Naslov
Mediji u Hrvatskoj
(Media in Croatia)

Autori
Car, Viktorija ; Kanižaj, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Hrvatska na drugi pogled

Urednik/ci
Udier, Sanda Lucija

Izdavač
Sveučilište u Zagrebu ; Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik

Grad
Zagreb

Godina
2019

Raspon stranica
303-339

ISBN
978-953-8281-02-0

Ključne riječi
Hrvatska ; mediji ; medijsko tržiše ; medijsko zakonodavstvo ; medijska pismenost
(Croatia ; media ; media market ; media law ; media literacy)

Sažetak
U ovome poglavlju donosimo pregled razvoja medijskoga sustava i medijskoga tržišta u Hrvatskoj, s naglaskom na posljednjih 30 godina. Pokušali smo sažeti kako se medijski sustav transformirao iz državno-upravljanoga u pluralni demokratski medijski sustav, kako su se mediji odvajali od države i politike, kako se formirao i mijenjao zakonodavni medijski okvir, kako se medijsko tržište liberaliziralo i kako je postalo pluralno te koji su bili novi izazovi s kojima su se zakonodavci, regulatori, medijski djelatnici, novinari, ali i publika, susreli. Donosimo pregled procesa u kojima se kreirala medijska politika u Hrvatskoj te navodimo tko su bili glavni akteri, formalni i neformalni, u procesima njezine formulacije, razvoja, legitimiranja, implementacije i vrednovanja. Posebno je istaknuta potreba za usvajanjem medijske strategije koju Hrvatska još uvijek nema, a koja je neophodna za razvoj kvalitetnih, sadržajno bogatih medija čija je jedna od zadaća ponuditi platformu za neformalne oblike edukacije o raznovrsnim temama koje su u interesu građana i kojima je cilj podizanje kvalitete njihova života. Propitujemo i ulogu te učinkovitost regulacije i samoregulacije, a donosimo i najnovije pokazatelje korištenja medija. Poglavlje završavamo dijelom koji je posvećen novinarstvu kao profesiji. U njemu opisujemo koji i kakvi modeli obrazovanja za novinare postoje u Hrvatskoj. I konačno na samom kraju raspravljamo o tome zašto su medijska i informacijska pismenost postale jedne od temeljnih pismenosti za građane u 21. stoljeću. Osim što smo predstavili ključne koncepte i modele medijskoga odgoja s ciljem razvoja medijske pismenosti, s naglaskom na aktivnosti organizacija civilnoga društva, nastojali smo čitatelje usmjeriti na promišljanje o tome kako suvremeni medijski izazovi, poput aktualnoga trenda lažnih vijesti, mogu potaknuti aktivnosti dionika u smjeru podizanja kvalitete i vjerodostojnosti medijskih sadržaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA