Pregled bibliografske jedinice broj: 1010606
Razvoj glazbeno-pedagoške misli u 17.i 18. stoljeću
Razvoj glazbeno-pedagoške misli u 17.i 18. stoljeću // Muzička pedagogija - izazov, inspiracija i kreacija / Marković, Vedrana ; Martinović-Bogojević, Jelena (ur.).
Cetinje: Muzička akademija, Cetinje, 2019. str. 143-152 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1010606 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Razvoj glazbeno-pedagoške misli u 17.i 18. stoljeću
(Development of Musical-Pedagogical Thoughts in the 17th and 18th Centuries)
Autori
Svalina, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Muzička pedagogija - izazov, inspiracija i kreacija
/ Marković, Vedrana ; Martinović-Bogojević, Jelena - Cetinje : Muzička akademija, Cetinje, 2019, 143-152
ISBN
978-9940-9540-7-9
Skup
Prvi međunarodni simpozijum iz oblasti muzičke pedagogije - Muzička pedagogija - izazov, inspiracija i kreacija
Mjesto i datum
Cetinje, Crna Gora, 24.05.2018. - 27.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
odgoj i obrazovanje, nastava glazbe, 17. i 18. stoljeće, Jan Ámos Komenský, John Locke, Jean Jacques Rousseau
(education, music teaching, 17th and 18th century, Jan Ámos Komenský, John Locke, Jean Jacques Rousseau)
Sažetak
Za razumijevanje i kritičko promišljanje sadašnjosti glazbene nastave u općeobrazovnoj školi potrebno je poznavati i razumjeti i njezinu povijest. U ovom radu poseban smo naglasak stavili na razvoj glazbeno-pedagoške misli i glazbene nastave u 17. i 18. stoljeću, vremenu kad se sve više raspravljalo o potrebi organiziranja glazbenog odgoja na široj osnovi i pod zaštitom države. Glazbeno obrazovanje tada se stjecalo u prvom redu u crkvenim školama, u kojima se naglasak stavljao na pjevanje, dok su formalni oblici svjetovnog glazbenog obrazovanja bili prisutni samo u manjem broju elitnih škola. Postojala je i privatna glazbena poduka koja je bila namjenjena djeci iz aristokratskih krugova i građanskih obitelji. U 17. i 18. stoljeću djelovali su značajni pedagozi i filozofi čije su se misli i djelovanje odrazili i na razvoj glazbene pedagogije u narednim stoljećima. Riječ je o trima pedagozima i filozofima: češkom pedagogu Janu Ámosu Komenskom, engleskom filozofu i empiristu Johnu Lockeu te švicarsko francuskom filozofu, književniku i glazbeniku Jean Jacques Rousseauu. Jan Ámos Komenský i Jean Jacques Rousseau pridavali su važnost glazbenom obrazovanju te su smatrali da ono ima svoje mjesto u općem odgoju i obrazovanju. Djeca trebaju učiti glazbenu teoriju, pjevati á vista, sudjelovati u glazbeno-stvaralačkim aktivnostima te svirati neki glazbeni instrument. Kako bi olakšao nastavu glazbe Rousseau je predložio i novi sustav bilježenja i čitanja nota koji je nazvan brojčanom metodom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija, Glazbena umjetnost, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek
Profili:
Vesna Svalina
(autor)