Pregled bibliografske jedinice broj: 1017066
Psovka i smijeh
Psovka i smijeh // Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi : međunarodni znanstveni skup
Katowice, Poljska, 2019. str. 104-105 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1017066 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psovka i smijeh
(Swearing and Laughter)
Autori
Mikulić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi : međunarodni znanstveni skup
Mjesto i datum
Katowice, Poljska, 07.05.2019. - 09.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
psovka, narodna smjehovna kultura (M. Bahtin), hrvatske komedije 17. stoljeća (smješnice), svakodnevica, Dubrovnik
(swearing, the folk culture of humor (M. Bakhtin), croatian comedies of the 17th century (smješnice), everyday life, Dubrovnik)
Sažetak
U radu se istražuje suodnos dvaju rubnih fenomena u hrvatskoj znanosti o književnosti, a to su psovka i smijeh. Psovka kao govorni žanr određen opsceno-vulgarnim izrazima povezanim sa spolnim ili analnim tjelesnim područjem u suvremenoj se kulturi smješta u kontekst tzv. negativnih veličina. S druge strane, smijeh je osnovna svrha komedije koja je u žanrovskoj hijerarhiji niže pozicionirana vrsta, često i zapostavljena. Međutim, promatramo li psovku u kontekstu Bahtinove ideje grotesknog realizma, riječ je o afirmativnom i pozitivnom fenomenu koji je pridonosio stvaranju slobodne karnevalske atmosfere i drugog, materijalno- tjelesnog, smjehovnog aspekta svijeta. Hrvatske komedije druge polovice 17. stoljeća (smješnice), osim što su dugo vremena bile na rubu književnopovijesnih proučavanja, u ovom nas slučaju prvenstveno zanimaju jer pripadaju karnevalskom tipu obredno-predstavljačkih formi narodne smjehovne kulture, čiji je sastavni dio i psovka. Utvrđujući pojavnost psovke u smješnicama s obzirom na tip psovke („bludna psovka“, grdnja), usmjerenost psovke (govornik, slušatelj, treća osoba, neživa materija, životinje) i područje iz kojih se preuzimaju metaforično-uvredljive riječi (dijelovi tijela, životinje, etnička skupina, konfesija, neživa materija, ljudska osobina...) dobiva se uvid u umjetničku sliku dubrovačke svakodnevice predmodernog doba.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
