Pregled bibliografske jedinice broj: 1012111
Uloga intenziteta neugodnih emocija u objašnjavanju odnosa emocionalne diferencijacije i strategija emocionalne regulacije
Uloga intenziteta neugodnih emocija u objašnjavanju odnosa emocionalne diferencijacije i strategija emocionalne regulacije, 2019., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1012111 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga intenziteta neugodnih emocija u
objašnjavanju odnosa emocionalne diferencijacije
i strategija emocionalne regulacije
(The role of negative emotion intensity in
explaining the relationship between emotional
differentiation and emotion regulation strategies)
Autori
Lisec, Anita
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
19.06
Godina
2019
Stranica
36
Mentor
Vukasović Hlupić, Tena
Ključne riječi
emocionalna regulacija, supresija, ponovna kognitivna procjena, emocionalna diferencijacija, emocionalni intenzitet
(emotional regulation, suppression, reappraisal, emotional differentiation, emotional intensity)
Sažetak
Adaptivno reguliranje emocionalnih stanja jedna je od važnih odrednica optimalnog funkcioniranja i pod utjecajem je različitih situacijskih i dispozicijskih varijabli. Cilj ovog rada bio je ispitati postoji li moderatorski utjecaj intenziteta neugodnih emocija na odnos emocionalne diferencijacije i korištenja različitih strategija za emocionalnu regulaciju (supresije i ponovne kognitivne procjene). Proveli smo upitničko online istraživanje na uzorku od 349 osoba u dobi od 18 do 29 godina. Utvrđena je interakcija emocionalne diferencijacije i intenziteta doživljavanja neugodnih emocija pri predviđanju sklonosti korištenja supresije, no ne i ponovne kognitivne procjene. Kod osoba koje vrlo intenzivno doživljavaju neugodne emocije, s porastom sposobnosti razlikovanja emocija smanjuje se korištenje supresije, a kod onih koji ih doživljavaju niskim intenzitetom emocionalna diferencijacija ne predviđa korištenje supresije. Korištenje ponovne kognitivne procjene raste s porastom emocionalne diferencijacije, neovisno o razini intenziteta neugodnih emocija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija