Naslov
Status as trend in world dairy systems

Autori
Kupreus, Andre ; Baesjou, Frank ; Antunović, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
XXXVII. znanstveni skup hrvatskih agronoma / Kovačević, Vlado - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2001, 24-27

Skup
XXXVII. Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 19.02.2001. - 23.02.2001

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
status ; trend ; world dairy systems

Sažetak
Poljoprivredna populacija smanjuje se i sve je više izložena zahtjevima za nižim cijenama hrane i pritiscima za očuvanje okoliša. Kao rezultat, smanjuje se cijena rada proizvođača, što je navelo mnoge tradicionalne uzgajivače da promijene svoje zanimanje. Ova pojava može se primjetiti kao svjetski prošireni trend. Kao predstavnici poljoprivredne populacije, ugroženi smo ovim promjenama i prisiljeni prilagoditi se novim trendovima, kako bismo opstali u novom tisućljeću. Jedini način je visoka učinkovitost i industrijalizacija s ciljem proizvodnje velikih količina visokokvalitetnih i jeftinijih konačnih proizvoda. Navedeno je moguće ostvariti samo ukoliko se uključe svi neophodni segmenti, koji međusobno moraju biti u savršenoj harmoniji &#8211 ; genetika, oprema za mužnju i hlađenje mlijeka, pripremanje krme i hranidba, te smještaj životinja. Učinkovitost je moguće izračunati jednostavnom računicom &#8211 ; troškovi minus profit, ili količina mlijeka proizvedena po jednom radniku minus troškovi. Najvažniji čimbenik u proizvodnji je profit i jedino on garantira opstanak proizvodnje. Posljedično, mali proizvođači mogu biti učinkoviti, ali ne i profitabilni kao veliki. Najprisutniji trend u svijetu u svrhu smanjenja troškova po proizvodnoj jedinici je stvaranje velikih posjeda, kao u SAD-u. Isti trend odvija se trenutno i u Nizozemskoj, gdje male tradicionalne farme pod ekonomskim pritiskom postepeno ustupaju mjesto industrijaliziranim farmama s najmanje 850 000 l mlijeka godišnje. Suvremenim načinom mužnje, manje radnika muze više krava, uz manje uloženog rada. Trenutno su u svijetu prisutna tri trenda: 1. Proizvodne jedinice se povećavaju, a njihova veličina može se lako odrediti izračunavanjem troškova i prihoda ; 2. Upotrebom modernih tehnolohija postiže se bolje iskorištavanje genetskog potencijala krava i hranidbenog potencijala područja na kojem se nalazi farma ; 3. Za povečanje kvalitete i količine mlijeka po kravi, neophodni su kvalitetna hranidba i češće i kvalitetnije mužnje. Za učvršćenje pozicije na tržištu i smanjenje troškova, potrebni su sljedeći čimbenici: 1. Genetika. Najprisutnija pasmina za proizvodnju mlijeka je holštajn- frizijska. Sa svojim izuzetnim karakteristikama, ona se dobro dokazala i kombinirane pasmine sve više nestaju s tržišta. 2. Oprema za mužnju i hlađenje mlijeka. Cilj je ubrzati mužnju, vodeći računa o dobrobiti životinja, uz što manji stres za životinju i na najjednostavniji način za operatera. Stoga, moderna oprema za mužnju mora sadržavati sve neophodne dijelove. Električna pulzacija zamjenjuje pneumatsku zbog bolje masaže sisa, manje oboljenja sisa i mlječne žljezde i brže mužnje. Stabilan tlak onemogučava bilo kakve utjecaje izvana, a odjeljivači omogučuju nježan postupak sa sisama. Za pomoć u rukovođenju stadom, na raspolaganju su detektori mastitisa, mjerači protoka mlijeka, individualno praćenje stada, operatera i kvalitete hranidbe, te otkrivanje estrusa i oboljenja u krava. Mlijeko treba biti prethlađeno u tanjurima za hlađenje i pohranjeno u cisternama za hlađenje, a oba sistema peru se &#8220 ; cip&#8221 ; sistemima za pranje. U kombinaciji s dobrim rukovođenjem, proizvodnost krave povećava se za 15 do 20%. 3. Proizvodnja krme i hranidba. Općenito, u svijetu se koriste tri sistema: Novi Zeland - sistem, gdje krave idu na pašu 365 dana godišnje ; sistem ljetne ispaše, gdje krave pasu na prilagođenim pašnjacima i potuno kontrolirani sistem, gdje životinje borave na ograničenom području i hrane se sličnim menijem cijelu godinu. Posljednji sistem sve više dobija na popularnosti jer se njime izbjegavaju nekontrolirani čimbenici, kao što su vrijeme, gubitak energije i probavne smetnje u životinja, uz učinkovitiju upotrebu tehnologije i ljudi. Najpopularnija krmiva za siliranje su lucerna i kukuruz. Svaka životinja treba primiti hranu prema svojoj proizvodnosti, a hrana se potpuno izmiješa TMR (total mix ration) sistemom, tako da životinja nema priliku birati hranu. Na ovaj način, proizvodnost se može povećati za 15%, a jednodnevnom hranidbom smanjuje se utrošak rada. 4. Smještaj. Dva su osnovna načina smještaja krava ; na vezu i slobodno držanje. Zbog manje utrošenog rada, veće slobode kretanja životinja i lakšeg manipuliranja životinjama, oko 95% novih farmi građeno je za slobodno držanje. Rezultat su aktivnije i zdravije životinje, koje proizvode više mlijeka. Slobodni sistemi grade se kao sistemi toplih staja, sistemi hladnih staja i sistemi obora. Ako su navedeni segmenti ispravno odmjereni, proizvodna jedinica mora biti profitabilna i konkurentna, a visoki zahtijevi tržišta u pogledu kvalitete proizvoda ispunjeni. Osobito u Hrvatskoj, gdje se uvozi oko 50% mliječnih proizvoda, povoljne klimatske prilike čine tržište s jednim od najvećih potencijala u svijetu. Ukoliko se moguće promjene provedu na svrsishodan način, upotrebljavajući nove tehnologije i trendove, te uz podršku Vlade, hrvatska mljekarska industrija postat će jednom od najuspješnijih u Evropi.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA