Pregled bibliografske jedinice broj: 1009452
Nikola Strmić i Antonio Ravasio – nositelji glazbenoga života u Zadru u drugoj polovini 19. stoljeća
Nikola Strmić i Antonio Ravasio – nositelji glazbenoga života u Zadru u drugoj polovini 19. stoljeća // Bašćinski glasi : Južnohrvatski etnomuzikološki godišnjak, Vol. 13 No. 1, 2018., 13 (2018), 1; 121-142 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1009452 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nikola Strmić i Antonio Ravasio – nositelji glazbenoga života u Zadru u drugoj polovini 19. stoljeća
(Nikola Strmić and Antonio Ravasio – Promoters of Musical Life in Zadar in the Second Half of the 19th Century)
Autori
Burić Ćenan, Katica
Izvornik
Bašćinski glasi : Južnohrvatski etnomuzikološki godišnjak, Vol. 13 No. 1, 2018. (1330-1128) 13
(2018), 1;
121-142
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Nikola Strmić, Antonio Ravasio, Zadarska filharmonija, druga polovina 19. stoljeća, Zadar
(Nikola Strmić, Antonio Ravasio, Zadar philharmonics, second half of the 19th century, Zadar)
Sažetak
Gotovo cijelu drugu polovinu 19. stoljeća u Zadru obilježila su dvojica glazbenika, prijatelji još iz studentskih dana, Zadranin Nikola Strmić i Talijan iz Bergama Antonio Ravasio. Neumornim, kreativnim i nesebičnim djelovanjem, gotovo cijeloga života, posredno ili neposredno, utjecali su na zadarske glazbenike, glazbena društva, repertoar, publiku, odnosno kompletan kulturni život Zadra. Strmić, osim što je bio skladatelj i violinist, organizirao je i glazbeni život u gradu, a Ravasio, uz to što je bio klavirist, dirigent, maestro di cappella zadarske katedrale i skladatelj, bio je i uvaženi pedagog. Upravo zbog njih glazbeni je život Zadra vrlo brzo postao živ, bogat, raznovrstan i prepoznatljiv i izvan gradskih zidina (u Zagrebu, Trstu, Milanu itd.). Premda se hrvatska glazbena historiografija u nekoliko kratkih navrata bavila Strmićem (B.Širola, J. Bezić, E. Stipčević, Z. Blažeković, V. Katalinić), on još uvijek nije dobio svoje pravo mjesto pod hrvatskim kulturno-umjetničkim ›suncem‹. O Ravasiju su pisali ondašnji historičari C. Ballarin i P. Peretti, a novija ga historiografija gotovo uopće ne spominje. Cilj je, dakle, ovoga rada, ukazati na znatan doprinos dvojice glazbenika u okviru zadarske, ali i hrvatske glazbene baštine, kao i dati prilog daljnjoj detekciji i sistematizaciji njihovih djela.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Glazbena umjetnost
POVEZANOST RADA
