Pregled bibliografske jedinice broj: 1016479
FORMALNO, NEFORMALNO I INFORMALNO UČENJE GLAZBE U HRVATSKOJ: KLJUČNE ODREDNICE I STAVOVI UČENIKA GLAZBENIH ŠKOLA
FORMALNO, NEFORMALNO I INFORMALNO UČENJE GLAZBE U HRVATSKOJ: KLJUČNE ODREDNICE I STAVOVI UČENIKA GLAZBENIH ŠKOLA // 3. DANI OBRAZOVNIH ZNANOSTI / 3RD DAYS OF EDUCATIONAL SCIENCES Obrazovne promjene: izazovi i očekivanja/ Educational Change: Challenges and Expectations / Jugović, Ivana. ; Baranović, Branislava (ur.).
Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2016. str. 83-84 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1016479 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
FORMALNO, NEFORMALNO I INFORMALNO UČENJE GLAZBE U HRVATSKOJ: KLJUČNE ODREDNICE I STAVOVI UČENIKA GLAZBENIH ŠKOLA
(Formal, nonformal and informal music education in Croatia: key elements and music school students attitudes)
Autori
Matoš, Nikolina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
3. DANI OBRAZOVNIH ZNANOSTI / 3RD DAYS OF EDUCATIONAL SCIENCES Obrazovne promjene: izazovi i očekivanja/ Educational Change: Challenges and Expectations
/ Jugović, Ivana. ; Baranović, Branislava - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2016, 83-84
Skup
3. DANI OBRAZOVNIH ZNANOSTI/ Obrazovne promjene: izazovi i očekivanja/ Educational Change: Challenges and Expectations
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.10.2016. - 21.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
učenje glazbe, glazbena škola, glazbenoobrazovni sustav
(learning music, music school, music education system)
Sažetak
Zbog promjena na globalnoj razini koje su zahvatile i hrvatsko društvo, postavljaju se zahtjevi za temeljitom obnovom odgojno obrazovnoga sustava (Benedict i Schmidt, 2014). To se odnosi i na učenje glazbe, a promjene se u ovome području očituju na sljedeći način: formalno glazbeno obrazovanje zadovoljava potrebe sve manjeg broja polaznika (Heimonen, 2008) ; neformalni i informalni oblici učenja glazbe otvoreni su za polaznike svih životnih dobi (Folkestad, 2006) i karakterizira ih samousmjereno učenje koje se odvija u skladu s vlastitim interesima i sposobnostima (Green, 2008 ; Adams, 2014). Cilj ovoga rada sustavno je analizirati i prikazati odrednice formalnog, neformalnog i informalnog učenja glazbe (1), usporediti glazbeno obrazovanje u Hrvatskoj s pojedinim sustavima glazbenog obrazovanja u Europi (2) i ispitati stavove učenika glazbenih škola o obilježjima glazbenoobrazovnog sustava (3). U prvom dijelu istraživanja, ostvaren je pregled relevantne literature koji je pružio smjernice za komparativnu analizu formalnih, neformalnih i informalnih oblika učenja glazbe (Green, 2002 ; Burnard, 2007 ; McCarthy, 2009 ; Rodriguez, 2009 ; Jorgensen, 2010 ; Jenkins, 2011 ; Mok, 2011 ; Vitale, 2011).Različiti oblici učenja glazbe uspoređeni su prema sljedećim kriterijima:otvorenost/zatvorenost kurikuluma, usmjerenost na sadržaj ili ishode učenja, organizacija procesa učenja, uloga (i odnos) učitelja i učenika, kontekst (mjesto i trajanje) učenja, stjecanje kompetencija (generičkih i specifičnoglazbenih) te primjena stečenih znanja i vještina u svakodnevnom životu. Dobivene odrednice formalnoga učenja glazbe omogućile su usporedbu glazbenoobrazovnih sustava u Hrvatskoj i pojedinim europskim državama u drugome dijelu istraživanja (Polifonia, 2007 ; EMU, 2010). Sustavi su uspoređeni prema prevladavajućoj kurikulumskoj ideologiji, zakonskoj regulaciji i kontroli kvalitete, strukturi kurikuluma za glazbeno obrazovanje (ako postoji), organizacijskim aspektima, financiranju te odgojno-obrazovnoj ponudi i glazbenom repertoaru. U posljednjem dijelu istraživanja, ispitali smo stavove učenika četiriju zagrebačkih glazbenih škola. Anketni upitnik od 24 pitanja zatvorenog, kombiniranog i otvorenog tipa, ispunilo je 197 učenika: 124 učenika završnog razreda osnovne glazbene škole i 73 učenika završnog razreda srednje glazbene škole. Ispitali smo iskustva učenika o učenju glazbe u različitim formalnim, neformalnim i informalnim kontekstima te stavove o glazbenoj školi, u smislu zadovoljstva s nastavom (organizacijom, sadržajima, načinom poučavanja) i procjenom stečenih kompetencija. Učenici su odredili dobre i loše karakteristike glazbenoobrazovnog sustava i predložili promjene koje smatraju potrebnima. Glazbenu školu smatraju neizostavnim korakom u vlastitom glazbenom obrazovanju, ali ističu kako postojeći sustav ne može zadovoljiti sve njihove interese i potrebe. Iz dobivenih podataka, može se zaključiti kako je potrebno osuvremeniti sustav glazbenog obrazovanja i proširiti odgojno-obrazovnu ponudu, načine učenja i poučavanja te glazbeni repertoar (uz klasičnu glazbu uvesti tradicijsku glazbu, world music, popularnu glazbu i jazz). U sustavu formalnog glazbenog obrazovanja, potrebno je implementirati sadržaje, metode i strategije koji su dosad bili prisutni isključivo u neformalnim i informalnim pristupima učenju glazbe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija