Pregled bibliografske jedinice broj: 1014909
Trebamo li se bojati krpelja?
Trebamo li se bojati krpelja? // Infektološki glasnik, 38 (2018), 1; 9-17 (domaća recenzija, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 1014909 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Trebamo li se bojati krpelja?
(Should we be afraid of ticks?)
Autori
Vodopija, Radovan ; Sokol, Kruno ; Vojvodić, Daniela ; Pem Novosel, Iva ; Gregurić Beljak, Željka ; Baranj, Nikolina
Izvornik
Infektološki glasnik (1331-2820) 38
(2018), 1;
9-17
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
Krpelji ; osobna zaštita ; cijepljenje ; krpeljni meningoencefalitis (KME)
(Ticks, personal protective measures, vaccination, tick-borne encephalitis (TBE)
Sažetak
Krpelji su artropodi i pripadaju rodu Artropoda, razredu paučnjaka (Arachnida), podrazredu Acaria, redu Parasitiformes, te se dijele u dvije dobro opisane obitelji: čvrsti krpelji (Ixodidae) i meki krpelji (Argasidae). Opisana je i treća obitelj, Nuttalliellidae, međutim s obzirom da pripadnici te vrste već duže nisu uzrokovani, nije poznata njena točna filogenetska povezanost s ostale dvije obitelji. Obitelj mekih krpelja (Argasidae) sastoji se od 193 vrste. Obitelj čvrstih krpelja (Ixodidae) sastoji se od 702 vrste svrstane u 14 rodova. Mnoge vrste krpelja igraju važnu ulogu u humanoj i veterinarskoj medicini kao vektori zaraznih bolesti poput: krpeljnog meningoencefalitisa (KME), Lyme borelioze, tularemije, erlihioze, mediteranske pjegave groznice, krimsko-kongoanske hemoragijske vrućice, itd. Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) prati kretanje i distribuciju krpelja i njihovih vrsta. U Europi se putem VectorNet mreže prate kretanja sljedećih vrsta krpelja: Dermacentor reticulatus, Hyalomma marginatum, Ixodes persulcatus, Ixodes ricinus, Ornithodorus spp i Rhipicephalus sanguineus. Ixodes ricinus vrlo je rasprostranjen, a njegova distribucija seže od Portugala do Rusije, sjeverne Afrike do Skandinavije. Može preživjeti u različitim okolišnim uvjetima. Njegova distribucija se promijenila u mnogim zemljama posljednjih godina, tako da se može pronaći i na višim nadmorskim visinama i geografskim širinama. Krpelj vrste Ixodes ricinus uključen je u prijenos bolesti KME i Lyme borelioze. U Republici Hrvatskoj je prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u razdoblju od 2004. do 2017. godine, registrirano ukupno 5.834 slučajeva Lyme borelioze (godišnji prosjek 417 slučajeva), dok je u istom razdoblju na području grada Zagreba registrirano 1.774 slučajeva (godišnji prosjek 127 slučajeva). U promatranom razdoblju u Republici Hrvatskoj registrirano je ukupno 376 slučajeva KME (godišnji prosjek 27 slučajeva), dok je u istom razdoblju na području grada Zagreba registrirano 27 slučajeva KME (godišnji prosjek 2 slučaja). Podaci o oboljelim osobama dobiveni su iz službenih prijava zaraznih bolesti kao sastavnog dijela sustava obveznog prijavljivanja zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj. Cijepljenje protiv KME i mjere osobne zaštite (odjeća, repelenti) imaju veliku važnost u individualnoj zaštiti osoba protiv bolesti koje prenose krpelji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Profili:
Radovan Vodopija
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus