Naslov
Istraživanje jadranskog koraligena
(Exploration of the Adriatic coralligenous outcrops)

Autori
Kipson, Silvija ; Novosel, Maja ; Bakran-Petricioli, Tatjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
Promicanje i komuniciranje znanosti II - Povodom 100. godišnjice prve hrvatske oceanografske ekspedicije Vila Velebita

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.10.2013. - 24.10.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
koraligen, Jadransko more, bentos
(coralligenous assemblages, Adriatic Sea, benthos)

Sažetak
Koraligen je endemsko stanište Sredozemnog mora izrazite ekološke, ekonomske i estetske vrijednosti. Te jedinstvene vapnenačke tvorevine biogenog podrijetla, proizvedene nakupljanjem inkrustrirajućih alga u uvjetima smanjenog osvjetljenja, okupljaju oko 20% vrsta Sredozemnog mora, uključujući i nekoliko gospodarski važnih vrsta, te predstavljaju jedan od najatraktivnijih podmorskih pejzaža, cijenjen u ronilačkom turizmu. Tim staništem dominiraju dugoživući, spororastući makrobentoski organizmi koji ga čine izuzetno osjetljivim na različite antropogene poremećaje, kao npr. onečišćenje, unošenje stranih vrsta, prekomjerni izlov i korištenje destruktivnih ribolovnih alata te globalno zatopljavanje. Zbog svoje izuzetne vrijednosti i statusa ugroženosti koraligen je istaknut kao stanište kojem treba stroga zaštita prema Protokolu za posebno zaštićena područja (SPA/BIO) Barcelonske konvencije za zaštitu bioraznolikosti Sredozemnog mora te je nedavno donesen akcijski plan njegove zaštite. U istočnom dijelu Jadrana, prva bionomska studija koraligena provedena je pod vodstvom prof. dr. sc. Helene Gamulin-Brida još 60-ih godina prošlog stoljeća, no sustavno, kvantitativno istraživanje započelo je tek 2009. godine. Istraživanje provodimo prvenstveno metodom autonomnog ronjenja i podvodne fotografije, kao nedestruktivne metode koja omogućava uzorkovanje adekvatne površine ovog heterogenog staništa u ograničenom vremenu kojim ronioci raspolažu na većim dubinama na kojima se koraligen razvija (uobičajeno ispod 30 m). Ukoliko je potrebna daljnja taksonomska identifikacija, ciljano se uzimaju i uzorci pojedinih organizama. U koraligenskoj zajednici s dominacijom crvene gorgonije, vrste Paramuricea clavata, do sad je utvrđeno 250 makrobentoskih svojti, od toga 43 alga, 45 spužvi, 14 koralja, 45 mnogočetinaša, 5 mekušaca, 1 ramenonožac, 1 štrcaljac, 82 mahovnjaka i 13 mješčićnica. Primjenom iste metode i napora uzorkovanja utvrđeno je veće bogatstvo vrsta u jadranskim zajednicama nego u zapadno mediteranskim, te značajne razlike u bioraznolikosti makrobentosa između lokacija i istraživanih dubina, što potvrđuje izrazitu prostornu varijabilnost čak i na razini pojedinog koraligenskog facijesa te ukazuje na potrebu da se buduće praćenje stanja uspostavi na pojedinim lokacijama. Utvrđivanje nultog stanja jadranskog koraligena polazište je za razumijevanje njegovog funkcioniranja, određivanje pokazatelja dobrog stanja očuvanosti tog staništa te praćenje budućih promjena, uzrokovanih prirodnim i/ili antropogenim utjecajima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA