Naslov
Kompostiranje otpadaka hrane u aerobnim uvjetima
(Composting the food wastes under the aerobic conditions)

Autori
Vuković, Marija ; Briški, Felicita ; Grozdanović, Darija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Priopćenja / Prukner_Radovčić, Estella - Zagreb, 2000

Skup
Croatian Congress of Microbiology with International Participation

Mjesto i datum
Brijuni, Hrvatska, 03.10.2000. - 06.10.2000

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kompostiranje; otpaci
(composting; waste)

Sažetak
Kompostiranje je jedna od metoda kojom se može smanjiti količina čvrstog otpada na gradskim odlagalištima. Organske tvari, kao i neke anorganske, razgrađuju milijarde bakterija i fungi, pri čemu se najčešće organska tvar pretvara u ugljikov dioksid, metan, vodu i humus. U ovom radu istraživana je razgradnja otpadaka hrane biljnog podrijetla (kraće nazvan supstrat) kompostiranjem u kolonskom reaktoru volumena 1 dm3 u aerobnim uvjetima. Supstrat je homogeniziran s plodnim tlom u omjeru 2:1, kako bi se osigurao izvor mikroorganizama neophodnih za razgradnju. Kompostiranje je provedeno bez i s dodatkom mineralne soli, kao izvor dušika i fosfora, pri različitim protocima zraka. Dobiveni rezultati ukazuju da je optimalno kompostiranje odabranog supstrata postignuto uz protok zraka 0, 5 dm3/dm3 min i dodatkom 4, 5 g mineralne soli, pri čemu je već treći dan registrirana maksimalna temperatura (49 oC) u bioreaktoru, uz porast mase nastalog CO2, kao jednog od produkata razgradnje supstrata. Zatim se temperatura u reaktoru snižavala. Od sedmog dana ponovo je registriran porast temperature, što je upućivalo na proces sazrijevanja komposta. Nakon otvaranja bioreaktora i pregledom strukture supstrata moglo se utvrditi da je došlo do potpune razgradnje organske tvari, a mjerenjem vrijednosti pH supstrata, odnosno komposta uočena je promjena od pH = 4, 15 do pH = 8, 40. Određen je i broj živih stanica mikroorganizama, koji je na početku pokusa iznosio 5, 1.108 bakterijskih stanica i 5, 0.107 spora plijesni, a nakon kompostiranja 4, 9.1012 stanica odnosno 4, 0.109 spora plijesni. Osim toga, ukupni volumen supstrata nakon kompostiranja smanjen je za 50%. Nasuprot tome, bez prozračivanja supstrata u promatranom vremenu nije uočena razgradnja. Na kraju se može zaključiti da je kompostiranje u aerobnim povoljnije od anaerobnim uvjetima, jer je vremenski kraće. Pri tome nastaje samo CO2, a ne i štetni plinovi kao što su CH4 i H2S koji nastaju u anaerobnim uvjetima. Osim toga, uspješno se može smanjiti ukupni volumen gradskog otpada na odlagalištu, pri čemu se dobiveni kompost može iskoristi za obogaćivanje siromašnog tla ili u hortikulturi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA