Naslov
Sinonimni eponimski i neeponimski nazivi u jeziku prirodnih i tehničkih znanosti
(Synonymous eponymous and non-eponymous terms in the language of science and technology)

Autori
Kereković, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Jezik i um

Urednik/ci
Matešić, Mihaela ; Vlastelić, Anastazija

Izdavač
Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL)

Grad
Zagreb

Godina
2019

Raspon stranica
99-117

ISBN
978-953-8281-01-3

Ključne riječi
eponimski nazivi, neeponimski nazivi, sinonimi, transparentnost, jezik prirodnih i tehničkih znanosti
(eponymous terms, non-eponymous terms, synonyms, transparency, language of science and technology)

Sažetak
Mnoge su pojave, procesi i izumi nazvani po imenima znanstvenika koji su zaslužni za njihovo otkriće, opisivanje ili definiranje pa su stoga eponimski nazivi velik i važan dio nazivlja prirodnih i tehničkih znanosti. Najbrojniji su eponimski nazivi nastali od vlastitih imena stvarnih povijesnih osoba, a rjeđe je imenodavatelj država, grad ili neki drugi toponim. U tehničkome području imenodavatelj može biti i ime organizacije ili poduzeća te trgovačko ime. U radu su prikazani rezultati istraživanja koje je potaknuto, s jedne strane, zapažanjima Slavena Ravlića koji smatra da su bitna svojstava eponima točnost, jednoznačnost i transparentnost, i s druge strane, tvrdnjom Woywodta i Mattesona da eponimi nisu precizni i da mogu izazvati nejasnoće. Osnovni je cilj istraživanja bio ispitati koliko su eponimski nazivi transparentni trima skupinama ispitanika (inženjeri strojarstva, studenti strojarstva, netehničari). Ispitanici su iskazali svoj stav o tome koji naziv smatraju transparentnijim u slučajevima sinonimnih parova koji se sastoje od eponimskoga i neeponimskoga naziva te su naveli razloge za svoj odabir. Rezultati su pokazali da su inženjerima neki neeponimski nazivi transparentniji od eponimskih, ali katkad su i eponimi transparentniji jer su učestalo u uporabi u znanstvenoj zajednici i stručnjaci ih smatraju preciznijima od neeponimskih naziva. Studenti imaju sličan stav, dok suprotno stavovima inženjera, gotovo svim netehničarima su, prema očekivanjima, neeponimski nazivi transparentniji jer je riječ o izrazima koji objašnjavaju pojam pa nestručnjak može stvoriti umnu sliku o značenju naziva, odnosno uspostaviti suglasje između izraza i sadržaja (Ravlić). U ispitivanju su dobiveni podaci i o tome koliko pojedine skupine ispitanika poznaju odabrane eponimske nazive i znaju li povijesni podatak o imenodavateljima, na temelju kojih spoznaja se također može zaključivati stvaraju li ispitanici umnu sliku o značenju eponimskoga naziva. Također, iz perspektive hrvatskih terminoloških načela (Hudeček i Mihaljević) može se zaključiti da se neeponimski nazivi bolje uklapaju u sustav naziva pojedine struke pa bi se pri stvaranju novih naziva u hrvatskome jeziku mogle razmotriti neeponimske inačice kao preporučeni nazivi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Strojarstvo, Temeljne tehničke znanosti, Filologija

POVEZANOST RADA