Naslov
Problemi razvoja sestrinstva u Republici Hrvatskoj s aspekta studenta Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu
(Nursing development problems in Croatia from the Zagreb University of Applied Health Sciences student point of view)

Autori
Krdžalić, Maida ; Kurtović, Biljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Skup
Konferencija medicinskih sestara s međunarodnom suradnjom „Perspektive individualnog i profesionalnog razvoja u sestrinstvu“

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 15.05.2008. - 17.05.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sestrinstvo ; problemi razvoja ; aspekt studenta
(nursing ; development problems ; student aspect)

Sažetak
Unapređenje zdravlja, prevencija bolesti i njega bolesnih i umirućih drevne su ljudske preokupacije. Većina ljudi kojima je potrebna takva podrška i nadalje će je nalaziti u svojim obiteljima, među prijateljima, u svojim zajednicama. U formalnom ustrojstvu, međutim, medicinske sestre imaju važnu ulogu u unapređenju zdravlja, prevenciji bolesti, njezi i rehabilitaciji. Duboke promjene u zdravstvenoj zaštiti Europske Unije potiču pitanja ključna za medicinske sestre. Problem nije u tome trebaju li one mijenjati svoju praksu već kako je promijeniti i kakve će uloge imati u zadovoljavanju budućih zdravstvenih potreba. Milijuni medicinskih sestara suočavaju se s problemima koji proizlaze iz njihova niskog položaja i iz diskriminacije. One trebaju aktivnu podršku na svim razinama kako bi se označio njihov doprinos za sve. Promjene ipak dolaze iznutra i medicinske sestre su u prvim redovima reforme. Svaka medicinska sestra si treba postaviti cilj stvaranja nove, moderne sestre koja će biti autonoman i vješt praktičar koji može raditi sam ili surađujući s drugim stručnjacima pri čemu njezina uloga neće biti služenje nekoj drugoj profesiji već obavještavanje, podržavanje i briga za pacijente i zajednicu. S aspekta studenta, utvrđeno u praktičnoj i tematskoj nastavi, na razvoj sestrinstva u Republici Hrvatskoj, ciljano u gradu Zagrebu, utječu stanoviti problemi. Prvi problem je moć, ili točnije, njezino pomanjkanje. Ni u jednoj kliničkoj bolnici grada Zagreba sestre nemaju punu ulogu u stvaranju politike i donošenju odluka na svim razinama sustava zdravstvene zaštite. Konstantna je činjenica da se sestre moraju stalno boriti kako bi se čuo njihov glas. U većini bolnica sestre nisu na visokim položajima ; u biti, osoba nadležna za sestrinstvo je često liječnik. Ministarstvo zdravstva ne može samo promijeniti probleme sestrinske prakse, no snažno je sestrinstvo na toj razini potrebno podjednako u simboličkom i političkom značenju, a nepristran je pokazatelj formalne moći koju sestre imaju, odnosno nemaju. Spol određuje drugi problem. U svim razinama zdravstvene zaštite žene čine većinu u sestrinskoj radnoj snazi ; muškarci rijetko čine više od 10%. Sestrinstvo je posvuda ženski posao i dijeli karakteristike drugih većinskih ženskih djelatnosti: niska plaća, niski status, nedostatak priznanja, loši uvjeti rada, slabi izgledi za napredovanje i nedovoljno obrazovanje. U našoj se kulturi, koja daje najveći položaj djelima i vrijednostima muškaraca, rad žena odbacuje ili čak ignorira. Zanimljiv podatak Ujedinjenih naroda je da žene čine polovicu svjetskog stanovništva, odrađuju skoro dvije trećine radnih sati, ostvaruju desetinu svjetskog dohotka i posjeduju manje od stotine svjetskog vlasništva. Sestre trpe zbog spolne diskriminacije u osobnom kao i radnom životu. Većina je primorana raditi u smjenama, dolaze kući nakon napornog dana u bolnici, klinici ili zajednici i svoje takozvano slobodno vrijeme provode brinući o djeci, supružnicima, starijim ili nesposobnim članovima obitelji, što je osobito stresno. Medikalizacija je treći problem. Liječnici su na pozicijama ministra zdravstva, državnih činovnika i visokih zdravstvenih menadžera. Na odjelu ili u zajednici sestre su često medicinske pomoćnice čija je zadaća obavljati medicinske naredbe ; dio sestrinske zaštite u liječenju je nevidljiv i podcijenjen. 117 Postojeći sustav zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj ne uvažava značaj sestrinske uloge ali je katkada i same sestre podcjenjuju. U oblikovanju sestrinskog ustroja potrebna je opsežna modernizacija sukladna ciljevima promjena i prikladna brzoj društvenoj i političkoj promjeni. Trajan napredak u sestrinstvu nemoguć je ne bude li svaka bolnica, škola i tim primarne zdravstvene zaštite imao jasan vlastiti i provodljiv plan akcije. Takav plan treba biti temeljen na zamisli cilja i tek tada bi trebalo razraditi konkretne korake potrebne za ostvarenje te vizije pri čemu bi prijeko potrebna bila menadžerska znanja i vještine. Svaka medicinska sestra mora naučiti kako odrediti prioritete ili kako sigurno i aktivno raditi na ostvarenju svojih ciljeva, a ne čekati upute od drugih. Ključnim zadatkom smatra se izmjena iskustva i zamisli o razvoju sestrinske prakse. Velika je potreba za skupljanjem obavijesti o uspješnim praksama kako bi se otkrile najdjelotvornije sestrinske akcije, te za širenjem tih obavijesti, pa čak i najmanjih kojima sestre mogu konkretno dokazati svoj značajan doprinos zdravstvenoj skrbi. Sestre i sestrinstvo su dio procesa društvenih promjena jer one nikoga ne zaobilaze. Bilo kao sudionici, promicatelji ili oni koji reagiraju na promjenu, sestre su u nju izravno uključene. Ako sestrinstvo prihvatimo kao dio šire društvene promjene, a od medicinskih sestara se očekuje da promijene svoj način rada i da zadovolje ciljeve promjena, onda one moraju istraživati načine kako to učiniti. Znanje i pristupi sestara uvelike će odrediti uspjeh ili poraz njihovih djela, učinke na njih kao skupinu ili pojedince, i konačno, rezultati će se ipak vidjeti na pacijentima, zajednici i stanovništvu. Prihvaćanje inovacija u sestrinstvu zahtijeva znanje, vještine, mogućnost sudjelovanja, spremnost na promjenu i kontrolu procesa promjene. Utvrđeno je da se neke sestre na mjestima glavne sestre odjela ili klinike odupiru promjenama jer ih shvaćaju kao kritiku prošlog načina rada ili se određeni pojedinci ili grupe boje posljedica. Položaji na kojima se priličan broj medicinskih sestara nalazi veoma dobro omogućava da postanu pokretači promjena u svojoj struci. Dodatnim znanjem i vještinama postignutim na specijalističkim studijima koje će im omogućiti rukovođenje promjenama postat će još djelotvornije u toj ulozi. Dugotrajne, značajne promjene u stavovima i ponašanju postići će se cjelovitim planiranjem promjena kroz zajednički pristup te zajedničkim akcijama i programima. Sestre bi trebale znati kontrolirati promjene, naučiti ih planirati, raspoznati im nedostatke i znati kako ih izbjeći. Potrebno je dijeliti znanje i zajedničko iskustvo, ići u korak sa svojom profesijom, nastaviti svoju osobnu izgradnju i razviti samosvijest. Velike promjene koje se danas odvijaju u zdravstvenoj zaštiti zemalja članica Europske Unije postavljaju stanovita ključna pitanja medicinskim sestrama Republike Hrvatske kao buduće članice EU. Pitanje nije moraju li one promijeniti svoju sestrinsku praksu već kako je promijeniti na kvalitetan način i koju će ulogu imati u zadovoljavanju zdravstvenih potreba budućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA