Naslov
Postrapalski Zadar: Prvi parlamentarni izbori u svibnju 1921.
(Post-Rapallo Zadar: The First Parliamentary Elections in May 1921)

Autori
Gverić, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
U vrtlogu povijesnih zbivanja na istočnojadranskom prostoru. Početak 20. stoljeća

Urednik/ci
Bralić, Ante ; Kasalo, Branko

Izdavač
Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2019

Raspon stranica
175-199

ISBN
978-953-331-233-0

Ključne riječi
Rapalski ugovor, Zadar, Alfons Borelli, Zemaljska vlada u Splitu, izbori 1921.
(Treaty of Rapallo, Zadar, Alfons Borelli, Land Government in Split, 1921 elections.)

Sažetak
U radu se uvodno analizira politička i sigurnosna situacija u Zadru nakon potpisa ugovora o razgraničenju Italije i Kraljevine SHS u Rapallu kako bi se dobio i razumio širi kontekst u kojem su se odigravali parlamentarni izbori 15. svibnja 1921. Zaključuje se kako je Zadar tada živio u izvanrednom sigurnosnom stanju kojeg su uzrokovali protivnici provedbe rapallskog ugovora sakupljeni ponajviše u dobrovoljačkim bataljunima Rismondo i Carnaro. Njih je za Božić 1920. brzom akcijom razoružao i uhitio novi građanski povjerenik Linares Bonfanti, koji je zamijenio guvernera Enrica Milla. Političku transformaciju od borbenih zagovornika talijanstva čitave Dalmacije do Vladi lojalnih političara tada su doživjeli i vođe dalmatinskih Talijana na čelu s Luigijem Ziliottom, Nataleom Krekichem, Giovannijem Lubinom i drugima. Bonfanti je tako osigurao da Zadar relativno mirno sudjeluje na svojim prvim izborima u talijanskoj državi. Predizborna kampanja pokazala je političku heterogenost zadarskih Talijana: predstavnici stare Talijanske stranke, lojalni vlastima, okupili su se oko novoosnovanog Unione Nazionale. Zbog ranijeg koketiranja s D'Annunzijem, otezali su s proklamiranjem svojega kandidata, bojeći se da D'Annunzio iskaže interes za vlastitom kandidaturom u Zadru. Mlađe političke snage organizirale su se u Vladi oporbenom Fasciju i u Dalmatinskoj republikanskoj stranci, ali nisu bili u stanju iznjedriti ni vlastite niti zajedničkog kandidata za izbore. Narodno vijeće SHS u Zadru kandidiralo je Alfonsa Borellija, no on se desetak dana prije izbora povukao, ističući da je njegova kandidatura bila krivo shvaćena kao provokacija talijanskom značaju Zadra što se htjelo spriječiti i nasiljem. U radu se donose rezultati recentnih arhivskih istraživanja koja pokazuju da je uzrok Borellijeva povlačenja zapravo bio pritisak vlade u Beogradu, odnosno Zemaljske vlade u Splitu, da se u korist dobrih jugoslavensko-talijanskih odnosa odustane od jugoslavenske kandidature na talijanskim izborima. Uza sve napore vlasti i čelnika Unione Nazionale da birači ne apstiniraju, izbori su završili s relativnom malom izlaznošću od svega nešto više od polovice upisanih birača koji su glasali za jedinog kandidata. I to je bio dokaz abnormalnog rješenja jadranskog pitanja u Rapallu ; rješenja koje nije vodilo računa o svekolikim interesima ni Talijana, niti Hrvata u Dalmaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Rad je dostupan i u engleskoj inačici

POVEZANOST RADA