Pregled bibliografske jedinice broj: 1016091
TEORIJSKO-METODOLOŠKI PRIJEPORI I DOSEZI STILISTIČKIH ČITANJA SUVREMENE POEZIJE
TEORIJSKO-METODOLOŠKI PRIJEPORI I DOSEZI STILISTIČKIH ČITANJA SUVREMENE POEZIJE // Međunarodna naučna konferencija "Kultura i/ili nauka"
Beograd, Srbija, 2017. str. 10-10 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1016091 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
TEORIJSKO-METODOLOŠKI PRIJEPORI I DOSEZI STILISTIČKIH ČITANJA SUVREMENE POEZIJE
(THEORETICAL AND METHODOLOGICAL VEXES AND RANGES OF STYLISTIC READINGS OF RECENT POETRY)
Autori
Lemac, Tin
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Međunarodna naučna konferencija "Kultura i/ili nauka"
/ - , 2017, 10-10
Skup
Međunarodna naučna konferencija "Kultura i/ili nauka"
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 01.06.2017. - 03.06.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
suvremena poezija ; stilistika teksta ; stilistika diskurza ; kritička semiotika ; lingvostilistika
(recent poetry ; text stylistics ; discourse stylistics, critical semiotics ; linguostylistics)
Sažetak
Pojam suvremene poezije podrazumijeva književno stvaralaštvo od II. svjetskog rata naovamo. Zbog raznorodnosti poetičkih matrica, stilova i autopoetika, taj je poetski sustav prostor posvemašnje disperzije i teške usustavljivosti. Osim formalne poetičke disperzivnosti, postoji i semantičko-stilska složenost suvremenog poetskog znaka zbog njegove izrazite višeslojnosti. Stilističke interpretacije takve poezije nadilaze okvire tradicionalne stilistike i teorije figura i traže stvaranja novog, analitičko-operativnog sustava kojim bi se iznjedrili interpretativni alati i složenost učinila prohodnijom. Cilj ovog rada razlaganje je i kritika dviju važnih studija koje se tiču konceptualnosti suvremenog poetskog znaka (Struktura moderne lirike Huga Friedricha i Ključ za modernu poeziju Vlatka Pavletića) i prijedlog vlastitog teorijsko-metodološkog puta. On se sastoji od lingvostilističke analize poetskih strukturnih jedinica kao formalizacijskog okvira i analize fenoteksta i genoteksta kao sadržajnih referencija. Iako još nisu dohvaćene konceptualizacijske razine ovog pristupa, njegovu validnost dokazujemo na dosad istraženim područjima kao što su fantastizacija poetske građe, granični prostor poetskog teksta i metateksta te određenje biografskog i trivijalnog u poeziji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
