Pregled bibliografske jedinice broj: 1016102
Besmisao "primijenjene etike": od etičkog vakuuma do etičkog apsurda
Besmisao "primijenjene etike": od etičkog vakuuma do etičkog apsurda // Filozofska istraživanja, 39 (2019), 1; 247-264 doi:10.21464/fi39118 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1016102 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Besmisao "primijenjene etike": od etičkog vakuuma do etičkog apsurda
(The Nonsense of "Applied Ethics": From Ethical Vacuum to Ethical Absurdity)
Autori
Čović, Ante
Izvornik
Filozofska istraživanja (0351-4706) 39
(2019), 1;
247-264
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
etika, primijenjena etika, bioetika, etički vakuum, etički apsurd
(ethics, applied ethics, bioethics, ethical vacuum, ethical absurdity)
Sažetak
Aktualni proces fragmentiranja etike na brojne posebne etike autor u polazištu članka ocjenjuje kao proces destruiranja etike kao filozofske discipline. To dovodi u vezu s povijesnim neuspjehom etike koja zbog kategorijalnih ograničenja nije bila u stanju odgovoriti na izazove uznapredovale znanstveno-tehničke civilizacije, uslijed čega je nastao "etički vakuum" (H. Jonas). U reakciji na etički vakuum nastale su brojne etičke inicijative koje autor, prema učincima na rehabilitaciju uloge tradicionalne etike i na stvaranje novog orijentacijskog okvira, razvrstava na destruktivnu i produktivnu liniju. Na produktivnoj crti prevladavanja etičkog vakuuma nastala je bioetika koja je, zajedno s drugim etičkim projektima, stvorila novo orijentacijsko ozračje koje autor naziva "novom etičkom kulturom". Na destruktivnoj liniji, uz inflaciju posebnih etika, pojavio se i poseban oblik destrukcije u vidu implantiranja "primijenjene etike", koju autor označava kao besmislen pojam, u tkivo tradicionalne etike. Potom autor izlaže tri glavna problema primijenjene etike. Prvi je glavni problem supstancijalne naravi i sastoji se u tome što ona nema i u načelu ne može imati neupitne norme kao objekt primjene. Drugi je glavni problem metodološke naravi i sastoji se u neprimjerenosti i neprihvaćenosti deduktivizma kao modela primjenjivanja etičkih normi na praksu. Treći je glavni problem uporabne naravi i sastoji se u razvijanju mita o praktičnosti primijenjene etike. Autor izvodi zaključak da primijenjena etika nije ni etički koncept ni etički projekt nego marketinški brend koji se na etičkom planu ispostavlja kao besmisao. U poanti članka autor tvrdi da je primijenjena etika postala institucijom etičkog apsurda u onom trenutku kada je kao isprazna marketinška etiketa preuzela prazno mjesto objekta primjene i ulogu opće etike za nepovezani i nedefinirani konglomerat posebnih etika koje su pretvorene u njene grane.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus