Pregled bibliografske jedinice broj: 1013437
Uloga kliničkog farmaceuta u timu za upravljanje antimikrobnom terapijom (A-tim)
Uloga kliničkog farmaceuta u timu za upravljanje antimikrobnom terapijom (A-tim) // Knjiga sažetaka 6. hrvatskog kongresa farmacije s međunarodnim sudjelovanjem / Zorc, Branka (ur.).
Samobor: Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2019. str. 56-- (pozvano predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1013437 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga kliničkog farmaceuta u timu za upravljanje
antimikrobnom terapijom (A-tim)
(Role of clinical pharmacist in antimicrobial
stewardship team (A-team))
Autori
Kuruc Poje, Darija ; Mađarić Vesna ; Janeš Poje, Vlatka ; Marušić, Srećko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Knjiga sažetaka 6. hrvatskog kongresa farmacije s međunarodnim sudjelovanjem
/ Zorc, Branka - Samobor : Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2019, 56--
ISBN
978-953-7897-11-6
Skup
6. hrvatski kongres kliničke farmacije s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 04.07.2019. - 07.07.2019
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
antimikrobna rezistencija, upravljanje antimikrobnom terapijom, klinički farmaceut
(antimicrobial resistance, antimicrobial stewardship, clinical pharmacist)
Sažetak
Rezistencija na antimikrobne lijekove predstavlja sve veći problem ugrožavajući zdravlje i sigurnost pacijenata u svim zdravstvenim okruženjima. Procjenjuje se da će do 2050 godine smrtnost uzrokovana antimikrobnom rezistencijom iznositi 10 milijuna čime će premašiti smrtnost od karcinoma s 8, 2 milijuna i dijabetesa s 1, 5 milijuna. Propisivanje prikladne antimikrobne terapije više ne uključuje jednostavan odabir empirijskog ili terapijskog antibiotika koji će prikladno djelovati na uzročnika kod odgovarajućeg pacijenta, već podrazumijeva skup kompleksnih postupaka za što je potrebno uključenje čitavog tima za antimikrobno upravljanje (A-tim). Osobit problem predstavljaju antibiotici koji se koriste u zadnjoj liniji liječenja kada drugi antibiotici više ne djeluju (tzv. antibiotici rezerve, AR) čija je kvantiteta u značajnom porastu posljednjih godina. Unatoč dokazima o koristima implementacije A-tima, on još uvijek nije prepoznat i primijenjen u Hrvatskoj. Posljedično je pokrenut projekt implementacije A-tima u Općoj bolnici „dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica u suradnji sa Službom za mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko- križevačke županije. Korištenjem „back-end“ strategije odnosno evaluacije empirijski primijenjenog antibiotika i revizije s intervencijom i povratnom informacijom kliničaru, klinički farmaceut validira i izdaje antibiotik rezerve temeljem interpretacije nalaza mikrobiologa i kliničkog nalaza infektologa. Početak intervencije je 01.rujna 2017. Prvi su se rezultati pokazali uspješnim te su prezentirani 25.travnja 2018. godine Ministarstvu zdravstva i svim ravnateljima županijskih i općih bolnica. Također je organiziran stručni skup 15.lipnja 2018. za sve klinike, županijske, opće i specijalne bolnice odnosno ravnatelje i njihove buduće A-timove na kojem su se, uz uvažene gostujuće predavače (iz institucija KBC Zagreb, Klinika za infektivne bolesti„Fran Mihaljević“Zagreb i Farmaceutsko– biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), podijelila naša iskustva i načini implementacije u bolnice. Multidisciplinarnim pristupom A-tima omogućuje se optimizacija kliničkih ishoda uz minimizaciju neželjenih posljedica upotrebe AR. Navedeni rezultati imaju izravan utjecaj na poboljšanje kvalitete liječenja bolesnika uz racionalizaciju i optimizaciju farmakoterapije uz očuvanje zadnje linije antibiotika i posljedičnih troškova. Time se doprinijelo i smanjenju nuspojava AR kao i smanjenje rezistencije na antimikrobnu terapiju. Multidisciplinarni pristup je neophodan za postizanje pozitivnih učinaka koji obavezno uključuje specijalista kliničke farmacije. Nadalje, navedeni model je primjenjiv na sve zdravstvene ustanove (od primarne do tercijarne razine) uz određene reorganizacije. Isto tako, ukazalo se na potrebe organizacije specijalističkih programa za antimikrobno upravljanje kako u medicini tako i u farmaciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Farmacija