Pregled bibliografske jedinice broj: 1017268
Odnos vjere i razuma u teološkoj misli Josepha Ratzingera / Benedikta XVI.
Odnos vjere i razuma u teološkoj misli Josepha Ratzingera / Benedikta XVI. // Međunarodni znanstveni simpozij "Enciklika Fides et ratio - vjera i razum. Aktualizirano čitanje 20 godina poslije"
Zagreb, Hrvatska, 2018. (pozvano predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1017268 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos vjere i razuma u teološkoj misli Josepha
Ratzingera / Benedikta XVI.
(The Relationship between Faith and Reason in the
Theological thinking of Joseph Ratzinger /
Benedict XVI)
Autori
Kovač, Nedjeljka Valerija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Međunarodni znanstveni simpozij "Enciklika Fides et ratio - vjera i razum. Aktualizirano čitanje 20 godina poslije"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Fides et Ratio ; Joseph Ratzinger ; Vjera, razum ; Regensburger Vorlesung
(Fides et Ratio ; Joseph Ratzinger ; Faith, Reason ; Regensburger Vorlesung)
Sažetak
Kompleksno teološko pitanje odnosa vjere i razuma prožima čitav teološki rad Josepha Ratzingera/Benedikta XVI.: počevši od njegova nastupnog predavanja na Sveučilištu u Bonnu (1959.), preko javne rasprave s Jürgenom Habermasom (2004.), sve do govora na Sveučilištu u Regensburgu (2006.), da spomenemo one najistaknutije. Također je njegova misao vrlo bliska s porukom enciklike pape Ivana Pavla II „Fides et ratio“. Ono što se u Ratzingerovim razmišljanjima najprije može zamijetiti jest njegovo visoko vrednovanje razuma te naglašavanje neophodnosti razuma za samu vjeru, što utemeljuje na analognom povezivanju Boga kao Logosa i Ljubavi s razumnošću čovjeka kao njegova stvorenja. U svjetlu toga polazišta, Ratzinger nadalje kritizira sužavanje razuma na funkcionalnu i empirijsku racionalnost te zastupa čovjekovu sposobnost za spoznaju obuhvatne istine. Odnos vjere i razuma prema Ratzingeru treba biti korelacionalan, jer se obje stvarnosti međusobno pročišćuju i upotpunjuju. Vjera pretpostavlja razum, kojega prosvjetljuje i dovodi do njegove prave veličine. Bez međusobne povezanosti i pročišćavanja nastaju kako „patologije religije“ tako i „patologije razuma“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Teologija