Pregled bibliografske jedinice broj: 1012197
Hrvatska: migracije, nacionalne manjine, integracija stranaca, iseljeništvo
Hrvatska: migracije, nacionalne manjine, integracija stranaca, iseljeništvo // Hrvatska na drugi pogled - Udžbenik hrvatske kulture i društva / Udier, Sanda Lucija (ur.).
Zagreb: Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik ; Srednja Europa ; FF Press, 2019. str. 81-121
CROSBI ID: 1012197 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska: migracije, nacionalne manjine, integracija stranaca, iseljeništvo
(Croatia: Migration, National Minorities, Integration of Foreigners, Diaspora)
Autori
Župarić-Iljić, Drago
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Hrvatska na drugi pogled - Udžbenik hrvatske kulture i društva
Urednik/ci
Udier, Sanda Lucija
Izdavač
Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik ; Srednja Europa ; FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
81-121
ISBN
978-953-8281-02-0
Ključne riječi
migracija, iseljeništvo, integracija, nacionalne manjine, Hrvatska
(migration, diaspora, integration, national minorities, Croatia)
Sažetak
U ovome se poglavlju opisuju glavne karakteristike temeljnih fenomena i procesa vezanih uz migracijsku i etničku sliku Hrvatske. Donosi se kratak komparativno- historijski pregled emigracijskih i imigracijskih trendova i pravaca na prostoru koji odgovara današnjoj Republici Hrvatskoj, uz usporedbu tradicionalnih migracijskih obrazaca s onima u suvremenome kontekstu. Kroz povijest je hrvatski teritorij bio obilježen uglavnom nedobrovoljnim migracijama stanovništva zbog stoljetnih ratova, ali isto tako i selidbama stanovništva zbog nepovoljnih ekonomskih uvjeta i drugih razloga. U razdoblju od druge polovice 20. stoljeća do danas, a posebice u kontekstu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, dolazi do promjene migracijskoga obrasca i predodžbe hrvatskoga teritorija kao isključivo emigracijskoga. Njega danas odlikuju podjednako komponente koje upućuju na njegov u najvećoj mjeri emigracijski, ali u manjoj mjeri imigracijski i tranzitni položaj. Proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji donio je promjenu imigracijskoga obrasca, gdje nakon tradicionalno prisutnoga useljavanja iz bliskih susjednih teritorija jača radno i obiteljsko useljavanje iz zemalja Europske unije. K tomu, tranzitna kretanja izbjeglica i drugih prisilnih migranata kroz Hrvatsku ipak su rezultirala odlukom nekih od njih da trajnije ostanu i integriraju se u hrvatsko društvo. Unutarnja migracija, tj. unutardržavno seljenje, također je bitan faktor demografskoga i prostornoga razvoja Hrvatske. Plansko useljavanje i preseljavanje stanovništva uvjetovali su formiranje višeetničkoga, multikonfesionalnoga i plurikulturnoga društva sastavljenoga od autohtone i doseljene populacije. Potomci povijesnih doseljenika danas su pripadnici priznatih nacionalnomanjinskih zajednica koji ostvaruju svoja posebna prava u cilju njegovanja kulturnih i identitetskih posebnosti. Neki od tih modela mogli bi se primijeniti na integraciju i uključivanje novih imigrantskih skupina u hrvatsko društvo. Hrvatske iseljeničke (dijasporske) zajednice u svijetu također su važne za promišljanje nacionalnoga, ali i transnacionalnoga identiteta Hrvatske. Pri tome one potencijalno mogu imati i važniju ulogu za suvremeno hrvatsko društvo, gospodarstvo i kulturu nego što je to danas slučaj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Sociologija, Interdisciplinarne društvene znanosti
