Pregled bibliografske jedinice broj: 101547
Dobivanje enzima alkohol dehidrogenaze iz različitih mikroorganizama
Dobivanje enzima alkohol dehidrogenaze iz različitih mikroorganizama, 2001., diplomski rad, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
CROSBI ID: 101547 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dobivanje enzima alkohol dehidrogenaze iz različitih mikroorganizama
(Production of enzyme alcohol dehidrogenase from different microorganisms)
Autori
Matejčić, Jasna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Mjesto
Zagreb
Datum
28.09
Godina
2001
Stranica
56
Mentor
Briški, Felicita
Neposredni voditelj
Briški, Felicita
Ključne riječi
Enzim alkohol dehidrogenaza; Otopljeni kisik; Supstrat; Broj okretaja magnetskog mješala; Kvasac
(Enzyme alcohol dehidrogenase; Dissolved oxygen; Substrate; Rotation rate; Yeast)
Sažetak
Nastanak enzima alkohol dehidrogenaze(ADH) je u izravnoj vezi s koncentracijom otopljenog kisika, vrstom i koncentracijom supstrata u hranjivoj podlozi. Pri malim koncentracijama otopljenog kisika nastaje enzim ADH. Ovisno o vrsti supstrata može se proces usmjeriti na proizvodnju enzima ADH ili na proizvodnju biomase. Pri tom koncentracija supstrata ne smije biti velika jer može doći do inhibicije rasta supstratom.Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj različitih supstrata u hranjivoj podlozi i različitog broja okretaja magnetskog mješala na rast različitih vrsta kvasaca i dobivanje enzima alkohol dehidrogenaze (ADH). Proveden je uzgoj pet vrsta kvasaca u šaržnom bioreaktoru uz tri različita supstrata u hranjivoj podlozi i pri tri brzine okretaja magnetskog mješala. Djelatni kvasci bili su: Saccharomyces cerevisiae 52, Saccharomyces 55, Saccharomyces sp., Shizosaccharomyces sp.175 i Candida sp., kao supstrati korišteni su: glukoza, saharoza i maltoza, pri broju okretaja magnetskog mješala 0, 200 i 400 omin-1. Uz navedene supstrate i okretaje magnetskog mješala je uspješno uzgojen samo kvasac S. cerevisiae 52 pa se on koristio i u daljnjim ispitivanjima. Dobivene vrijednosti pokazuju da je glukoza najbolji izbor supstrata ukoliko želimo veću proizvodnju enzima ADH, dok maltoza pospješuje proizvodnju biomase. Za proizvodnju enzima ADH, kao i za proizvodnju biomase najbolji rezultati se dobiju za najveći broj okretaja magnetnog mješala. Rast biomase je u izravnoj vezi s potrošnjom otopljenog kisika. Kako tijekom pokusa vrijednost kisika u podlozi pada s 6, 5 mgdm-3 (pri 25°C) na 1, 5 mgdm-3 uočava se log faza kvasca. To se očituje u svim provedenim pokusima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo
