Pregled bibliografske jedinice broj: 1010970
Doprinos formalnih, neformalnih i informalnih oblika učenja kompetencijama i profesionalnom razvoju učitelja
Doprinos formalnih, neformalnih i informalnih oblika učenja kompetencijama i profesionalnom razvoju učitelja, 2019., doktorska disertacija, Učiteljski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1010970 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doprinos formalnih, neformalnih i informalnih oblika učenja kompetencijama i profesionalnom razvoju učitelja
(Contribution of Formal, Non-formal and Informal Forms of Learning to Competencies and Professional Development of Teachers)
Autori
Skupnjak, Draženka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Učiteljski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
20.05
Godina
2019
Stranica
304
Mentor
Tot, Daria
Ključne riječi
kompetencije ; profesionalni razvoj učitelja ; inicijalno obrazovanje ; stručno usavršavanje ; formalno, neformalno i informalno učenje ; cjeloživotno učenje
(competences ; professional development of teachers ; initial education, inservice education ; formal, non-formal and informal learning ; lifelong learning)
Sažetak
Oslanjajući se na relevantne teorije i prethodna istraživanja o ovladanosti kompetencijama učitelja i njihovom profesionalnom razvoju, provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja doprinosa formalnih, neformalnih i informalnih oblika učenja kompetencijama i profesionalnom razvoju učitelja. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 689 učitelja razredne nastave iz svih regija Republike Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazuju da svoj stupanj znanja i vještina u svim kompetencijskim područjima učitelji procijenjuju iznimno dobrim. Razlika u ovladavanju kompetencija postoji između učitelja pripravnika i onih s manje od 7 godina učiteljskog staža u kompetencijama koje se odnose na stručna znanja i interpersonalne vještine, kurikul i poučavanja učenika te istraživanje i stvaranje novih znanja pri čemu licencirani učitelji i učitelji s više godina staža iskazuju veću ovladanost ovim kompetencijama. Učitelji s 24 - 31 i više radnog iskustva iskazuju veću ovladanost kompetencijama koje se odnose na odgojne vrijednosti, kreativnost/stvaralaštvo. Učitelji s manje od 7 godina radnog staža te oni koji su završili petogodišnji ili četverogodišnji studij iskazuju veću ovladanost IKT kompetencijama. U području profesionalnih vrijednosti i posvećenosti radu u samoprocjenama ne postoje statistički značajne razlike. Učitelji koji su napredovali u zvanju ne iskazuju veću ovladanost kompetencijama niti u jednome području. Istraživanje učestalosti različitih oblika neformalnog i informalnog učenja učitelja pokazuje da najučestalijim oblicima učitelji procijenjuju: suradnju s drugim učiteljima u školi, neformalne razgovore s kolegama/kolegicama sustručnjacima, sudjelovanje na tečajevima, radionicama ili seminarima izvan škole te praćenje medija. Najmanje je zastupljeno sudjelovanje u međuškolskim/međunarodnim projektima i volontiranje. Kao najznačajniji pozitivni prediktori ovladanosti kompetencijama učitelja pokazali su se neformalno i informalno učenje u svim kompetencijskim područjima, inicijalno obrazovanje u područjima istraživanja i stvaranja novih znanja, profesionalne vrijednosti i posvećenost radu te odgojne vrijednosti, kreativnost/stvaralaštvo. Stručno usavršavanje je pozitivan prediktor ovladanosti kompetencijama samo za stručna znanja i interpersonalne vještine te profesionalne vrijednosti i posvećenost radu. Rezultati istraživanja mogu pridonijeti boljem razumijevanju interakcije formalnih, neformalnih i informalnih činitelja u razvoju kompetencija učitelja primarnog obrazovanja te njihovog doprinosa ovladanosti kompetencijama. Važni su za kreiranje i unapređivanje programa inicijalnog obrazovanja učitelja te trajnog stručnog usavršavanja. Vrijednost spoznaje o učestalosti neformalnog i informalnog učenja za profesionalni razvoj učitelja nalazi se u brojnim mogućnostima kojima se neformalnim i informalnim učenjem mogu dopunjavati formalni oblici obrazovanja učitelja. Njihovim odgovarajućim načinima vrednovanja učitelja se može i dodatno motivirati za kvalitetniji profesionalni razvoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Učiteljski fakultet, Zagreb,
Sveučilište u Zagrebu