Naslov
Plijesni u prašini i žitaricama nakon poplave u Gunji
(Post-flood dustborne and foodborne moulds)

Autori
Šmalcelj, Filip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.07

Godina
2019

Stranica
45

Mentor
Jakšić, Daniela

Ključne riječi
poplava ; plijesni u prašini ; plijesni u hrani ; CaM ; aspergili ; Circumdati ; Flavi ; Nigri ; Versicolores
(flood ; dustborne moulds ; foodborne moulds ; CaM ; Aspergilli ; Circumdati ; Flavi ; Nigri ; Versicolores)

Sažetak
Poplava u Gunji, selu na istoku Hrvatske, uništila je mnoge domove 2014. godine te uzrokovala promjene u kvantitativnom i kvalitativnom sastavu plijesni u različitim supstratima, uključujući prašinu i hranu. Obzirom na njihov alergijski, invazivni i mikotoksinogeni potencijal od osobitog su javnozdravstvenoga značaja aspergili iz sekcija Circumdati, Flavi, Nigri i Versicolores, koje mogu biti prisutne kako u zatvorenim prostorima tako i u hrani za ljude i životinje. Kako bi odredili kvantitativni i kvalitativni sastav plijesni u prašini i žitaricama nakon poplave, u veljači 2017. godine prikupljena je prašina u neobnovljenim (N = 5) i obnovljenim (N = 6) lokacijama u Gunji (kuće i škola) kao i uzorci žitarica (N = 6). Također su prikupljeni i kontrolni uzorci prašine i žitarica u Gornjem Stupniku (N = 5). Koncentracije plijesni u prašini, među kojima je najviše bilo plijesni roda Aspergillus spp., Penicillium spp. and Cladosporium spp., bile su oko tri puta veće na neobnovljeni lokacijama nego na kontrolnim lokacijama, a koncentracije aspergila bile su i do dvadeset puta veće u odnosu na one u kontrolnim uzorcima prašine (3, 1 x 105 ± 10, 4 x 105 CFU/g). Iako je ukupna koncentracija plijesni u prašini s obnovljenih lokacija bila niža u odnosu na kontrolne uzorke, koncentracije aspergila su bile oko 1, 6 puta više (4, 1 x 104 ± 7, 9 x 104 CFU/g). Na temelju morfoloških obilježja trideset i jedan izolat aspergila raspoređen je po sekcijama (Circumdati, Flavi, Nigri i Versicolores), a identifikacija do razine vrste provedena je na temelju analize genskih slijedova dijela gena za kalmodulin (CaM). Identificirane vrste aspergila bile su: A. ochraceus i A. ostianus iz sekcije Circumdati (4/31), A. flavus iz sekcije Flavi (7/31), A. tubingensis i A. welwitschiae iz sekcije Nigri (14/31) te vrste A. amoenus, A. jensenii, A. protuberus i A. sydowii iz sekcije Versicolores (8/31). Dominirali su aspergili iz sekcije Versicolores, osobito u prašini prikupljenoj na neobnovljenim lokacijama gdje su im koncentracije dosezale 2, 27 x 103 ± 2, 44 x 103 CFU/g. Koncentracije plijesni u žitaricama bile su slične na obe lokacije (6, 25 x 102 ± 1, 04 x 103 CFU/g u Gunji i 4, 69 x 102 ± 7, 28 x 102 CFU/g u Gornjem Stupniku). Međutim, koncentracije aspergila su bile do tri puta više u žitaricama iz Gunje (6, 25 x 102 ± 1, 04 x 103 CFU/g). Samo je jedan izolat aspergila iz sekcije Nigri (A. welwitschiae) detektiran u pšenici iz Gunje, a u kukuruzu iz Gornjeg Stupnika dva izolata aspergila iz sekcije Flavi (A. flavus) detektirani su u kukuruzu. Identificirani aspergili iz prašine i hrane potencijalni su proizvođači mikotoksina, uključujući okratoksine, aflatoksine, fumonizine i sterigmatocistin te time pridonose štetnim učincima na zdravlje ljudi bilo uslijed inhalacije kontaminirane prašine ili ingestije kontaminirane hrane.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Farmacija

POVEZANOST RADA