Naslov
UTJECAJ HIPERBARIČNE OKSIGENACIJE NA MODULACIJU MAKROVASKULARNE REAKTIVNOSTI U ŠTAKORICA S DIABETES MELLITUS TIP I
(EFFECT OF HYPERBARIC OXYGEN THERAPY ON MODULATION OF MACROVASCULAR REACTIVITY IN FEMALE RATS WITH TYPE 1 DIABETES MELLITUS)

Autori
Manojlović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet Osijek

Mjesto
Osijek, Hrvatska

Datum
25.07

Godina
2019

Stranica
66

Mentor
Drenjančević, Ines

Ključne riječi
vaskularna reaktivnost, DM, HBOT, EETs, estrogeni, štakorice.
(Vascular reactivity, DM, HBOT, EETs, estrogens, female rats)

Sažetak
Cilj: Cilj predložene doktorske disertacije bio je utvrditi kako HBOT utječe na funkciju krvnih žila te identificirati specifične mehanizme kojima HBOT utječe na relaksaciju aortnih prstenova potaknutu acetilkolinom kod zdravih štakorica i dijabetičkih štakorica. Dodatni cilj bio je rasvijetliti ulogu 20-HETE u makrovaskularnoj reaktivnosti ovisnoj o endotelu kod ženki dijabetičkih štakora. Uvod: U stanjima smanjene dopreme kisika tkivu kao dopunsku terapiju koristimo hiperbaričnu oksigenaciju (HBOT). Promjene parcijalnog tlaka kisika (pO2) mogu djelovati na sintezu metabolita arahidonske kiseline i mogu mijenjati vaskularnu reaktivnost u zdravih i bolesnih pacijenata proizvodnjom CYP450 metabolita. U zdravih životinja relaksacijski odgovor na hipoksiju posredovan je prostaciklinom (PGI2), a relaksacija kao odgovor na acetilkolin (ACh) posredovana je uglavnom NO putem. Materijali i metode: U ovoj studiji koristio sam Sprague-Dawley (SD) štakorice u dobi od 12 tjedana starosti u vrijeme pokusa, trajanje dijabetesa 6 tjedana. Životinje su bile podijeljene u 4 skupine: skupina 1 (CTR) – zdrave neliječene štakorice, skupina 2 (DM) – štakorice kojima je izazvan dijabetes melitus tip 1 pomoću streptozocina, skupina 3 (DM + HBOT) – štakorice s DM-om izložene djelovanju hiperbaričnog kisika u barokomori, skupina 4 (CTR + HBOT) – zdrave štakorice izložene djelovanju hiperbaričnog kisika u barokomori. Dodatno su uvedene još dvije skupine ovarijektomiranih zdravih (CTR + OVX) i dijabetičkih (DM + OVX) štakorica. Vaskularni odgovor na kumulativne koncentracije acetilkolina (10-10 – 10-5 M) u prekontrahiranim aortnim prstenovima mjerio se s/bez indometacina, L-NAME, MS-PPOH te HET0016. Odvojeno su se provodili pokusi s natrij-nitroprusidom (SNP). U svrhu utvrđivanja utjecaja HBOT-a na izražajnost enzima koji stvaraju metabolite odgovorne za vaskularnu reaktivnost u odgovoru na ACh, određivao sam mRNA za eNOS, iNOS, CYP450-ω hidroksilazu (izoforme), COX 1, 2 ; TXA2 sintazu i PGI2 sintazu te vaskularne izoforme CYP450 epoksigenaze u sve 4 skupine štakorica. Rezultati: Rezultati ovih pokusa pokazali su da je odgovor na hipoksiju manjim dijelom posredovan i aktivacijom CYP450 epoksigenaze te da nakon HBOT-a dolazi do povećanja produkcije EETs-a u hipoksiji. Nije bilo značajne razlike u AChIR izoliranih aortnih prstenova štakorica među skupinama. U CTR i DM skupini štakorica analiza osjetljivosti aortnog prstena na ACh pokazala je da je osjetljivost na ACh u prisutnosti L-NAME i u prisutnosti MSPPOH znatno smanjena u usporedbi s osnovnim odgovorom ili odgovorom na ACh u prisutnosti indometacina. U CTR + HBOT i DM + HBOT skupini samo prisutnost L-NAME, ali ne i MS-PPOH ili INDO znatno je smanjila AChIR izoliranih aortnih prstenova štakorica. Ekspresija mRNA za iNOS u aortnom tkivu štakorica znatno je povećana u DM skupini štakorica u usporedbi s CTR skupinom štakorica. Ekspresija mRNA za eNOS, COX-1, COX-2, TBXAS1, CYP2J3, CYP4A1 i CYP4A3 u tkivu torakalnih aorta nije bila znatno različita među eksperimentalnim skupinama štakorica. Ova studija pokazuje da trajanje DM-a tipa 1 od 6 tjedana slabi reaktivnost aortnih prstenova na ACh samo u OVX štakorica, ali ne i kod ne-OVX SD štakorica. Zaključak: HBOT i DM mijenjaju mehanizme vazorelaksacije prema NO ovisnom putu. Trajanje DM-a tipa 1 od 6 tjedana slabi reaktivnost aortnih prstenova na ACh samo u OVX štakorica, ali ne i kod ne-OVX SD štakorica, što ukazuje na to da ženski spolni hormoni mogu imati zaštitni učinak (barem privremeno) na vaskularnu relaksaciju kod štakorica s DM-om tipa 1. Primjena HBOT-a u strogo definiranim uvjetima pokusa (2 atm, 120 minuta, 4 dana uzastopno) ne povećava oksidativni stres. Rezultati ove studije potvrdili su prethodna otkrića o zaštitnom učinku estrogena na vaskularnu i endotelnu funkciju jer su i OVX kontrole i štakorice s dijabetesom tipa 1 pokazale smanjenu vazorelaksaciju na ACh u odnosu na ne-OVX-CTR i ne-OVX-DM štakorice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA