Pregled bibliografske jedinice broj: 1008401
Egzistencijalna neodređenost subjekta u Mihalićevoj zbirci "Komorna muzika"
Egzistencijalna neodređenost subjekta u Mihalićevoj zbirci "Komorna muzika" // Jezici i kulture u vremenu i prostoru III: Tematski zbornik / Gudurić, Snežana ; Stefanović, Marija (ur.).
Novi Sad: Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2014. str. 179-184 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1008401 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Egzistencijalna neodređenost subjekta u Mihalićevoj zbirci "Komorna muzika"
(The Existential vagueness of the Subject in Mihalić's poetry collection "Chamber music")
Autori
Loinjak, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Jezici i kulture u vremenu i prostoru III: Tematski zbornik
/ Gudurić, Snežana ; Stefanović, Marija - Novi Sad : Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2014, 179-184
ISBN
978-86-6065-282-1
Skup
Jezici i kulture u vremenu i prostoru III
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 16.11.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Mihalić ; Komorna muzika ; pedesete godine ; egzistencijalizam
(Mihalić ; Chamber Music ; fifties ; existentialism)
Sažetak
Detaljnijom teoretskom razradom pojma egzistencije u filozofiji druge četvrtine 20. stoljeća, egzistencijalistička je tematika sve više počela prodirati u književnost i druge umjetnosti. Tome su znatno pridonijeli filozofi egzistencijalističke orijentacije koji su nerijetko svoje ideje širili putem vlastitog književnog rada. Najznačajniji među njima su Jean Paul Sartre i Albert Camus. U hrvatskoj književnosti 20. stoljeća, posebice u pjesništvu, egzistencijalna tematika počinje intenzivnije zaokupljati pjesnike u godinama nakon Drugog svjetskog rata. Z. Mrkonjić hrvatsko pjesništvo pedesetih godina naziva pjesništvom „iskustva egzistencije“. Pjesnici se u toj dekadi prvenstveno okupljaju oko časopisa Krugovi. Pod okriljem Krugova djeluje i Slavko Mihalić. Mihalićevo poimanje problema egzistencije predstavljano je već u njegovoj prvoj zbirci Komorna muzika iz 1954. Godine. Poput većine krugovaša, Mihalić vlastitu egzistencijalnu misao temelji prije svega na filozofskim refleksijama Sartrea i Camusa, no može se primijetiti i utjecaj Sørena Kierkegaarda te njemačke egzistencijalističke struje koju predstavlja Martin Heidegger. Egzistencijalna problematika Mihalića zaokuplja tijekom čitavog književnog djelovanja. Prikaz Mihalićeve zbirke Komorna muzika slijedit će tri tematska okvira: odnos pojedinca prema drugim subjektima, odnos pojedinca prema vlastitoj egzistenciji i problem smrti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost
