Pregled bibliografske jedinice broj: 1013922
Izazovi liberalizacije tržišta usluga - pet godina članstva u Europskoj uniji
Izazovi liberalizacije tržišta usluga - pet godina članstva u Europskoj uniji // Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske = Yearbook Croatian Academy of Legal Sciences, 10 (2019), 1; 1-24 doi:10.32984/gapzh.10.1.1 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1013922 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izazovi liberalizacije tržišta usluga - pet godina članstva u Europskoj uniji
(Rethinking Liberalisation of the Services Market After Five Years of EU Membership)
Autori
Bodiroga-Vukobrat, Nada ; Pošćić, Ana ; Martinović, Adrijana
Izvornik
Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske = Yearbook Croatian Academy of Legal Sciences (1847-7615) 10
(2019), 1;
1-24
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
sloboda pružanja usluga ; liberalizacija tržišta usluga ; Europska unija ; Republika Hrvatska
(freedom to provide services ; liberalisation of the services market ; European Union ; Republic of Croatia)
Sažetak
Sloboda pružanja usluga kao jedna o temeljnih gospodarskih sloboda omogućava svakom državljaninu države članice s poslovnim nastanom u državi članici EU da može pružati usluge u drugoj državi članici bez ograničenja i pod istim uvjetima kao i državljani te države članice. Sve veća specijalizacija u pojedinim profesijama i razvoj novih tehnologija i modela pružanja usluga donose nove izazove i kontinuirano nameću potrebu preispitivanja usklađenosti nacionalnih zakonodavstava s propisima koji reguliraju unutarnje tržište. Posebno je teško pomiriti različite pravne kulture države članica, koje polaze od vlastitih vrijednosti i pretpostavki kako regulirati pojedine djelatnosti i pružanje usluga. Neki sektori otporniji su na liberalizaciju i oslanjaju se na tradicionalno protekcionističke propise država članica. Sve veći obujam usluga i sve veća specijalizacija povećavaju broj i razinu profesionalnih aktivnosti koje reguliraju države, regulatorna tijela ili se pak primjenjuje kombinacija ovih dviju načina reguliranja. Pored odredbi Ugovora o funkcioniranju Europske unije, jedinstveni europski okvir za pružanje usluga čine brojni sekundarni pravni izvori koji imaju za cilj olakšati djelovanje slobode pružanja usluga, uspostaviti zajednička pravila i olakšati administrativnu suradnju. U tom smislu najvažnija je Direktiva 2006/123/EZ o uslugama o unutarnjem tržištu koja je Zakonom o uslugama iz 2011. godine implementirana u hrvatsko zakonodavstvo. Zakonom se nastoji pružateljima usluga olakšati ostvarivanje slobode poslovnog nastana te slobodno kretanje usluga uz istodobno održavanje visokog stupnja kvalitete tih usluga. Od država članica se zahtijeva konstantno uklanjanje prepreka slobodi pružanja usluga u nizu djelatnosti te se tako u Republici Hrvatskoj kontinuirano provodi liberalizacija tržišta usluga kroz razna administrativna i porezna rasterećenja, ali i promjenom raznih sektorskih propisa koji imaju utjecaj na funkcioniranje slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. Temeljna načela liberalizacije tržišta usluga su propisana u Zakonu o uslugama pri čemu se u radu analiziraju samo neke od mnogobrojnih izmjena u odabranim područjima u posljednjih pet godina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
Napomena
Ovaj rad je financiralo Sveučilište u Rijeci projektom „Pravni aspekti digitalne transformacije društva“, uniri-drustv-18-252.
POVEZANOST RADA
Projekti:
--uniri-drustv-18-252 - Pravni aspekti digitalne transformacije društva (Pošćić, Ana) ( CroRIS)
Ustanove:
Pravni fakultet, Rijeka
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- HeinOnline