Pregled bibliografske jedinice broj: 1010300
Gornjotrijaska karbonatna platforma na području Dachsteina
Gornjotrijaska karbonatna platforma na području Dachsteina, 2019., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1010300 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gornjotrijaska karbonatna platforma na području Dachsteina
(Upper Triassic carbonate platform in the Dachstein area)
Autori
Kozjak, Laura
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
09.07
Godina
2019
Stranica
19
Mentor
Bucković, Damir
Ključne riječi
Gornji Trijas, Alpe, Dachstein
(Upper Triassic, Alps, Dachstein)
Sažetak
Svi veliki planinski lanci danas vidljivi na Zemlji nastali su kolizijom nekih od tektonskih ploča. Proces izdizanja u geologiji se naziva orogeneza, a manifestira se kao planinski lanac - orogen. Različiti dijelovi orogena mogu biti građeni od stijena različite starosti, a također mogu biti i višekratno deformirani i/ili metamorfozirani. Zadnja orogeneza u Zemljinoj prošlosti je alpska orogeneza, koja je započela raspadom Pangee, a izdizanja planinskih lanaca u okviru ove orogeneze su prisutna još i danas. Karakteristični planinski lanac nastao alpskom orogenezom su Alpe, smještene u Europi, protežu se preko nekoliko država, a geografski su podjeljene na Zapadne i Istočne (Sjeverne, Centralne i Južne). Dachsteinski masiv je planina unutar Sjevernih Alpi i izrazito je krških karakteristika. Njome dominira „Dachsteinski vapnenac“ koji datira iz vremena trijasa a istaložen je na prostoru Dachsteinske karbonatne platforme. Kao i drugi predjeli Alpa, Dachsteinski masiv bogat je sustavima špilja, a jedini u Sjevernim Alpama ima ledene kape. Rekonstrukcija i datiranje područja Dachsteinske karbonatne platforme, kao i povijest taloženja na tom prostoru temelji se na pronađenim i opisanim konodontima. Rub platformnog grebena i padina objedinjeni su u jednu cjelinu pod nazivom „Dachsteinriffkalk fomation“. Platformni greben svoj rast započinje u najranijem noriku, a vrhunac dostiže u ranom retu te je u tom vremenskom intervalu istaloženo gotovo 1000 metara plitkovodnih vapnenca, unutar kojih je moguće izdvojiti cjeline debelih naslaga ranog norika, relativno tankog srednjeg norika do opet debelog gornjeg norika i ranog reta. Tek povremeni slojevi tankog pelagičkog sedimenta ukazuju na kratka produbljavanja ovog prostora. Od ranog reta platforma biva potopljena i prekrivena pelagičkim Donnerkogelkalkom srednjeg reta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Damir Bucković
(mentor)