Pregled bibliografske jedinice broj: 1017035
Seroprevalencija virusnih zoonoza koje prenose člankonošci i glodavci na području kontinentalne Hrvatske
Seroprevalencija virusnih zoonoza koje prenose člankonošci i glodavci na području kontinentalne Hrvatske, 2019., diplomski rad, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1017035 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Seroprevalencija virusnih zoonoza koje prenose
člankonošci i glodavci na području kontinentalne
Hrvatske
(Seroprevalence of arthropod-borne and rodent-borne
viral zoonoses in continental regions of Croatia)
Autori
Ovčar, Dorian
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
12.07
Godina
2019
Stranica
33
Mentor
Vilibić-Čavlek, Tatjana
Ključne riječi
arbovirusi ; virusi koje prenose glodavci ; seroprevalencija ; epidemiologija
(arboviruses ; rodent-borne viruses ; seroprevalence ; epidemiology)
Sažetak
Virusi uzročnici zoonoza pripadaju dvjema velikim skupinama: skupini arbovirusa koje prenose člankonošci (komarci, krpelji, nevidi) te skupini virusa koje prenose glodavci. U najčešće arboviruse dokazane na području Hrvatske spadaju virus krpeljnog encefalitisa (TBEV), West Nile virus (WNV), Usutu virus (USUV), virusi papatači groznice napuljski (SFNV) i sicilijanski (SFSV) tip te Toscana virus (TOSV). Hantavirusi Puumala (PUUV) i Dobrava (DOBV) najrasprostranjeniji su virusi koje prenose glodavci. Cilj rada je odrediti seroprevalenciju arbovirusa i virusa koje prenose glodavci u izloženih i neizloženih osoba na području kontinentalne Hrvatske. Tijekom jednogodišnjeg razdoblja (siječanj- prosinac 2017. godine), na viruse uzročnike zoonoza testirano je ukupno 149 ispitanika u dobi od 19 do 88 godina iz kontinentalnih hrvatskih županija. U ispitivanoj je skupini bilo 116 (77, 9%) muškaraca i 33 (22, 1%) žene. Izloženu skupinu sačinjavali su šumski radnici (N=44), lovci (N=26) te poljoprivrednici koji su naveli česte kontakte s glodavcima (N=39), a neizloženu skupinu osobe iz opće populacije (N=40). Svi su ispitanici bili asimptomatski u vrijeme testiranja te nisu naveli anamnestički podatak o nedavnoj febrilnoj bolesti. IgG protutijela na TBEV, WNV i USUV određena su pomoću komercijalnih imunoenzimskih testova (ELISA ; Euroimmun, Lübeck, Njemačka), a protutijela na SFSV, SFNV, TOSV, PUUV i DOBV pomoću komercijalnih indirektnih imunofluorescentnih testova (IFA ; Euroimmun, Lübeck, Njemačka). Protutijela na TBEV dokazana su u ukupno 24 (16, 1%), WNV u 3 (2%), SFSV u 2 (1, 3%), SFNV u 2 (1, 3%), TOSV u 2 (1, 3%), PUUV u 19 (12, 8%) te DOBV u 4 (2, 7%) ispitanika. Niti jedan ispitanik nije bio seropozitivan na USUV. Dokazana je statistički značajna razlika u seropozitivitetu na PUUV (p<0, 001) između skupina (2, 5% u općoj populaciji ; 3, 9% u lovaca ; 13, 6% u šumskih radnika te 28, 2% u poljoprivrednika u čestom kontaktu s glodavcima). Seroprevalencija ostalih ispitivanih virusa se nije značajno razlikovala između skupina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2016-06-7456 - Prevalencija i molekularna epidemiologija emergentnih i re-emergentnih neuroinvazivnih arbovirusnih infekcija na području Hrvatske (CRONEUROARBO) (Vilibić Čavlek, Tatjana, HRZZ - 2016-06) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Medicinski fakultet, Zagreb
Profili:
Tatjana Vilibić-Čavlek
(mentor)