Pregled bibliografske jedinice broj: 1008133
ODGOVOR EUROPSKE UNIJE NA PROBLEM LAŽNIH VIJESTI – REGULATIVNI OKVIR U NASTANKU
ODGOVOR EUROPSKE UNIJE NA PROBLEM LAŽNIH VIJESTI – REGULATIVNI OKVIR U NASTANKU // VJERODOSTOJNOST MEDIJA: DOBA LAŽNIH INFORMACIJA: zbornik radova Devete regionalne naučne konferencije Vjerodostojnost medija / Hrnjić Kuduzović, Zarfa ; Kulić, Milica ; Jurišić, Jelena (ur.).
Tuzla: Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, 2019. str. 19-38 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1008133 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ODGOVOR EUROPSKE UNIJE NA PROBLEM LAŽNIH VIJESTI – REGULATIVNI OKVIR U NASTANKU
(EUROPEAN UNION RESPONSE TO THE PROBLEM OF FAKE NEWS - REGULATORY FRAMEWORK IN RISE)
Autori
Đukić, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
VJERODOSTOJNOST MEDIJA: DOBA LAŽNIH INFORMACIJA: zbornik radova Devete regionalne naučne konferencije Vjerodostojnost medija
/ Hrnjić Kuduzović, Zarfa ; Kulić, Milica ; Jurišić, Jelena - Tuzla : Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, 2019, 19-38
ISBN
978-9958-612-24-4
Skup
9. regionalna naučna konferencija Vjerodostojnost medija: Doba lažnih informacija
Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 02.11.2018. - 03.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
lažne vijesti, dezinformacije, europska medijska politika, Europska komisija, internetske platforme
(fake news, misinformation, European media policy, European Commision, online platforms)
Sažetak
S obzirom na to da temeljne norme i načela europske medijske politike imaju određenu genezu razvoja, u radu se, polazeći od razvoja audiovizualnih medijskih mjera, razmatraju načini izgradnje europskog regulativnog okvira za lažne vijesti. Pregledom aktivnosti i poteza koja su tijela EU poduzela rekonstruiraju se temeljni elementi i odrednice koji će činiti budući europski regulativni okvir za lažne vijesti. U tu svrhu obuhvaćeni su različiti tipovi smjernica i rješenja Komisije, Parlamenta i Europskog vijeća u kojima se iščitava primaran fokus, ključne novosti u odnosu na prethodno rješenje, sličnosti i razlike u odnosu na terminologiju i definirajući okvir koncepta lažnih vijesti. Osnovni je cilj rada pokazati kako su ideološki temelji liberalno-pluralističke medijske politike koja podupire tradicionalni identitet Europe i dalje usađeni u glavne smjernice za razvoj zakonodavstva Unije u pogledu kontrole lažnih vijesti. Istodobno, prepoznaje se i dalje prisutnost neoliberalnih pritisaka na sustav definiranja europske medijske politike u smjeru preferiranja medijskih sustava u kojima su mediji instrumentalizirani od korporativnog sektora kao i priroda „digitalnog“ koja u svojoj ideji i dalje nosi prevladavajuće načelo gospodarskog interesa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti