Naslov
Upravljačke elite i modernizacija
(Governing elites and modernization)

Urednik/ci
Čengić, Drago ; Rogić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Grad
Zagreb

Godina
2001

Stranica
302

ISBN
953-6666-16-2

Ključne riječi
Upravljačke elite; modernizacija; Hrvatska; razvoj; upravljanje
(Governing elites; modernization; Croatia; development; governance)

Sažetak
Jedno od temeljnih pitanja sadašnjeg trenutka Hrvatske: kakve su nam upravljačke elite potrebne za izazove nove hrvatske modernizacije? To pitanje ‘ vraća u život’ ocjenu da je povijesni, socijalni i profesionalni profil domaćih elita doista od presudne važnosti za moderni razvoj zemlje u skoroj budućnosti, te da se iz dosadašnjeg djelovanja hrvatskih elita trebaju izvući pouke za budućnost. Isti stav otvara, međutim, mnoštvo prijepora kada je riječ o optimalnom odnosu između elita, razvoja i modernizacije. Primjerice, Hrvatska je možda u posljednjih deset godina na političkoj razini donekle odgovorila na osnovna pitanja identiteta, ali je, po našoj procjeni, posve zatajila u racionalnoj analizi sadašnjosti (na temelju znanstveno prihvaćenih kriterija) i u elaboraciji bilo kakve nacionalne strategije razvitka. Riječ je o strategiji koja bi iznjedrila točke posebnosti i izvrsnosti jedne male države/društva u uvjetima rastuće globalizacije i međuovisnosti gospodarskih, političkih, društvenih i tehnoloških sustava. Za obavljanje bilo jednog bilo drugog zadatka od ključne je važnosti kakve ljudske resurse imamo ili, preciznije, koje razvojne (političke, znanstvene, menadžerske, poduzetničke) elite imamo, a koje bi trebale ponuditi odgovore na brojna pitanja iz domaće i svjetske okoline. Složimo li se s ovom ‘ dijagnozom’ i ocjenom da iz nje izvedene zadatke tek treba obaviti, onda nam valja postaviti i neka temeljna pitanja koja ti isti zadaci impliciraju. Prvo, kakva je slika naših upravljačkih elita u multidisciplinarnoj (sociologijskoj, povijesnoj, kulturološkoj, sociopsihologijskoj) perspektivi? Ima li ih, i koje su ‘ poruke’ te slike za naše su-vremenike? Drugo, kakav jest a kakav bi trebao biti odnos između hrvatske političke elite i modernizacije, odnosno između hrvatske menadžerske i poduzetničke elite i naobrazbe te između novih elita i valova globalizacije? Pitanja su to koja zapravo ispituju međuodnos između zahtjeva za oblikovanjem novoga identiteta domaćih elita i zahtjeva modernizacije ‘ ovdje i sada’ . Treće, kakvo je ponašanje domaćih elita (osobito menadžera i poduzetnika) uočljivo u ‘ svijetu poduzeća’ , osobito s obzirom na vlasnička i institucionalna obilježja upravljanja u domaćim velikim poduzećima (dioničkim društvima ili korporacijama)? Kakve su prakse ovdje na djelu? Samo one koje proizlaze iz krajnje pojednostavljenog (primitivnoga) odnosa rada i kapitala, svedenog na opsesivnu ovisnost o zakonu profita pod svaku cijenu ili i neke druge? Jesu li ove druge doista i moguće, s obzirom na povijesna iskustva koje ovi prostori imaju i sa socijalizmom i s nekadašnjim kapitalizmom? Nadamo se da se dio odgovora na ova pitanja može naći na predočenim stranicama. No, ponuđene tekstove treba čitati ponajprije kao poziv na zajednički dijalog glavnih razvojnih sudionika u Hrvatskoj. Brisanje ideologijskog jezika u tom je dijalogu naprosto higijenski imperativ. U takvom je dijalogu, izvan svake je rasprave, moguće doći do jasne definicije bitnih problema hrvatske sadašnjice, odgonetnuti uporišta realne strategije razvoja i identificirati žive socijalne aktere modernizacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA