Pregled bibliografske jedinice broj: 1013974
Istarska glazba u putopisnim tekstovima
Istarska glazba u putopisnim tekstovima // Glazbe Jadrana - identitet, utjecaji i tradicije / Gortan Carlin, Ivana Paula ; Radić, Branko (ur.).
Novigrad: Katedra Čakavskog sabora za glazbu Novigrad, 2019. str. 99-123 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1013974 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istarska glazba u putopisnim tekstovima
(Istrian Music in Travel Literature Writings)
Autori
Riman, Kristina ; Jurdana Vjekoslava
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Glazbe Jadrana - identitet, utjecaji i tradicije
/ Gortan Carlin, Ivana Paula ; Radić, Branko - Novigrad : Katedra Čakavskog sabora za glazbu Novigrad, 2019, 99-123
ISBN
978-953-95972-4-3
Skup
8. međunarodni muzikološki skup "Iz istarske glazbene riznice": Glazbe Jadrana- identitet, utjecaji, tradicije
Mjesto i datum
Novigrad, Hrvatska, 06.05.2019. - 07.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
putopis, glazba, tradicija, istarska kultura, usmene pjesme
(travel writing, music, tradition, Istrian culture, oral poems)
Sažetak
U putopisu kao primarno nefikcionalnom žanru određenom vjerodostojnim putovanjem subjekta diskursa, autori na temelju raznolikih dojmova koje su sakupili oblikuju sliku nekoga kraja u određenom trenutku. Stoga se putopisni tekst može promatrati kao izvor za etnološka istraživanja i kulturološke analize. Promatrajući putopise kao tekstove koji dokumentiraju kulturološke promjene u odabranim djelima stranih (Ch. Yriarte, H. Waitzbauer) i domaćih autora (M. Balota, M. Laginja, F. Horvat Kiš), analiziraju se segmenti koji se odnose na glazbu i glazbenu kulturu u Istri. Istarska je glazba specifična jer predstavlja primjer arhaičnog netemperiranog izraza i stoga je vrijedno provjeriti pretpostavku da će toj temi domaći i strani putopisci pristupiti s posebnim interesom. Naročito je razmotreno u kojoj su mjeri putopisci obraćali pozornost na glazbeni segment istarske kulture, bilo da se radi o usmenom stvaralaštvu ili o umjetničkom glazbenom izričaju. Iz analize putopisnih tekstova koji u sebi sadrže informacije o instrumentima, sviranju i pjevanju, proizlazi zaključak da strani i domaći autori prepoznaju u prvom redu značajke tradicijske glazbene baštine. Pri tome, strani se putopisci zadovoljavaju time da opisuju i evidentiraju posebnosti istarskog glazbenog izričaja, dok domaći autori emotivnije pišu o glazbi, naročito dokumentirajući riječi pojedinih usmenih pjesama. Ovi su zaključci očekivani, u prvom redu stoga što je Istra pretežno ruralni prostor u kojem dominira tradicija pa je u takvo okruženje umjetnička glazba teže mogla prodrijeti, a osim toga, društveno-političke prilike u Istri utjecale su na to da se hrvatsko stanovništvo trudilo očuvati svoj identitet u svim segmentima kulture, pa tako i u glazbi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli