Naslov
Na pragu novog tisućljeća - sigurniji rad u šumarstvu
(At the threshold of a new millennium - safer work in forestry)

Autori
Martinić, Ivan

Izvornik
Mehanizacija šumarstva (0352-5406) 22 (1997), 3; 149-154

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
šumski rad; zaštita na radu; zdravlje i sigurnost; povrede i profesionalne bolesti; šumski radnici; poduzetnici
(forest work; work safety; health and safety; injuries and occupational diseases; forest workers; contractors)

Sažetak
U članku se iznose stajališta o mnogim pitanjima zdravlja i sigurnosti pri šumskome radu. Posebno se osvrće na analizu stanja i nastojanja unapređenja sigurnosti i zdravlja u šumarstvu. Pritom su obrađeni plaćanje rada i motivacija, izobražavanje i potvrđivanje radnika, šumovlasnika i poduzetnika, sjedinjenje sigurnosti u upravljanje, skupljanje i razmjena podataka i dr. Naglašeno se prikazuju načela integriranoga pristupa gdje se sigurnost i zdravlje smatraju sastavnicama ciljeva i opće kakvoće poslovanja poduzeća. Pozivaju se sve zainteresirane strane - radničke organizacije, poslodavaci, udruge poduzetnika, šumovlasnici, predstavnici drvne industrije, sigurnosne i zdravstvene organizacije, osiguravatelji, službe inspekcije rada, ustanove za izobrazbu i istraživanje, proizvođači strojeva i dr. da sudjeluju u oblikovanju i primjeni združenih sigurnosnih programa. S tim u svezi daju se i preporuke nacionalnim vladama. Sadržaji novih istraživanja trebali bi obuhvatiti psihološka motrišta motivacija i donošenja odluka, razvoj sigurnih radnih i proizvodnih sustava te vezu između različitih sustava plaćanja rada i sigurnosti pri radu. Analiza stanja je pokazala da usprkos pojačanim naporima u preventivi, trendovi nesreća i profesionalnih bolesti u šumarstvu, posebno u tranzicijskim zemljama, ne pokazuju poboljšanje. Načela i modeli unapređenja sigurnosti i zdravlja pri šumskome radu prikazani su na primjeru samoorganiziranih radnih skupina u Švedskoj te programima izobrazbe i potvrđivanja radnika u Norveškoj, Danskoj i Njemačkoj. Pritom su najvažniji nalazi bili sljedeći: ˇ u sve više zemalja najveći se broj nesreća, čak i u apsolutnom smislu, događa u skupinama samozaposlenika, malih šumovlasnika i malih poduzetnika. ˇ podaci o sigurnosnoj i zdravstvenoj situaciji u šumarstvu zahtijevaju znatne napore i sredstva. Ipak, u svojem su sadašnjem obliku gotovo beskorisni za uzročno-posljedične analize kao i za oblikovanje zaštitnih programa. Razlike u definicijama te pravila i navike pri izvješćivanju onemogućuju statističku usporedbu podataka iz različitih zemalja. ˇ najćešće se podaci o nesrećama i profesionalnim oboljenjima prikupljaju tek za obračun zarada i ne uključuju referentne podatke nužne za smisleno tumačenje povreda i bolesti. U nekim zemljama poslodavac nije obvezan izvještavati o manjim povredama i lakšim nesrećama na radu. Često se pokazalo da je osnovni uzrok takvih neprijavljenih nesreća pomanjkanje izobrazbe i uvježbavanja te neprikladan alat. ˇ obaviještenost, poućavanje i izobrazba, najučinkovitiji su način za uspostavljanje sigurnosti kao prvenstva. Nastojanja u tom smjeru moraju krenuti "s vrha". Nužno je poduzetnike-menadžere uključiti u programe sigurnosti i zaštite. ˇ Poućavanje malih šumovlasnika treba proširiti tako da pokriva veći dio njihovih interesa i ciljeva. ˇ značajna se smanjenja učestalosti i težine nesreća mogu postići bez obzira na sustav plaćanja. ˇ često je podizanje svijesti radnika o osobnoj zaštiti i sigurnosti važniji činitelj od doprinosa mehanizacije smanjenju nesreća na radu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA