Naslov
Hrvatska taksonomija deskriptora osobina ličnosti
(Croatian taxonomy of personality descriptors)

Autori
Mlačić, B

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XII Dani psihologije u Zadru / Manenica, Ilija - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2000, 49-49

Skup
XII Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.05.2000. - 27.05.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
leksička hipoteza, taksonomija, deskriptori osibina ličnosti, hrvatski jezik
(lexical hypothesis, taxonomy, personality descriptors, Croatian language)

Sažetak
U radu se opisuje razvoj obuhvatne hrvatske taksonomije deskriptora osobina ličnosti pomoću leksičkoga pristupa i postojanje deskriptivnog modela ličnosti formiranog prema leksičkoj hipotezi u hrvatskome jeziku i na ispitanicima iz hrvatske populacije. Također, utvrđeni deskriptivni model leksičkih dimenzija ličnosti uspoređen je s dominantnim svjetskim leksičkim modelom. Samo istraživanje podijeljeno je u tri neovisne, ali funkcionalno povezane studije. U prvoj studiji stvorena je obuhvatna (“master”) lista od 3881 pridjeva, 4245 pridjevskih imenica i 2992 tipske imenice koje opisuju osobine ličnosti u hrvatskome jeziku. Usporedba tog skupa riječi sa sličnim istraživanjima u drugim zemljama koje su se koristile leksičkim pristupom ukazala je na hipoteze o diferencijalnom doprinosu različitih vrsta riječi u opisu ličnosti u različitim jezicima ali i o vjerojatnoj većoj relevantnosti pridjeva za opis ličnosti od imenica. U drugoj studiji skup od 3881 pridjeva klasificiran je u kategorijalni sustav od 5 superordiniranih i 13 subordiniranih kategorija za opis ličnosti koji je izveden iz modificirane njemačke metodologije. Ta klasifikacija potrvrdila je iscrpnost njemačkog sustava po kriteriju da se 80% hrvatskih pridjeva može smatrati prototipskim primjerima za superordinirane kategorije. Usporedba hrvatskih kategorija za opis ličnosti s korespondentnim taksonomijama koje su se koristile njemačkom metodologijom ukazala je na znatne univerzalne sličnosti, ali i na kulturalne specifičnosti kategorija za opis ličnosti u različitim jezicima. U trećoj studiji skup od 483 hrvatska pridjeva koji su predstavljali prototipove za kategoriju stabilnih ili dispozicionih osobina ličnosti primijenjen je na velikom skupu od 1034 ispitanika, od kojih je 519 studenata Zagrebačkog sveučilišta sudjelovalo u studiji samoprocjena, a 515 najboljih poznanika tih studenata sudjeluje u studiji procjena druge osobe. Uz navedeni skup unipolarnih ljestvica - 483 pridjeva, u trećoj studiji primijenjena su i dva instrumenta izvedena iz američkih (Goldbergovih) leksičkih istraživanja. Opsežne i detaljne analize provedenih postupaka faktorske analize pokazale su da pri strukturi svih leksičkih instrumenata dominira peterofaktorsko rješenje čime se znatno povećava stupanj obranjivosti Goldbergove teorije o peterodimenzionalnoj strukturi deskriptora osobina ličnosti. Usporedba hrvatskih i američkih leksičkih dimenzija ličnosti pokazala je globalne sličnosti, tj. nedvosmislen odnos između dimenzija Ekstraverzije, Savjesnosti i Intelekta, dok su se pri odnosu preostale dvije dimenzije, Ugodnosti i Emocionalne stabilnosti pokazale kulturalne specifičnosti tih hrvatskih dimenzija u odnosu na korespondentne američke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA