Naslov
Latinisti iz studentskih klupa - o književnom stvaralaštvu klerika Bosne Srebrene
(Latinists from the Student Benches - On Literary Work of Bosnian Franciscan Clerics / Latinisten aus einer gemenisamen Schulbank - Das literarische Schaffen von Kleriken der Franziskanerprovinz Bosna Srebrena)

Autori
Barišić, Rudolf

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Utile cum dulci: Zbornik u čast Pavlu Knezoviću

Urednik/ci
Barišić, Rudolf ; Jerković, Marko ; Tvrtković, Tamara

Izdavač
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2019

Raspon stranica
171-190

ISBN
978-953-7823-84-9

Ključne riječi
gramatike, Stjepan Marijanović, elegije, Andrija Barukčić, Blaž Josić, epistolografija, Bono Perišić
(grammars, Stjepan Marijanović, elegies, Andrija Barukčić, Blaž Josić, epistolography, Bono Perišić)

Sažetak
U razdoblju 1785–1847 više od 250 mladih klerika Bosne Srebrene kao stipendisti zaklade osnovane od strane Josipa II. svoje su školovanje i studij pohađali negdje u ugarsko-hrvatskom dijelu Habsburške Monarhije. Među njima se nalaze brojna imena koja će ostaviti duboki trag u povijesti, kako same franjevačke provincije kojoj su pripadali tako i u širim bosanskohercegovačkim, odnosno hrvatskim okvirima uopće – imena poput Ivana Franje Jukića, Martina Nedića, Ilije Starčevića, Andrije Kujundžića i(li) Marijana Šunjića. Radi se o razdoblju kada na društvenu scenu stupaju ideje i književnog i nacionalno-političkog romantizma, a koje u stereotipnoj slici povijesti uporabe latinskog jezika obično biva ocijenjeno kao njegovim uzmakom ka Katoličkoj crkvi kao posljednjem utočištu aktivnog korištenja. Pa iako je romantizam – upravo s klericima školovanima u Monarhiji kao glavnim posrednicima – imao izrazito snažan odjek u Bosni Srebrenoj gdje se uskoro pretvorio u lokalnu inačicu ilirskog pokreta, upravo zahvaljujući istim klericima određenu književnu renesansu na bosanskom prostoru doživljava i latinski jezik. Rad prikazuje uvjete u kojima su klerici počeli pokazivati interes za latinističkim radom ukazujući na tri glavna pravca. Jedan predstavlja gramatičarski rad u kojemu je primjetno veliko nastojanje autora kao što su Stjepan Marijanović i Anđeo Kraljević za moderniziranjem pristupa učenju latinskog jezika u samoj Bosni Srebrenoj. Drugi predstavlja pjesničko stvaralaštvo karakterizirano primarno prigodničarskim karakterom, a čiji su najznačajniji predstavnici mahom dolazili iz distrikta samostana u Kraljevoj Sutjesci. Napokon, prozni rad – do danas najslabije istražen – zastupljen je u epistolografskom žanru gdje strši figura Bone Perišića, autora jedne od najobimnijih sačuvanih korespondencija Bosne Srebrene uopće.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Kroatologija

POVEZANOST RADA