da sva bića koja posjeduju tu sposobnost, a to nedvojbeno vrijedi za većinu životinja, imaju i moralni status. Iako to znači da one nisu obična sredstva koja drugi mogu koristiti za svoje ciljeve bez ikakvih obzira, to još uvijek nije dovoljno da se pokaže da eksperimenti na njima nisu opravdani. Razlog tomu jest to što jedno od osnovnih moralnih učenja, utilitarizam, ponekad dopušta žrtvovanje nekih posjednika moralnog statusa ako drugi time stječu korist koja preteže nad štetom učinjenom ovim prvima. Suparničko, pak, učenje svima koji spadaju u sferu morala pridaje prava koja zabranjuju da im se čini praktički bilo kakva šteta. Daljnja odluka o problemu moralnosti eksperimentiranja na životinjama stoga se može donijeti tek nakon opredjeljivanja za jednu od te dvije pozicije. To se čini tako se gleda kakve one implikacije imaju za taj problem. Utilitarizam kritizira većinu današnjih eksperimenata pokazujući da korist koja se dobiva od njih ne opravdava nanošenje patnje životinjama. Ta pozicija može ponekad dopustiti eksperimente ali onda opravdava i njihovo izvođenje na ljudima koji ne posjeduju samosvijest. Gledište prava eksperimente apsolutno zabranjuje jer po njemu nitko nema pravo žrtvovati nijednog posjednika moralnog statusa da bi stekao koristi za sebe. Ove implikacije tih pozicija smatraju se veoma problematičnim. Odustajanje od svih eksperimenata na životinjama i njihovo izvođenje na ljudima predstavljaju cijenu protiv koje se buni naš sadašnji moralni senzibilitet. Stoga se razmatra i jedna kompromisna pozicija koja pokušava pomiriti stav da životinje imaju moralni status s osjećanjem da one ipak vrijede manje od svih ljudi. Međutim, pokazuje se da ni ona nije zadovoljavajuća jer ne može razriješiti neke probleme. Zaključak je da trenutno ne postoji moralna pozicija koja bi u vezi s ovim problemom bila potpuno odgovarajuća.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA