Naslov
RAZINA STRESA U SPECIFIČNIM MEDICINSKIM DJELATNOSTIMA OPĆE BOLNICE PULA
(STRESS LEVELS IN SPECIFIC MEDICAL DEPARTMENTS IN GENERAL HOSPITAL PULA)

Autori
Božić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet zdravstvenih studija

Mjesto
Rijeka

Datum
27.09

Godina
2018

Stranica
57

Mentor
Petrić, Daniela

Ključne riječi
stres na poslu, burnout, zdravstveni radnici, Opća bolnica Pula
(stress at work, burnout, health workers, General Hospital Pula)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je utvrditi postoji li razlika u razini doživljenog burnouta između različitih odjela, ta objasniti da li sociodemografska obilježja tome doprinose. Zatim ispitati koji su najčešći stresori te utvrditi da li edukacija utječe na razinu doživljenoga burnouta. Istraživanje je provedeno u Općoj bolnici Pula te je uključivalo zaposlenike odjela za psihijatriju, odjela anestezije i intenzivnog liječenja, odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, službe za internu medicinu i službe za kirurške bolesti. Ukupan broj ispitanika je 278 od toga 32 su zaposlenici odjela psihijatrije, 38 odjela anestezije i intenzivnog liječenja, 29 odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, 99 službe za internu medicinu te 71 službe za kirurške bolesti. Podaci su prikupljeni upitnikom koji je sadržavao sociodemografska pitanja, te Upitnik za određivanje razine sindroma izgaranja. Rezultati istraživanja potvrđuju pretpostavku da postoji razlika u razini doživljenog burnouta između različitih odjela tj. da odjel za anesteziju i intenzivno liječenje doživljava najvišu razinu burnouta u odnosu na druge odjele. Nakon odjela anestezije, najvišu razinu burnouta doživljava služba za internu medicinu, zatim služba za kirurške bolesti i onda dolaze odjel za psihijatriju te fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Daljnjom analizom utvrđena je i statistički značajna razlika u razini doživljenog burnouta između odjela. Zaposlenici odjela psihijatrije doživljavaju statistički značajno nižu razinu burnouta u odnosu na djelatnike anestezije, kirurgije i interne. Također, djelatnici fizikalne medicine doživljavaju statistički značajno nižu razinu burnouta u odnosu na djelatnike anestezije, kirurgije i interne. Regresijskom analizom dobiva se da sociodemografska obilježja objašnjavaju značajnih 9% od ukupnog doživljaja burnouta pri čemu statistički značajan doprinos u objašnjenu varijance ukupnog burnouta jedino pokazuje varijabla radno mjesto. Iz navedenog dolazi se do toga da se najviše razine burnouta mogu povezati s radnim mjestom medicinske sestre/tehničar opće njege. Rezultati pokazuju da su najčešći stresori na ispitivanim odjelima neadekvatna osobna primanja, administrativni poslovi, nedostatan broj djelatnika, loša organizacija posla, nedostatak odgovarajuće trajne edukacije, sukobi s kolegama, smjenski rad te strah od moguće ozljede, zaraze na radnom mjestu. Rezultati također potvrđuju značajan utjecaj edukacije na razinu doživljenog burnouta tj. da zaposlenici koji su prošli neki oblik edukacije o stresu doživljavaju manju razinu burnouta u odnosu na one koji edukaciju nisu prošli.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA