Pregled bibliografske jedinice broj: 1016633
Metafore i metonimije u interakciji
Metafore i metonimije u interakciji // Metafore u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 47. seminara Zagrebačke slavističke škole / Molvarec, Lana ; Pišković, Tatjana (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Zagrebačka slavistička škola ; Hrvatski seminar za strane slaviste, 2019. str. 51-94
CROSBI ID: 1016633 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Metafore i metonimije u interakciji
(Metaphors and metonymies in interaction)
Autori
Brdar, Mario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Metafore u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 47. seminara Zagrebačke slavističke škole
Urednik/ci
Molvarec, Lana ; Pišković, Tatjana
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Zagrebačka slavistička škola ; Hrvatski seminar za strane slaviste
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
51-94
ISBN
978-953-175-784-3
Ključne riječi
metafora, metonimija, metaforički lanci, metonimijski lanci, višeslojne metonimije, metaftonimija, postmetonimija, hiperbola, antonomazija
(metaphor, metonymy, metaphorical chain, metonymic chain, multi-tiered metonymy, metaphtonymy, post-metonymy, hyperbole, antonomasia)
Sažetak
Konceptualna metafora i konceptualna metonimija kao najvažnije figurativne kognitivne operacije mogu dati pečat dijelu nekog iskaza ili pak i cijelom iskazu. Pri tome se može raditi o samo jednoj jedinoj konceptualnoj metafori ili metonimiji leksikaliziranom u samo jednom izrazu, ali vrlo često one nisu izolirane već se pojavljuju u društvu drugih metafora i metonimija. Kod metafora možemo tako imati slučajeve gdje je ciljna domena ista, ali se rabe različite izvorne domene. Isto je tako moguće da je i ciljna i izvorna domena ista, a razlika je samo u specifičnim realizacijama izvorne domene. Unutar nekog diskursa možemo naći i srodne metafore koje se razlikuju prema razini (npr. jedna visokorazinska i jedna ili više nižerazinskih). U slučaju konceptualnih metonimija nailazimo na višeslojne metonimije, gdje jedan koncept može istovremeno biti cilj jedne metonimije, ali i izvor za drugu. Konceptualne metonimije se mogu pojavljivati i u lancima različite kompleksnosti. Naravno, metafore i metonimije se mogu i međusobno ispreplitati i to na više načina i razina. Barcelona (2000) tako zastupa stav da metonimija motivira sve metafore, dok Kövecses (2013) smatra da se korelacijske metafore temelje na metonimijama. Goossens (1990) pak uvodi pojam metaftonimije kako bi označio njihovu interakciju na konceptualnoj razini koja rezultira jednim jezičnim ostvarenjem pri čemu se mogu razlikovati četiri tipa odnosa: 1. metafora može nastati iz metonimije poopćavanjem, 2. metonimija može djelovati unutar metafore, 3. metafora može djelovati unutar metonimije, 4. unutar metafore može naposljetku doći i do demetonimizacije metonimije odnosno do odvajanja dijela od cjeline kao pretpostavke za djelovanje metafore. U sva ova četiri slučaja koje opisuje Goossens radi se o interakciji jedne konceptualne metafore i jedne konceptualne metonimije, no proučavanje jezične porabe pokazuje da ona može biti i znatno kompleksnije naravi te da može proizvesti pojave poput hiperbole ili antonomazije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
