ࡱ> D0 !"#$4 !Чbjbj]] ??+ ,,4444h0 4]b!R6%L%L%L%T, TVVVVVV$qjz$T$$z,,L%L%...$m,L%L%T.$T..6p(4L%A~,)e|<@-0]ԟ`۱*D۱844۱̡t.$$$zzn$$$]$$$$۱$$$$$$$$$ :  Referentni centar Hrvatsko druatvo za Ministarstva zdravlja RH gerontologiju i gerijatriju za zaatitu zdravlja starijih osoba Hrvatskog lije ni kog zbora GERONTOLO`KI SIMPOZIJ ZDRAVSTVENI PRIORITETI U BRIZI ZA OSOBE STARIJE }IVOTNE DOBI Pregled radova i sa~etaka  Opatija, 5. listopada 2015. IMPRESSUM Gerontoloaki simpozij  Zdravstveni prioriteti u brizi za osobe starije ~ivotne dobi Pregled radova i sa~etaka Nakladnik: Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije Za nakladnika: Vladimir Miovi Uredni ki odbor: Iva Sorta-Bilajac Turina, Helena Gliboti Kresina, Svjetlana Gaaparovi Babi, Nevenka Vlah, Suzana Jankovi Vizualni identitet, grafi ka obrada i tisak: Odjel socijalne medicine Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije Naklada (na CD-u): 200 primjeraka CIP zapis dostupan u ra unalnom katalogu Sveu iliane knji~nice Rijeka pod brojem 130727078 ISBN 978-953-7957-37-7 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaatitu zdravlja starijih osoba Hrvatsko druatvo za gerontologiju i gerijatriju Hrvatskog lije ni kog zbora GERONTOLO`KI SIMPOZIJ ZDRAVSTVENI PRIORITETI U BRIZI ZA OSOBE STARIJE }IVOTNE DOBI Pregled radova i sa~etaka Opatija, 5. listopada 2015. STRU NI ODBOR SIMPOZIJA Vladimir Miovi, Suzana Jankovi, Spomenka Tomek-Roksandi, Ranko Stevanovi, ulija Malatestini ORGANIZACIJSKI ODBOR SIMPOZIJA Helena Gliboti Kresina, Svjetlana Gaaparovi Babi, Iva Sorta-Bilajac Turina, Nevenka Vlah, Ines Lazarevi Rukavina, Kristina Bla~ini, Radojka Grbac, Vlatka ulev, Vanja Moan, Ankica Pichler, Tea Vidmar Dugina, Nada Pirizovi, Petra `ulji Kontakti:  HYPERLINK "http://www.zzjzpgz.hr/"www.zzjzpgz.hr  HYPERLINK "mailto:helena.glibotic-kresina@zzjzpgz.hr" helena.glibotic-kresina@zzjzpgz.hr ZAHVALA Organizacijski odbor zahvaljuje sljedeim institucijama i ustanovama na potpori u realizaciji Gerontoloakog simpozija " Zdravstveni prioriteti u brizi za osobe starije ~ivotne dobi": Pokrovitelji: Predsjednica RH gospoa Kolinda Grabar-Kitarovi Ministarstvo zdravlja RH Primorsko-goranska ~upanija Grad Rijeka Grad Opatija Sponzori: Jadran galenski laboratorij (JGL) Sandoz Hrvatska Simps'S d.o.o. Medijski pokrovitelji: Novi list HRT  studio Rijeka Kanal Ri Tehni ka i organizacijska potpora: FOSSMedRi    UVODNA RIJE  Starenje stanovniatva predstavlja jedan od najveih javnozdarvstvenih izazova modernog vremena. Posebnosti organizma osoba starije ~ivotne dobi su brojne, specifi ne i razlikuju se od bilo kojeg drugog ~ivotnog razdoblja. Starenje je bioloaki fenomen u kojem se mijenja odnos starije osobe prema vremenu, svijetu, okolini, ali i prema vlastitoj proalosti. Spoznaje o posebnostima fiziologije organizma osobe, o karakteristikama i posebnostima bolesnih stanja osoba starije ~ivotne dobi s ciljem unapreenja zdravlja i kvalitete njihovog ~ivota trebaju biti imperativ svakog zdravstvenog i socijalnog djelatnika koji se skrbi za starijeg ovjeka. Prof.dr.sc. Vladimir Miovi, dr.med. Ravnatelj Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije SADR}AJ Uvodna sekcija Javne politike i prava osoba starije ~ivotne dobi; Doc.dr.sc. }eljko Jovanovi, dr.med. Javnozdravstveni aspekti starenja, zaatita zdravlja starijih ljudi; Doc.dr.sc. Ranko Stevanovi, dr.med. Zdravlje i zdravstveno ponaaanje mladih  implikacije na zdravlje u starijoj dobi; Dr.sc. Ivana Pavi `imetin, dr.med., dr.sc. Dijana Mayer, dr.med. Zaatita zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj  gerontoloakojavnozdravstveni menad~ment; Doc.dr.sc. Spomenka Tomek-Roksandi, prim.dr.med., dr.sc. Nada Tomasovi Mr ela, dr.med., dr. Zvonimir `ostar, prof.dr.sc. Nina Smolej Naran i, prof.dr.sc. Mate Ljubi i, Manuela Maltari, mag.nutri., Marica Luki, dipl.med.techn., mr.sc. Dunja Durut-Besla , mr.sc. Vianja Fortuna, Stela Mravak, mag.oecc., Ivana Popek, dr.med., Alexandra Julia Lechner, mag. Unaprjeenje zdravlja osoba tree ~ivotne dobi; Helena Gliboti Kresina, dr.med., Nevenka Vlah, dipl. u iteljica, Svjetlana Gaaparovi Babi, dr.med., izv.prof.dr.sc. Iva Sorta-Bilajac Turina, dr.med., Sandro Kresina, dr.med. Mo~emo li vratiti vrijeme?; Svjetlana Gaaparovi Babi, dr.med., Helena Gliboti Kresina, dr.med. Prezentacija  Vodi a za seniore Primorsko goranske ~upanije - neka zna ajna ostvarenja u korist starijih osoba u PG}; Mr.sc. Iva Josipovi, dipl.soc.rad. Sekcija 1A Program mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe; Dr.sc. Nada Tomasovi Mr ela, dr.med., doc.dr.sc. Spomenka Tomek-Roksandi, prim.dr.med., dr. Zvonimir `ostar, Manuela Maltari, mag.nutri., Marica Luki, dipl.med.techn., Stela Mravak, mag.oecc., Alexandra Julia Lechner, mag. Pobol i uzroci smrti osoba starije ~ivotne dobi za 2014. godinu; Dr.sc. Tomislav Benjak, dr.med., Sandra Mihel dr.med., Vesna `tefan i dr.med. Influenca u starijoj dobi; Dr.sc. Danijela Lakoaeljac, dr.med., Dorotea Gastovi-Bebi, dr.med., mr. sc. Dobrica Ron evi, dr.med., Andrea `uran, dr.med. Zaatita od pneumokoknih bolesti i tetanusa uosoba starije dobi; Mr.sc. ana Pahor, dr.med., Mario Suaanj, dr.med., Dorotea Gastovi Bebi, dr.med., prim.dr.sc. Radovan Vodopija, dr.med. Prevencija i kontrola infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi u domovima za starije osobe; Mr.sc. Dobrica Ron evi, dr.med., dr.sc. Danijela Lakoaeljac, dr.med., mr.sc.Tanja Staraj-Baj i, dr.med., Vianja Gogi, dr.med. Smjernice pravilne prehrane za starije osobe; Doc.dr.sc. Darija Vraneai Bender, klini ka nutricionistica Oralno zdravlje u starijoj ~ivotnoj dobi; Vesna Fugoai, dr.med./dr.med.dent. Zdravstvena pismenost  klju  za zdravo starenje; Izv.prof.dr.sc. Iva Sorta-Bilajac Turina, dr.med., Helena Gliboti Kresina, dr.med., Svjetlana Gaaparovi Babi, dr.med., Ines Lazarevi Rukavina, univ.spec.oec., Sandro Kresina, dr.med. Sekcija 1B Strategija zdravog starenja  Rijeka u kojoj i stariji plivaju uzvodno ; Mr.sc. Kristina Danki, Mojca Domiter, Ankica Perhat, dipl.oec. Grad Opatija - prijatelj graana tree dobi: primjeri dobre prakse; Mr.sc. Zlata Torbarina, prof., Marijan Haupert, dipl.soc.radnik Zdravstveni turizam tree dobi; Doc.dr.sc. Romina Alkier, dipl.oecc., Vedran Milojica, mag.oecc., izv.prof.dr.sc. Iva Sorta-Bilajac Turina, dr.med. etiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom ope /obiteljske medicine u domu za starije osobe uz kategorizacijski postupnik; Marica Luki dipl.med.techn., doc.dr.sc. Spomenka Tomek-Roksandi, prim.dr.med., dr.sc. Nada Tomasovi Mr ela. dr.med., Mate Ljubi i, Dragica `imunec, Slavica `epec, Ana Deucht, Manuela Maltari mag.nutri., Stela Mravak mag.oecc., Slavica Gari, Mara }upani, Sanja Bla~ekovi Milakovi, Milica Kati Dobar primjer investicijsko-ekonomske studije za kategorizaciju gerijatrijskih osiguranika; Davor Mihovili mag.ing.techn. Preventivni postupci u kontroli zdravstvenih rizika u domovima za starije osobe; Mr.sc. Vedrana Jur evi Podobnik, mag.sanit.ing., Dolores Vodopija Suaanj, mag.sanit.ing., mr. Dobrica Ron evi, dr.med., dr.sc. Danijela Lakoaeljac, dr.med. Dom za starije i nemone osobe  Mali Kartec Krk; Mladen Pokraj i, prof. Po eci pokreta  ujenje glasova u Hrvatskoj; Martina Kal i, dipl.soc. radnica Sekcija 2A Kardiovaskularne bolesti u starijoj dobi; Izv. prof.dr.sc. Viktor Perai, dr.med., doc.dr.sc. Marko Boban, dr.med. Mo~dani udar i ~ene; Dr.sc. Ines Strenja Lini, dr.med. Uroloaki problemi u starijoj ~ivotnoj dobi; Dr.sc. Kristian Krpina, dr.med. Prevencija padova u treoj dobi; Izv.prof.dr.sc. Tea Schnurrer-Luke Vrbani, dr.med Nove metode u lije enju miaino-koatane boli; Mr.sc. Vlasta Orli Karbi, dr.med. Psihi ki problemi u starijoj dobi; Doc.dr.sc. Elizabeta Dadi Hero, prim.dr.med., spec.psihijatrica, subspec. socijalne psihijatrije Psihofarmakoterapija u osoba starije ~ivotne dobi; Prof.dr.sc. Klementina Ru~i, prim.dr.med. Sekcija 2B Pristup bolesniku starije ~ivotne dobi u ordinaciji obiteljske medicine; Dr.sc. Nina Baai-Markovi, dr.med., spec. obiteljske medicine Izazovi u radu ljekarnika s pacijentima starije ~ivotne dobi; Tomislav Rukavina, mag. pharm. Zdravstvena njega starijih osoba u kui; Martina Miaeti, bacc.med.techn. Uloga patrona~ne slu~be u zbrinjavanju socijalno ugro~ene starije osobe - prikaz slu aja; Mirjana Mami Ljesar, bacc.med.techn., Rozmari Tusi, mag.med.techn. Meugeneracijska solidarnost; Rozmari Tusi, mag.med.techn. Planinarenjem do kvalitetnijeg ~ivota u treoj dobi; Damir Konestra, dipl.iur. Deset godina  Kluba 60+ Opatija; Gordana Grgurina, dipl.soc. radnica UVODNA SEKCIJA JAVNE POLITIKE I PRAVA OSOBA STARIJE }IVOTNE DOBI Doc. dr. sc. }eljko Jovanovi, dr. med, mr. oec. Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora Katedra za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveu iliata Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku  HYPERLINK "mailto:zeljko_jovanovic@icloud.com" zeljko_jovanovic@icloud.com Demografsko starenje odnosno promjene u dobnoj strukturi stanovniatva, koje se o ituju kroz smanjenje broja mladih i rast broja starijih u populaciji, izazivaju zabrinutost na nacionalnoj i na meunarodnoj razini. Prema popisu stanovniatva iz 2011. godine u Hrvatskoj ~ivi 4.284.889 stanovnika. Broj osoba starijih od 65 godina je 758.633 osoba odnosno 17,7% ukupne populacije. Ovim udjelom starijeg stanovniatva u ukupnoj populaciji Hrvatska je iznad prosjeka zemalja Europske unije (17%). Navedeni demografski pokazatelji govore da je Hrvatska zakora ila u  demografsku starost . U Hrvatskoj je dodatni problem ato uz demografsko starenje ide i depopulacija, odnosno pad broja stanovnika. Demografsko starenje, samo po sebi, nije problem, radi se o jednom od najveih dostignua ovje anstva u posljednjem stoljeu koje se manifestiralo kroz zna ajno poveanje o ekivanog trajanja ~ivota pri roenju. Zbog rastuih ekonomskih i socijalnih troakova povezanih uz demografsko starenje javne politike se moraju prilagoditi veem udjelu starijih u populaciji kako starenje ne bi postalo jedan od najveih socijalno-financijskih problema druatva. Kako bi se starijim osobama, koje su u Hrvatskoj prepoznate kao posebno osjetljiva kategorija, omoguilo pravo na dostojanstvenu starost i trajnu druatvenu uklju enost, potrebna je uspostava cjelovitog pristupa i dugoro ne strategije zdravstvene i socijalne skrbi koje promi u aktivno i zdravo starenje. Klju ne rije i: demografsko starenje, javne politike, strategije skrbi. JAVNOZDRAVSTVENI ASPEKTI STARENJA, ZA`TITA ZDRAVLJA STARIJIH LJUDI Doc.dr.sc. Ranko Stevanovi, prim.dr.med., znanstveni suradnik Hrvatski zavod za javno zdravstvo  HYPERLINK "mailto:ranko.stevanovic@hzjz.hr" \t "_blank" ranko.stevanovic@hzjz.hr Starenje je prirodna, normalna fizioloaka pojava, nepovratan individualan proces, koji u pojedinih ljudi napreduje razli itom brzinom i u razli itoj ~ivotnoj dobi. Proces starenja zapo inje od za ea i traje do smrti. Po klasifikaciji Ujedinjenih naroda, 65 godina je dobna granica kojom se ljudi smatraju starim ljudima. Starost (SZO-a) dijelimo na: raniju (65-74 godine), srednju (75-84 godine) i duboku starost (od 85 i vie godina). 2001. godine, udio ljudi starijih od 65 godina u Hrvatskoj iznosio je 15,6%, u Popisu 2011. godine broj stanovnika starih 65 i vie godina iznosio je 17,7% i po prvi put premaio je broj mladih od 0 do 14 godina koji iznosi 15,2%. U Hrvatskoj svaki aesti stanovnik stariji je od 65 godina, svaka peta ~ena starija je od 65 godina te ih ima ak 144.722 viae nego djevoj ica mlaih od 14 godina. Po demografskoj projekciji hrvatskog pu anstva do 2050. godine, udio starijih osoba u Hrvatskoj iznosit e ak 26,8%, od ega e 9,7% initi osobe u dubokoj starosti od 85 i viae godina. U starosti se dogaaju promjene u organima i organskim sustavima tijekom normalnog (fizioloakog) starenja: osjetilo vida, osjetilo sluha, osjetila njuha i okusa, smanjenje miaine mase, kosti postaju tanje i krhkije, smanjenje apsorpcijske povraine i elasti nosti plua, ateroskleroza/poviaenoga krvnog tlaka, prohodnost krvi kroz jetru i bubrege itd. Bolest i starost nisu sinonimi. Najva~nije je razlikovati zdravo starenje od pojave bolesnog i patoloakog starenja. Meutim, starost je povezana s nekim negativnim zdravstvenim ponaaanjima: neodr~avanje osobne i higijene okoline, fizi ka neaktivnost, psihi ka neaktivnost, neprihvaanje radne terapije, debljina, alkoholizam, puaenje, pijenje crne kave viae od dvije aalice dnevno, nepridr~avanje uputa lije nika, nekontrolirano uzimanje lijekova, neizlaganje umjerenoj sun evoj svjetlosti itd. Postoje i bolesti i stanja u starijih ljudi koje ~elimo i mo~emo sprije iti: aeerna bolest, debljina, hipertenzija, cerebrovaskularna bolest, kardiovaskularna bolest, novotvorine (karcinom dojke, jajnika, prostate, plua), osteoporoza/prijelomi, inkontinencija, duaevni poremeaji, respiratorne bolesti (gripa i pneumonija) itd. Prevencija zdravstvenih problema povezanih sa starosti povezana je sa stalnom tjelesnom aktivnosti od mladosti do duboke starosti, stalnom psihi kom aktivnosti, pravilnom,  mediteranskom prehranom koja je restrikcijska po kalorijskoj vrijednosti na unos ne vei od 1500 cal, svakodnevnim vje~bama disanja i vje~bama miaia dna zdjelice, pravilnom prehranom sprje avanjem debljanja, ali i pothranjenosti, nepuaenjem i neovisnosti o lijekovima, alkoholu, opijatima, crnoj kavi i drugim sredstvima ovisnosti, stalnoj radnoj aktivnosti i nakon umirovljenja, optimisti nim ~ivljenjem, airenjem dobrote i ljubavi, seksualnom aktivnosti, izbjegavanjem osamljenosti i depresije, osobnom i okolianom higijenom, uklanjanjem barijera, neprihvaanjem predrasuda i neznanja o starenju i starosti kao bolesti, pridr~avanjem uputa lije enja i pravilnim uzimanjem lijekova, prijenosom umijea, znanja, radnog i ~ivotnog iskustva na mlae i druge starije. Klju ne rije i: starost, negativna zdravstvena ponaaanja, zdravo starenje. ZDRAVLJE I ZDRAVSTVENO PONA`ANJE MLADIH  IMPLIKACIJE NA ZDRAVLJE U STARIJOJ DOBI Dr.sc. Ivana Pavi `imetin, dr.med., dr.sc. Dijana Mayer, dr.med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo  HYPERLINK "mailto:ivana.pavic@hzjz.hr" \t "_blank" ivana.pavic@hzjz.hr Uvod: Mladost je ~ivotna dob karakterizirana relativnim zdravljem u odnosu na ostale dobne skupine. No to je ujedno i dob usvajanja stavova, navika i ponaaanja koje se zadr~avaju kroz cijeli ~ivot te imaju klju an utjecaj na zdravlje i blagostanje pojedinca kao i razvoj druatva u cjelini. Metode: Meunarodno istra~ivanje o zdravstvenom ponaaanju u enika Health Behaviour in school-aged Children (HBSC) koje se pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije provodi u 40-tak zemalja Europe i svijeta uklju ujui Hrvatsku, vodei je izvor podataka o zdravlju mladih. Provedeno je posljednji put 2014. godine, te je mogua usporedba naae zemlje s drugim zemljama te trendova koji su prisutni od kada je istra~ivanje prvi puta provedeno 2002. godine u naaoj zemlji. Rezultati: Prema preliminarnim rezultatima HBSC istra~ivanja za 2014., u Republici Hrvatskoj radnim danom ne doru kuje 19,9% u enika i u enica 1. razreda srednje akole (16,47% 2010. godine), voe jede dva i viae puta dnevno svega 13,66% u enika i u enica (12,10% 2010.), povre jede dva i viae puta dnevno svega 9,44% u enika i u enica (6,86% 2010.), dok slatka pia dva i viae puta dnevno pije 14,63% u enika i u enica (16,12% u 2010.). Zube nikada ne etka 1,31% u enika i u enica (0,91% 2010. godine). Svakodnevno je tjelesno aktivno 19,00% u enika i u enica (15,17% 2010. godine). RH (20,57% prosjek zemalja uklju enih u HBSC istra~ivanje9, Prehrambene navike u enika i u enica nisu zadovoljavajue, u enici i u enice su nedovoljno tjelesno aktivni, a sjedila ko ponaaanje prisutno je u velikoj mjeri. U 2014. godini svakodnevno je puailo 19% dje aka i 17% djevoj ica u dobi od 15 godina, dok ukupno 70% dje aka i 73% djevoj ica nikada nije puailo. Navedeno predstavlja odreeno poboljaanje odnosno smanjenje puaenja u odnosu na 2006. i 2010. godinu. Ukupno je 15% petnaestogodianjih u enika i u enica probalo marihuanu najmanje jednom u ~ivotu (18,7% dje aka i 11,3% djevoj ica) prema podacima za 2014. godinu (stagnacija u odnosu na prethodna razdoblja). Prema podacima za 2014. godinu 2 ili viae puta u ~ivotu opilo se 4% dje aka i 1% djevoj ica u dobi od 11 godina, 12% dje aka i 6% djevoj ica u dobi od 13 godina te 40% dje aka i 24% djevoj ica u dobi od 15 godina. Mo~e se zaklju iti kako je opijanje bilo naju estalije meu petnaestogodianjacima 2006. godine od kada se bilje~i lagani trend smanjenja ove opasne i atetne navike. Zaklju ak: Vodei izazovi za zdravlje mladih proizlaze ne iz samih bolesti ve iz zdravstvenog ponaaanja koja mogu biti atetna za zdravlje i dovesti do prijevremenog obolijevanja i smrti. Cijelo~ivotni pristup zdravom starenju zapo inje aktivnostima u mladosti pa ak i ranije Prema preliminarnim podacima HBSC istra~ivanja za 2014. godinu, mo~e se zaklju iti da su prehrambene navike i ponaaanja u enika u naaoj zemlji i nadalje nepovoljna te su potrebni daljnji naporu na poboljaanju situacije. No takoer, mogue je zamijetiti zaustavljanje nekih nepovoljnih trendova. Klju ne rije i: zdravstveno ponaaanje, mladost, prehrambene navike, tjelesna aktivnost, puaenje, alkohol, marihuana. ZA`TITA ZDRAVLJA STARIJIH OSOBA U HRVATSKOJ  GERONTOLO`KOJAVNOZDRAVSTVENI MENAD}MENT Doc.dr.sc. Spomenka Tomek-Roksandi, prim.dr.med., dr.sc. Nada Tomasovi Mr ela, dr.med., dr. Zvonimir `ostar, prof.dr.sc. Nina Smolej Naran i, prof.dr.sc. Mate Ljubi i, Manuela Maltari, mag.nutri., Marica Luki, dipl.med.techn, mr.sc. Dunja Durut-Besla , mr.sc. Vianja Fortuna, Stela Mravak, mag.oecc., Ivana Popek, dr.med., Alexandra Julia Lechner, mag. Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zatitu zdravlja starijih osoba - Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar  HYPERLINK "mailto:spomenka.tomek-roksandic@stampar.hr" spomenka.tomek-roksandic@stampar.hr Na mladima svijet ostaje, a na starijima svijet opstaje! (Akademik Marko Peina) Die Gegenwart ruht in den Armen der lteren, die Zukunft liegt in den Hnden der Jugend. The world belongs to the young people, but it exists thanks to the older people. Klju ne rije i: starije osobe, aktivno zdravo starenje, stogodianjaci, funkcionalna sposobnost, gerontoloakojavnozdravstveni menad~ment, GeroS, zaatita zdravlja starijih, edukacija iz gerontologije i gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege. Demografsko starenje i zaatita zdravlja starijih Zaatita zdravlja starijih osoba je glavni pokazatelj napretka ili propusta u zaatiti zdravlja cjelokupnog pu anstva. Starost je normalna fizioloaka pojava i jedina sigurna budunost svakog ovijeka te se starenje uz tehnoloaki razvoj smatra najveim dostignuem 21. stoljea. Starost i bolest nisu sinonimi. Na sreu svjedoci smo evolucijskih promjena, ne prihvaanja pogreanih stavova, predrasuda i stereotipija u percepciji starijih osoba i starosti, poglavito u razvijenim dr~avama svijeta. Danas je slika pasivne starosti neistinita i do~ivljava najoatriju osudu i prijekor te ukazuje na neznanje o starosti i starenju, a u razvijenim zemljama prioritetno se u obrazovni sustav uvodi trajna edukacija iz gerontologije i gerijatrije. Promjene na ina ~ivota i rada, mijenjanje gospodarstvene uloge i pozicije obitelji, stvaraju novu generaciju osoba u ranijoj (65-74 g.), srednjoj(75-94g.) i dubokoj starosti (85 i viae godina). Prema klasifikaciji UN-a Hrvatska se sa udjelom 17,7% starijih od 65 godina (2011.g.), nalazi u etvrtoj skupini dr~ava s najstarijim pu anstvom. Projekcije ukazuju kako e do 2025. godine u Hrvatskoj udio starijih ljudi od 65 godina dosegnuti visokih 27,4% . Daljnjim porastom o ekivanog trajanja ~ivota koje je za 2012. godinu iznosilo 80,10 godina za ~ene i 73,90 godina za muakarce, dok je u usporedbi za 2000.g., iznosilo za muakarce 69,12 godina, a za ~ene 76,68 godina Prema podacima DZS za 2013. godinu, u Hrvatskoj je o ekivano trajanje ~ivota pri roenju za oba spola iznosilo 77,2 godine, za ~ene 80,2 godine, a za muakarce 74,2 godina. Dok je umirovljenje joa prije jednog desetljea bilo znak po etka mirovanja i pasivnosti, danas je generacija izmeu 65 i 74 godina aktivna, samosvjesna, puna produktivnog potencijala i funkcionalno je sposobna te u razvijenim dr~avama svijeta financijski izrazito neovisna.U Hrvatskoj broj stogodianjaka, dugovje nih osoba starijih od 95 do 106 godina, 2011. godine iznosio je 2201, odnosno, 1719 ~ena i 482 muake osobe. U popisnoj 2001. godini, broj dugovje nih osoba, iznosio je 1455, od kojih 1132 ~ene i 323 muake osobe, trend demografskog starenja populacije diktira sve vei porast zahtjeva i potreba za gerijatrijskim i gerontoloakim mjerama i postupcima zaatite zdravlja starijih osoba. Prema projekciji kretanja hrvatskog pu anstva do 2050.god. udio starijih osoba u Hrvatskoj e iznositi 26,8%, od ega e 9,7% initi osobe starije od 80.god. Analizirajui projekciju ukupnog pu anstva Hrvatske do 2050.god. uo ava se smanjenje udjela mlae dobi (0-14 god.) od 17,3% u 2000. god. na 11,4% do 2050.god., kao i udio populacije radne dobi (15-64 god.) sa 66,4% na 61,8%, dok je porast udjela starijih od 65 godina koji je iznosio popisne 2011. god. 17,7%. (slika 1.) Slika 1.  Izvor: DZS I CZG NZJZ Dr. Andrija tampar Gerontolokojavnozdravstveni menad~ment Planiranje zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe je airoko koncipiran sadr~aj koji je strateaki od izuzetnog zna aja. Referentni centar Ministarstva zdravlja Hrvatske za zaatitu zdravlja starijih osoba, je strogo eksterno orijentiran prema provedbi analiza okoline, potreba i prijedloga moguih rjeaenja, ovisno o porastu zdravstvenih potreba I funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba. Ciljevi i utvrivanje adekvatnih mjera koji se definiraju odnose se na razvoj zdravstvene I socijalne skrbi za osobe starije ~ivotne dobi na dulje vremensko razdoblje. Zbog toga planiranje, utvrivanje, praenje, prou avanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih, u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za starije osobe, osnova je gerontoloakojavnozdravstvenog menad~menta, koji implicira na gospodarski i obrazovni razvoj sustava naprednih, razvijenih dr~ava svijeta. Zdravstveni menad~ment je usmjeren prema strateakom planiranju gerontoloakojavnozdravstvene djelatnosti koji provodi vrhovni gerontoloakojavnozdravstveni menad~ment za starije osobe; Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo  Dr Andrija `tampar - Referentni centar Ministarstva zdravlja Hrvatske za zaatitu zdravlja starijih osoba kroz redovitu primjenu Programa utvrivanja, praenja i prou avanja potreba starijih osoba, uz voenje Registra zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi s Podregistrom hrvatskih stogodianjaka po ~upanijama Hrvatske i Grada Zagreba te podregistrom Alzheimerovih bolesnika. U trajnoj izobrazbi iz gerontologije - doktora PZZ-e i drugih stu njaka koji skrbe u zaatiti zdravlja starijih ljudi zna ajan dio medicinskog gerontoloakog obrazovanja je kontinuirano stru no usavraavanje prvenstveno tima lije nika ope/obiteljske medicine o dijagnostici, specifi nostima lije enja, rehabilitaciji i prevenciji naju estalijih vodeih bolesti u starosti, te o uvanju funkcionalne sposobnosti gerijatrijskog bolesnika uz poticanje aktivnog odnosa starijeg ovjeka za o uvanje svog zdravlja i funkcionalne sposobnosti. Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo  Dr Andrija `tampar , pritom surauje sa srednjim gerontoloakojavnozdravstvenim menad~mentom za starije osobe kojeg ine regionalni/~upanijski Zavodi za javno zdravstvo. Regionalni/~upanijski Zavodi za javno zdravstvo provode takti ku razinu planiranja za starije osobe, te ujedno surauju; s javnim i privatnim domovima za starije, Gerontoloakim centrima, ustanovama za gerijatrijsku zdravstvenu njegu, gerijatrijskim bolnicama, udrugama i klubovima za starije i drugim koji kroz svoje podru je djelatnosti dolaze u svakodnevi izravni kontakt sa starijim osobama, te predstavljaju osnovni gerontoloakojavnozdravstveni menad~ment za starije osobe. Strategijski ciljevi doneseni od strane vrhovnog menad~menta za starije osobe  Referentnog centra Ministarstva zdravlja Hrvatske za zaatitu zdravlja starijih osoba na temelju praenja, prou avanja i analiza potreba starijih kroz Evidencijske liste br. 1. i br 4., srednji menad~ment  ~upanijski/regionalni Centri za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo provode ih u specifi ne ciljeve pojedinih zdravstvenih i socijalnih potreba starijih, koje naposljetku osnovni menad~ment primjenjuje u specifi ne procedure i procese radei sa starijih osobama. Osnova je uvoenje GeroS-a, neodvojivo povezanog s CEZIH-om, kojim se prati i evaluira zdravstvene potrebe i funkcionalna sposobnost individualnog gerontoloakog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika. Svaka od navedenih razina planiranja u menad~mentu za starije osobe vitalna je gerontoloakojavnozdravstvena djelatnost, ali ne mo~e sama za sebe funkcionirati bez sprege s ostale dvije razine. Ciljevi integralnih gerontoloakih programa baziraju se na kombiniranju top-down (odozgo prema dolje) i bottom up (odozdo prema gore) pristupu, imajui u vidu interne interesne grupe odnosno pojedince s vlastitim ciljevima i eksterne interesne grupe s potencijalnom ili realnom moi utjecanja na definirane akcije Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaatiti zdravlja starijih osoba koji uklju uje Program primane, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe. Geroprofilakti ke mjere i postupci u zaatiti zdravlja starijih osoba zauzimaju zna ajno mjesto zbog racionalizacije rastue gerijatrijske potroanje, a osobito u preveniranju i gerontoloakoj rehabilitaciji nastanka veli ine pojavnosti Gerijatrijskog domino efekta koji se isklju ivo pojavljuje u gerijatrijskog bolesnika. Gerijatrijski domino efekt u gerijatrijskog bolesnika posljedi no izaziva pojavu 4 N u gerijatriji, a odnosi se na pojavnost nepokretnosti, nesamostalnosti, nekontroliranog mokrenja i nestabilnosti. (slika 2.) Slika 2.  Zbog konstantnog unapreivanja praenja i evaluacije zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba neminovno je nu~no provoditi edukaciju i mlaih osoba tijekom akolovanja, kao i kontinuiranu edukaciju i reedukaciju osoba koje skrbe za starije osobe iz podru ja gerontologije i gerijatrije te gerijatrijske zdravstvene njege. Gerontoloaka edukacija i reedukacija je i dio suodgovornosti stru njaka razli itog profila koji skrbe za starije osobe po svim razinama pru~anja zdravstvene zaatite,ali i socijalne skrbi za starije. Ujedno je potreban stalni nadzor zdravstvenih i socijalnih ustanova koje skrbe za osobe starije ~ivotne dobi, usklaivajui pritom odnos zdravstvenih, socijalnih i ostalih djelatnika prema potrebama starijih osoba i sadr~ajima koji im se pru~aju unutar pojedinih zdravstvenih ustanova. Osnova za uspjeano dugoro no organiziranje zaatite zdravlja starijih osoba je stvorena koja se stalno razvija i unapreuje sukladno zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba, te gerontoloakim normama i algoritmima. Planiranje, utvrivanje, praenje, prou avanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih, u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za starije osobe, osnova je gerontoloakojavnozdravstvenog menad~menta, koji implicira na gospodarski i obrazovni razvoj sustava naprednih, razvijenih dr~ava svijeta. Fokusirani gerontoloakojavnozdravstveni pokazatelji Gerontoloakojavnozdravstveni pokazatelji o funkcionalnoj onesposobljenosti starijih osoba od 65g. u odnosu na fizi ku pokretljivost, u Hrvatskoj prema popisnoj 2011.godini (N= 353 247 funkcionalno onesposobljenih starijih osoba), gotovo dva i pol puta vie je funkcionalno onesposobljenih starijih osoba. Ta usporedba je u odnosu na popisnu 2001.godinu kada je taj udio iznosio 148 170 funkcionalno onesposobljenih starijih osoba. Na osnovi gerontoloakojavnozdravstvenih pokazatelja koji ukazuju na rastuu funkcionalnu onesposobljenost starijih osoba, glavna etiologija je bolest. Analizirajui uzroke funkcionalne onesposobljenosti u odnosu na fizi ku pokretljivost, u Hrvatskoj 2011.g., u dobi od 65 i vie godina, vidljivo je da su na prvom mjestu uzroka upravo bolest s udjelom od 72,05% (N=254 523), dok su u Gradu Zagrebu s udjelom od 66,69% (N=36 025) (slika 3.) Slika 3.  EMBED Excel.Chart.8 \s Izvor: DZS i CZG NZJZ "Dr. Andrija tampar" Pokazatelji gerontolokojavnozdravstvene datoteke o usporedbi hospitalizacija i BO dana gerijatrijskih bolesnika u Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2014. godine ukazuje na zadr~avanu stalnu veli inu pojavnosti gerijatrijske potroanje u4.g. ato iznosi 39,70% udjela starijih u ukupno utroaenih BO dana u Hrvatskoj (N = 5 860 483). (slika 4.) Slika 4. HOSPITALIZIRANI GERIJATRIJSKI BOLESNICI (2009/2014)UKUPAN BROJ% STARIJIH OD 65 G. HOSPITALIZACIJE U HRVATSKOJ 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 873 034 952 421 592 872 567 898 577 565 578 569 35,95% 37,29% 35,68% 35,94% 36,88% 37,34% BO DANI U HRVATSKOJ 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 7 190 354 7 301 393 6 284 781 5 855 989 5 860 483 35,98% 36,41% 37,59% 38,81% 39,70% Izvor: HZJZ I CZG NZJZ Dr. Andrija tampar Odabirom strukture uzroka hospitalizacija starijih osoba od 65 i godina po naju estalijim skupinama bolesti u bolnicama Hrvatske u 2014. godini ukazuje o zauzimanju visokog prvog mjesta zastupljenosti kroni nih bolesti u skupini bolesti cirkulacijskog sustava s udjelom od 62,89% u dobnoj skupini starijih unutar ukupno uzrokovanih hospitalizacija od te skupine bolesti (N = 85 737). Po rangu u estalosti na drugom mjestu vodeih uzroka hospitalizacija u starijih nalaze se novotvorine sa udjelom od 43,60% u ukupno ostvarenih hospitalizacija zbog te skupine bolesti u 2014.g. (N = 81 790), dok su bolesti probavnog sustava na treem mjestu sa 36,94% hospitalizacija u toj dobnoj skupini. Interesantna je inverzivna disproporcija udjela hospitalizacija uzrokovanih zbog duaevnih poremeaja i poremeaja ponaaanja koja se veim udjelom od ak 82,96% prisutna u dobnoj skupini do 64 godine dok u starijih iznosi 17.04%. Gerontoloaka daljnja istra~ivanja upuuju putem sprovedive dugoro ne gerontoloake studije (2007.-2014.), da nisu va~ne samo fizi ke aktivnosti, intelektualna aktivnost, pozitivno zdravstveno ponaaanje i socjialni kontakti, nego da je stanje uhranjenosti i prehrana za starije od izuzetnog ako ne i presudnog zna aja Pravilna i zdrava prehrana za starije osobe smanjuje rizik obolijevanja od kroni nih bolesti, te nu~no primjeniti i prehrambenogerontoloake norme za jelovnike u domovima za starije, sukladno izraenim Hrvatskim smjernicama za prehranu starijih. Prehrana za starije osobe mora pokrivati energetske potrebe i sadr~avati esencijalne hranjive tvari. Implementacija jelovnika u domovima za starije, ima izuzetno zna enje zbog primjene prehrambenogerontoloakih normi za starije osobe, a odnosi se i na smanjenje unosa  5B u hrani za starije: bijelo braano, bijeli aeer, bijela ri~a, sol i mast, ato opet vodi do smanjenja i sprije avanja pogreanih prehrambenih navika u starijih osoba. To potvruje po navedenoj gerontoloakoj studiji prosje na dob pre~ivjelih iz 3 ispitana doma u 2014. godini je 93,6 godina. Razlika u dobi prezivjelih izmeu skupine muskaraca i skupine zena ukazuje na prosje nu dob pre~ivjelih koja je viaa kod ~ena (93,8 godina) nego kod muakaraca (92,7 godina). Umjesto zaklju ka Zaatita zdravlja starijih osoba je glavni pokazatelj napretka ili propusta u zaatiti zdravlja cjelokupnog pu anstva.Trajna edukacija iz gerontologije i gerijatrije te gerijatrijske zdravstvene njege, kojom se sti u znanja i vjeatine, omoguuju i primjerenu zaatitu zdravlja starijih osoba i racionalizaciju rastue gerijatrijske zdravstvene potroanje.Time se sti e znanje o diferencijacijama zmeu bolesnog i fizioloakog starenja. Provedba redovite gerontoloakojavnozdravstvene djelatnosti odvija se kroz slijedea etiri podru ja: prati, prou ava, evaluira, nadzire, izvjeauje i planira projekciju buduih zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba za institucijskom i izvaninstitucijskom zdravstvenom skrbi u Hrvatskoj, po ~upanijama i za Grad Zagreb kroz redovitu primjenu Programa utvrivanja, praenja i prou avanja potreba starijih osoba (GeroS/podsustav CEZIH-a), te voenje Registra zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi s Podregistrom hrvatskih stogodianjaka po ~upanijama Hrvatske i Grada Zagreba i Podregistra oboljelih od Alzeiheimerove bolesti. pru~a stru no-metodoloaku pomo, koordinira, te provodi instrukta~u i edukaciju provoditelja zaatite zdravlja starijih ljudi i PZP-a gerijatrijskog osiguranika (djelatnost Gerontoloake tribine do studenog 2014. ukupno odr~anih 198., izvaninstitucijske skrbi za starije-Gerontoloaki centri, djelatnost gerijatrijskih bolnica, gerijatrijskih i psihogerijatrijskih odjela, dnevna bolnica za starije osobe, djelatnost primarne zdravstvene zaatite za starije osobe, specifi ne primarne zdravstvene zaatite/ ope/obiteljske medicine i gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije, centrima za gerontoloaku rehabilitaciju, gerontonjegovateljice, palijativnogerijatrijska skrb, gerontoloaki te ajevi, radionice i stvaraonice promocije i prakti ne primjene aktivnog zdravog i produktivnog starenja i o uvanja funkcionalne sposobnosti starijih ljudi te unaprjeivanja pozitivnog zdravstvenog ponaaanja individualne starije osobe u okviru osiguranja djelatnosti izvaninstitucijske skrbi / gerontoloakih centara u lokalnoj zajednici gdje ta starija osoba prebiva); aktivno sudjeluje, predla~e, evaluira, izvjeauje o posebnostima provedbe ukupnih i pojedina nih Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaatiti zdravlja starijih osoab kao i provedbe Programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe stru no-metodoloaki definirane Osnovnim obuhvatom primjene preventivnih mjera za interesne i ciljne vulnerabilne skupine starijih osoba; aktivno sudjeluje i provodi znanstveno-istra~iva ku i publicisti ku gerontoloakojavnozdravstvenu djelatnost. Provode se znanstveno-istra~iva ki projekti s partnerima poput Alma mater Europaea. Cilj provedbe Programa je redovito praenje, pou avanje i evaluacija te izvjeaivanje zdravstvenih potreba starijih osoba za institucijskom i izvaninstitucijskom skrbi po ~upanijama Hrvatske i Grada Zagreba. To je osnova za primjereno rjeaavanje problema u zaatiti zdravlja starijih bolesnih ljudi i njihove iskazane potrebe za institucijskom kao i izvaninstitucijskom skrbi za starije u ustanovama zdravstvene i socijalne skrbi na razli itim razinama, a u svrhu: o uvanja, unapreivanja zdravlja i zdravstvene zaatite te sprje avanja pojave bolesti u starijih osoba, o uvanja, unapreenja i razvijanja funkcionalne sposobnosti starijih osoba, odreivanja indikacije-zdravstvenog kriterija za institucijski smjeataj starijih korisnika po pojedinim ustanovama, koja ovisno o funkcionalnoj sposobnosti starije osobe odreuje kategoriju korisnika za institucijskom skrbi i izvaninstitucijskom skrbi, preraspodjele djelatnosti meu zdravstvenim, socijalnim i socijalno-zdravstvenim ustanovama i njihove kategorizacije (primjena etiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege), izradbe primjerenih gerontoloakih i gerijatrijskih normi za zdravstvene i socijalne i druge stru ne djelatnike, koji provode specifi nu primarnu zdravstvenu zaatitu za starije osobe zbrinute institucijski i izvaninstitucijski, primjene zdravstvenih mjera, nomenklature zdravstvenih usluga, te standarda odgovarajue opreme i prostora za bolesne starije osobe, unapreivanja obrazovanja i stalnog stru nog usavraavanja zdravstvenih djelatnika i drugih stru nih profila koji se bave zaatitom zdravlja starijih osoba iz podru ja gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege, osiguranja stru no-metodoloake pomoi u predlaganju organizacijskih planova i programa mjera pojedinih aspekata zaatite zdravlja starijih osoba, unapreivanja institucijskog smjeataja za bolesne starije ljude po utvrenoj i definiranoj zdravstvenoj potrebi (gerijatrijska bolnica, psihogerijatrijski odjeli, palijativnogerijatrijska skrb), odreivanja odabranih smjernica zdravstvene, socijalne i gospodarstvene te obrazovne politike za zaatitu zdravlja starijih osoba, programiranja, planiranja i izrade Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaatiti zdravlja starijih osoba. Provedbom navedene redovite gerontoloakojavnozdravstvene djelatnosti Centara za zdravstvenu gerontologiju po ~upanijama/regijama Hrvatske omoguuje se primjena i evaluacija Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zatiti zdravlja starijih osoba s evaluiranom primjenom Programa primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene prevencije za starije osobe, uz definiranu nomenklaturu, norme i algoritme zdravstvenih postupaka za gerijatrijske bolesnike s primjerenom mre~om gerontoloake i gerijatrijske zdravstvene zaatite i racionalnom gerijatrijskom zdravstvenom potroanjom. Zbog tog je od izuzetnog zna enja i za gospodarski razvoj Hrvatske pokretanje Projekta uvoenja gerontoloakojavnozdravstvenih pokazatelja u CEZIH - centralni elektroni ki informati ki zdravstveni sustav pod zaatienim nazivom  GeroS(shema 1). Zna enje unapreenja zaatite zdravlja starijih osoba imperativno potvruje struktura udjela hrvatskog starijeg pu anstva (slika 5.). Znanstvene spoznaje o starenju i starosti neprestano se i vrlo ubrzano u razvijenim dr~avama svijeta poveavaju i mijenjaju te zbog toga stalna edukacija iz gerontologije i gerijatrije te gerijatrijske zdravstvene njege dobiva posebno zna enje. Shema 1. Sustav e ubohvaati glavne i sporedne subjekte od kojih svi imaju poveznice. Prva shema projekta s najbitnijim subjektima za GeroS/CEZIH:     U           Izvor: CZG NZJZ Dr. Andrija tampar Slika 5.  EMBED Excel.Chart.8 \s  Izvor: DZS i CZG NZJZ "Dr. Andrija tampar" Osnovna literatura Tomek-Roksandi S, Tomasovi Mr ela N, Smolej Naran i N, `ostar Z, Luki M, Ljubi i M. Gerontology public health management in Croatia.Periodicum biologorum.2013; Vol 115, No 4:469-474. Tomek-Roksandi S, `ostar Z, Fortuna V, ur. etiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i Postupnikom ope/obiteljske medicine. Zagreb: CZG ZJZ  Dr. Andrija `tampar ; 2011. Davies E., Higginson I.J., ed.. Better Palliative Care for Older People.Copenhagen:WHO Regional Office for Europe, 2004. Durakovi Z. i sur. Gerijatrija medicina starije dobi. Zagreb: C.T.  Poslovne informacije, d.o.o.; 2007. Tomek-Roksandi S, Radaaevi H, Mihok D. i sur. Gerontoloaki javnozdravstveno - statisti ki pokazatelji za Hrvatsku 2004.- 2006. godina. Zagreb: Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba Centar za gerontologiju; 2007/ 2008. Tomek-Roksandi S, Perko G, Mihok D, Radaaevi H, Ljubi i M i sur. }ivjeti zdravo aktivno produktivno starenje - 4. knji~ica uputa za o uvanje funkcionalne sposobnosti u dubokoj starosti. Zagreb: CZG ZJZGZ; 2005. Tomek-Roksandi S, Tomasovi Mr ela N, Smolej Naran i N, Sigl G. Functional ability of the elderly in the institutional and non-institutional care in Croatia. Coll. Antropol. 34 (2010) 3: 841-6. Tomek-Roksandi S, `ostar Z, Fortuna V, ur. etiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i Postupnikom ope/ obiteljske medicine. Zagreb: CZG ZJZ  Dr. Andrija `tampar ; 2011. Tomek-Roksandi S. Potrebe za zaatitom zdravlja. U: Durakovi Z. i sur. Gerijatrija - medicina starije dobi. Zagreb: C.T.  Poslovne informacije, d.o.o.; 2007, str.545-552. Tomek-Roksandi S, Budak A, ur. Smjernice za zaatitu zdravlja starijih ljudi 1999:Knjiga izlaganja s druge meunarodne konferencije  Zaatita zdravlja starijih ljudi 1998 ; 1998 o~ujak 26-27.; Lovran, Hrvatska. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske; 1998. Tomek-Roksandi S, Perko G, Mihok D, Puljak A, Radaaevi H, `kes M, Vra an S, Kurtovi Lj, Fortuna V,Tomi B, Despot Lu anin J, `imunovi D, `ostar Z, `iranovi V. Gerontoloaki centri 2004. Zagreba ki model uspjeane prakse za starije ljude (II. dopunjeno izdanje), Zagreb; 2005: 1-204. Tomek-Roksandi S, Tomasovi Mr ela N,Smolej Naran i N, `ostar Z, Luki M, Durakovi Z, Ljubi i M, Vu evac V. Program of primary, secondary and tertiary prevention for the elderly. Periodicum biologorum.2013; Vol 115, No 4:475-481. Tomek-Roksandi S, Tomasovi Mr ela N, Smolej Naran i N, `ostar Z, Luki M, Ljubi i M. Gerontology public health management in Croatia.Periodicum biologorum.2013; Vol 115, No 4:469-474. Tomek-Roksandi S, Ljubi i M, Smolej Naran i N, Krznari }, Vraneai Bender D, Reiner }, Fortuna V, Tomasovi Mr ela N, Perko G, Mravak S, Luki M, Deutch A, }upani M, `imunec D. Produ~enje radnog vijeka i vea zaposlenost mlaih u korelaciji s aktivnim zdravim starenjem.U: Juriai S, ur. Zbornik radova 19. Tradicionalnog savjetovanja  Ekonomska politika Hrvatske u 2012.; 2011 studeni 9 -11.; Opatija, Hrvatske; Zagreb: Hrvatsko druatvo ekonomista i In~enjerski biro; 2011, str. 375-409. Tomek-Roksandi S, Tomasovi Mr ela N, Smolej Naran i N, Ljubi i M, Smoljanovi M, Strnad M, Drakuli V et al. Hrvatski zdravstveni turizam za starne I domae starije turiste.U: Juriai S, ur. Zbornik radova 20. Tradicionalnog savjetovanja  Ekonomska politika Hrvatske u 2013.; 2012 studeni 14 -16.; Opatija, Hrvatska; Hrvatsko druatvo ekonomista i In~enjerski biro; 2012, str. 279-293. Tomek-Roksandi S, Tomasovi Mr ela N, Smolej Naran i N, Durakovi Z, Ljubi i M, `ostar Z, Fortuna V, Luki M, Perko G, `imunec D, Hlatki Matijevi S, Juriai S. Zna enje stalne edukacije o osnovama iz gerontologije i gerijatrije za razvoj hrvatskog gospodarstva. U: Jur i Lj, ur. Zbornik radova 21. tradicionalnog savjetovanja Ekonomska politika Hrvatske u 2014.; Hrvatsko druatvo ekonomista i In~enjerski biro; Opatija, 2013.; 2013 studeni 13-15.; Opatija, Hrvatska; Hrvatsko druatvo ekonomista i In~enjerski biro;2013:str.343-386. Jur i Lj. Nastanak i razvoj Europske unije. U: Jur i Lj, ur. Zbornik radova 21. tradicionalnog savjetovanja Ekonomska politika Hrvatske u 2014.; Opatija, 2013.; 2013 studeni 13-15.; Opatija, Hrvatska; Hrvatsko druatvo ekonomista i In~enjerski biro; 2013:str.1-53. Domazet T. Novi ekonomski model i novo liderstvo za novi razvoj. U: Jur i Lj, ur. Zbornik radova 21. tradicionalnog savjetovanja Ekonomska politika Hrvatske u 2014.; Opatija, 2013.; 2013 studeni 13-15.; Opatija, Hrvatska; Hrvatsko druatvo ekonomista i In~enjerski biro; 2013:str.54-99. Tica J, Grgurev I. Relativna va~nost faktora rasta u RH.U: Jur i Lj, ur. Zbornik radova 21. tradicionalnog savjetovanja Ekonomska politika Hrvatske u 2014.; Opatija, 2013.; 2013 studeni 13-15.; Opatija, Hrvatska; Hrvatsko druatvo ekonomista i In~enjerski biro; 2013:str.114-134. Vedria M. Strukturne prilagodbe  osnovni izazovi hrvatske ekonomije.U: Juriai S, ur. Zbornik radova 19. Tradicionalnog savjetovanja  Ekonomska politika Hrvatske u 2012.; 2011 studeni 9 -11.; Opatija, Hrvatska; Zagreb: Hrvatsko druatvo ekonomista i In~enjerski biro; 2011, str. 133-166. Jur i Lj, Vojni D. Quo vadis Hrvatska  Hrvatska na putu u Europsku uniju.U: Juriai S, ur. Zbornik radova 19. Tradicionalnog savjetovanja  Ekonomska politika Hrvatske u 2012.; 2011 studeni 9 -11.; Opatija, Hrvatska; Zagreb: Hrvatsko druatvo ekonomista i In~enjerski biro; 2011, str. 1-47. Vraneai-Bender D, Krznari }, Reiner }, Tomek-Roksandi S, Durakovi Z, Kai-Rak A, Smolej-Naran i N, Boanir J. Hrvatske smjernice za prehranu osoba starije dobi, dio I.Lije ni ki vjesnik. 2011; 133:1-10. UNAPRJEENJE ZDRAVLJA STANOVNI`TVA TREE }IVOTNE DOBI Helena Gliboti Kresina, dr.med. (voditeljica Odjela)1, Nevenka Vlah, dipl. u iteljica1, Svjetlana Gaaparovi Babi, dr.med.1, izv.prof.dr.sc. Iva Sorta-Bilajac Turina, dr.med.1, Sandro Kresina, dr.med.2 1 Odjel socijalne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije 2 Odjel akolske i sveu iliane medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije  HYPERLINK "mailto:helena.glibotic-kresina@zzjzpgz.hr" helena.glibotic-kresina@zzjzpgz.hr Starenje predstavlja jedan od najveih socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih izazova 21. stoljea. Starenje i starost se jasno razlikuju; starenje predstavlja progresivan, stalan i postupan proces smanjenja strukture i funkcije organa i organskih sustava, a starost postupan proces smanjenja strukture i funkcije organa i organskih sustava. Svjetska zdravstvena organizacija stariju ~ivotnu dob dijeli na: ranu (65-74 godine), srednju (75-84 god.), duboku starost (od 85 i viae godina). Udio starijih od 65 godina u Primorsko-goranskoj ~upaniji, prema posljednjem popisu (2011. god.) iznosi 18,9% (2001. god. - 15,7% ) ukupnog stanovniatva; dok u Hrvatskoj iznosi  17,2% (2001. god. - 15,7%). Demografske prognoze predviaju da e 2050. god. 60% europskog stanovniatva biti starije od 65 godina. Najvei broj starijeg stanovniata u Primorsko-goranskoj ~upaniji ~ivi u Gorskom kotaru - 22,52%, te otocima - 19,22%. Osnovni moto globalnih aktivnosti zdravstvene i socijalne zaatite starijih osoba je njihova integracija u druatvo s ciljem dodavanja ~ivota godinama, a ne godina ~ivotu. Cilj je sa uvati dostojanstvo ~ivljenja uz o uvanje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih potreba starijih. Nu~na je odgovornost druatva, ali i suodgovornost pojedinca za svoje zdravlje. Nastavni zavod za javno zdravstvo PG}, Odsjek gerontologije provodi brojne javno-zdravstvene aktivnosti s ciljem promocije aktivnog, zdravog, produktivnog starenja, o uvanja funkcionalne sposobnosti, unapreenja pozitivnog zdravstvenog ponaaanja, prevencije rizi nih imbenika u nastanku bolesti i ozljeda, zadr~avanja starijeg ovjeka ato je du~e mogue u njegovom prebivaliatu lokalne zajednice u kojoj ~ivi uz vlastitu obitelj. Odsjek provodi brojne zdravstveno odgojne aktivnosti i aktivnosti prevencije bolesti te promocije zdravog na ina ~ivota za osobe tree ~ivotne dobi PG} (gerontoloake radionice  Zlatno doba ~ivota , programe sekundarne prevencije - Skrining osteoporoze, Pregledi i edukacija za rano otkrivanje melanoma, Debljina bolest modernog druatva), kao i aktivnosti trajne edukacije za zdravstvene djelatnike (gerontoloake tribine za lije nike, predavanja, radionice, simpozije i sl.), te prigodno svake godine obilje~ava Meunarodni dan starijih osoba. Klju ne rije i: starenje, starija ~ivotna dob, aktivno strenje. MO}EMO LI VRATITI VRIJEME? Svjetlana Gaaparovi Babi, dr.med., Helena Gliboti Kresina, dr.med. (voditeljica Odjela) Odjel socijalne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije  HYPERLINK "mailto:svjetlana.gasparovic-babic@zzjzpgz.hr" svjetlana.gasparovic-babic@zzjzpgz.hr Starenje je neizbje~an proces svakog ~ivog bia. S unaprjeenjem zdravstvene zaatite ~ivotni vijek se produljuje i javlja se specifi na potreba gerontoloake i gerijatrijske zdravstvene zaatite. Nije dovoljno produljiti ~ivot, potrebno je unaprijediti kvalitetu ~ivota, omoguiti zdravu, bezbri~nu i samostalnu starost. U tome klju nu ulogu ima suradnja viae sustava i organizacija: zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi, lokalne i nacionalne politike, nevladinih organizacija, domova za starije osobe, klubova umirovljenika i dr. U ovom izlaganju naglasak se stavlja na preventivu kroni nih nezaraznih bolesti, koje su vodei uzrok pomora i pobola i najvei teret za samostalnost i neovisnost o tuoj pomoi starijih osoba te na ulogu vlastite odgovornosti za zdravlje. Prevencija kroni nih nezaraznih bolesti, koje se manifestiraju u starijoj dobi, po inje u najranijoj dobi i traje cijeli ~ivot. Usvajanjem zdravih ~ivotnih navika zna ajno smanjujemo rizik od obolijevanja, produljujemo ~ivotni vijek i osiguravamo sretnu, zdravu i samostalnu starost. Klju ne rije i: starost, prevencija, odgovornost za zdravlje. PREZENTACIJA  VODI A ZA SENIORE PRIMORSKO GORANSKE }UPANIJE - NEKA ZNA AJNA OSTVARENJA U KORIST STARIJIH OSOBA U PG} Mr.sc. Iva Josipovi, dipl.soc.rad. Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske ~upanije  HYPERLINK "mailto:Iva.Josipovic@pgz.hr" \t "_blank" Iva.Josipovic@pgz.hr Va~na aktivnost iz Plana za zdravlje i socijalno blagostanje Primorsko goranske ~upanije - Zdrave ~upanije - je izrada  Vodi a za seniore . U izradi Vodi a smo se oslonili na injenicu da najvei broj starijih osoba ~ivisa svojom obitelji u svom domu ili potpuno sam. Mnogima su povremeno a nekima i esto potrebne razne socijalne usluge, pomo i podraka, koju pru~aju razne ustanove, udru~enja i klubovi. Veliki broj stanovnika naae ~upanije ne zna za njihovo postojanje, ni koje usluge pru~aju. Stoga smo u Vodi u pokuaali sakupiti ato viae podataka o pru~aocima socijalnih usluga, sa ~eljom da olakaamo svakodnevnu kvalitetu ~ivota takvih obitelji. U drugom dijelu vodi a napisane su preporuke i savjeti vezani uz prava iz socijalnog, zdravstvenog i mirovinskog podru ja, kao i drugi korisni savjeti i preporuke vezane uz starenje i starost. Osim Vodi a u unaprijeenju kvalitete ~ivota starijih uveden je sustav kvalitete E-Qalin u domovima za starije osobe PG}, otvorena kuanska zajednica u DZSO  Kantrida , poboljaani uvjeti u DZSO  Volosko , te omogueno airenje vaninstitucionalne skrbi osobito u Gorskom kotaru. Klju ne rije i: starenje i starost, zdrava ~upanija, vodi  za seniore. SEKCIJA 1A PROGRAM MJERA PRIMARNE, SEKUNDARNE I TERCIJARNE PREVENCIJE ZA STARIJE OSOBE dr.sc. Nada Tomasovi Mr ela. dr.med., doc.dr.sc. Spomenka Tomek-Roksandi, prim.dr.med., dr. Zvonimir `ostar, Manuela Maltari, mag.nutri, Marica Luki, dipl.med.techn., Stela Mravak, mag.oecc., Alexandra Julia Lechner, mag. Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zatitu zdravlja starijih osoba - Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar  HYPERLINK "mailto:Nada.Tomasovic-Mrcela@stampar.hr" \t "_blank" Nada.Tomasovic-Mrcela@stampar.hr Uvodna napomena Osnovnim obuhvatom preventivnih mjera u opoj/obiteljskoj medicini mo~emo djelovati na sprje avanje itavog niza bolesti/stanja kod starijih osoba poput: hipertenzije, cerebrovaskularnih bolesti (mo~dani udar), kardiovaskularnih bolesti, debljine/pothranjenosti, aeerne bolesti, novotvorina (ca. dojke, jajnika, prostate, plua, debelog crijeva), osteoporoze (prijelomi), inkontinencije, dekubitusa, duaevnih poremeaja (demencije, Alzheimerove bolesti, depresije), respiratornih bolesti (gripe, upale plua). Klju ne rije i: program primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe, gerontoloakojavnozdravstveni pokazatelji zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti. Primarna, sekundarna i tercijarna gerontoloaka prevencija U primarnoj prevenciji za starije osobe provode se sljedee geroproflakti ke mjere koje se osobito odnose na funkcionalno sposobnu stariju osobu, a time i uklju uje njegovu aktivnu ulogu u o uvanju vlastitoga zdravlja: utvrivanje, evidencija, praenje, prou avanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti, uvoenje GeroS-a neodvojivo povezanog sa CEZIH-om za praenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloakih osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, korisna mediteranska prehrana, psihi ka aktivnost, stru ni tiskani materijali namijenjeni zdravstvenom odgoju starijih osoba (pamtilice, broaure, priru nici), savjetovanje s ciljnim skupinama starijih ovisno o zdravstvenom stanju, funkcionalnoj sposobnosti (programi pripreme za starost, mirovinu, radionice i stvaraonice), individualno savjetovanje zdravih starijih i bolesnih starijih osoba, cijepljenje i docjepljivanje za sve starije osobe od 65 i vie godina (u vrijeme epidemija gripe, protiv pneumokokne pneumonije jednom u 5 god., protiv tetanusa u 60-oj godini), umjereno izlaganje sun evoj svjetlosti i neizlaganje hladnoi, uklanjanje barijera u cilju sprje avanja ozljeivanja u kui, poticanje samoodgovornosti za zdravlje i o uvanju funkcionalne sposobnosti starijoj dobi, i druge mjere. Mjere sekundarne prevencije za starije gerontoloake osiguranike i gerijatrijske bolesnike obuhvaaju: primjenu i provoenje sistematskih pregleda ve u 50, 65, 75 i 85-oj godini ~ivota, kontrolu aeera u krvi, lipida i kolesterola, slabokrvnosti, procjenu stanja uhranjenosti, pregled zubala, pregled vida i sluha, mamografiju, provedbu ciljnih preventivnih pretraga, detekciju inkontinencije, psihi kih poremeaja, bakterioloaki pregled sputuma, po potrebi radiografski pregled plua, test okultnog krvarenja, digitorektalni pregled i druge mjere. Mjere tercijarne prevencije za gerijatrijske bolesnike sa injavaju: mjere pripreme gerijatrijskog bolesnika za odreene terapeutske i dijagnosti ke postupke, mjere odr~avanja i razvoja preostale funkcionalne sposobnosti gerijatrijskog bolesnika, mjere reaktivacije i reintegracije gerijatrijskog bolesnika, preventivne mjere namijenjene teko pokretnom funkcionalno onesposobljenom starijem bolesniku (prevencija dekubitusa, hipostatske pneumonije, kontraktura, inkontinencije, tromboflebitisa, edema, atrofije miaia) i druge mjere. Povezanost izradbe programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe s evaluacijom gerontoloakojavnozdravstvenih pokazatelja Na povezanost primjene mjera prevencije u starijoj dobi s utvrenom funkcionalnom sposobnosti i dobnom strukturom (ranija, srednja i duboka starost) ukazuje upravo nutritivni probir putem web servisa NRS 2002/GeroS (podsustav CEZIH-a za praenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalnih sposobnosti gerontoloakih osiguranika i gerijatrijskih bolesnika). Smjernicama za prehranu starijih osoba (Vraneai Bender D i sur., Lije  Vjesn. 2011.) obuhvaene su odrednice pravilne prehrane osoba u starijoj ~ivotnoj dobi. Referentni centar MZ RH za zaatitu zdravlja starijih osoba inicirao je izradbu web servisa  NRS 2002, zbog posebnog zna aja malnutricije kao u estalog problema u osoba starije ~ivotne dobi, poglavito u dubokoj starosti te sukladno tome i uloge redovite procjene nutritivnog statusa u skrbi za osobe starije dobi. Preporuka CZG NZJZ  Dr. Andrija `tampar - Referentnog centra Ministarstva zdravlja RH u zaatiti zdravlja starijih osoba, je svim osobama starijim od 65 godina barem jednom godianje od strane tima izabranog lije nika ope/obiteljske medicine procijenti nutritivni status. Rana detekcija pothranjenosti u gerijatrijskih bolesnika je od velikog zna aja jer omoguava pravovremeno uklju ivanje nutritivne potpore koja bi prevenirala i poboljaala gubitak mentalnih i tjelesnih funkcija starije osobe te smanjila brojne komplikacije vezano za bolest kao i troakove lije enja. Isto tako je poznato i potvreno rezultatima znanstvenih istra~ivanja da su pothranjene starije osobe podlo~nije infekcijama, prijelomima bedrene kosti, padovima, nastanku dekubitusa i imaju vei rizik od smrtnosti. Europsko druatvo za klini ku prehranu (ESPEN) preporu uje validirani upitnik za procjenu nutritivnog rizika - Nutritional Risk Screening 2002 (NRS-2002) koji se sastoji od dva koraka; inicijalnog probira i finalnog probira. NRS-2002 je prepoznata kao brza metoda probira koja je jednostavna i korisna pri otkrivanju nutritivno ugro~enih starijih osoba. Web servis NRS 2002 koriste zdravstveni djelatnici u KBC Zagreb-Rebro, KBC Sestre Milosrdnice, Specijalna bolnica za produ~eno lije enje-Duga Resa, domovi za starije, gerontoloaki centri, patrona~ne sestre, te timovi SOM-a, Doma zdravlja Zagreb-Zapad, (specijalist ope/obiteljske medicine). Osim upitnika za procjenu nutritivnog rizika - Nutritional Risk Screening 2002 (NRS-2002), web servisom NRS 2002 utvruju se, prate i prou avaju te evaluiraju slijedee gerontoloakojavnozdravstvene determinante: dob, spol, zanimanje gerijatrijskog osiguranika prije umirovljenja, vodea i pratee dijagnoze, pokretnost u odnosu na fizi ki status (sasvim pokretan, ograni eno pokretan, trajno ograni eno pokretan, trajno nepokretan), samostalnost u odnosu na psihi ki status (sasvim samostalan, ograni eno samostalan, trajno nesamostalan, ne mo~e se odgovoriti), negativno zdravstveno ponaaanje, podatak o mjerenju opsega nadlaktice (u cm), mjesto ustanove u kojoj je izvraen nutritivni probir, te mjesto prebivaliata gerontoloakog osiguranika ili gerijatrijskog bolesnika. Jedna od najzna ajnih uloga web servisa NRS 2002 u rjeaavanju problema pothranjenosti u starijoj dobi je brzo, u inkovitio i pravodobno prepoznavanje gerontoloakih osiguranika ili gerijatrijskih bolesnika koji su u riziku od pothranjenosti ili su ve pothranjeni. Isto tako web servis NRS 2002 je alat koji nam omoguuje evaluaciju mjera nutritivne potpore koju smo propisali starijoj osobi te praenih gerontoloakojavnozdravstvenih determinanti. Prema gerontoloakojavnozdravstvenoj analizi nutritivnog probira putem web servisa NRS 2002 u vremenskom razdoblju od 1.3.2015. - 5.9.2015. g. kod osoba starijih od 65. g. (N=323) po specificiranim entitetima radiliata: akutno lije enje, kroni no lije enje, palijativnogerijatrijska skrb, produljeno lije enje, Domovi za starije, Gerontoloaki centri i opa/obiteljska medicina, zaklju uje se da je viai broj pothranjenih starijih osoba u srednjoj i dubokoj starosti, dok je debljina zastupljenija u ranijoj starosti (grafikon 1). Zaklju ak Centar za zdravstvenu gerontologiju  Nastavni zavod za javno zdravstvo  Dr. Andrija `tampar - Referentni centar MZ RH za zatitu zdravlja starijih osoba na osnovu gerontolokojavnozdravstvenih pokazatelja o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba definira Programa mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe te vri evaluaciju nakon provedbe u praksi na razini osnovnog menad~menta (poglavito u ordinacijama obiteljske medicine, Domovima zdravlja, Gerontoloakim centrima, Domovima za starije osobe). Nakon primjene Programa mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe o ekuje se smanjenje morbiditeta i mortaliteta starijih osoba za preventabilne bolesti te veli ine pojavnosti funkcionalne onesposobljenosti kao i broja registriranog negativnog zdravstvenog ponaaanja u osoba starije ~ivotne dobi (institucijski i izvan institucijski). Sljedom toga o ekuje se pomak mortaliteta iz ranije starosti u duboku starost te smanjenje rastue gerijatrijske potroanje. Hrvatska gerontoloaka istra~ivanja potvruju da je glavni nosioc zaatite zdravlja starijih osoba tim doktora ope/obiteljske medicine u skrbi za starije osobe. U suglasju s europskim programom specijalisti kog usavraavanja lije nika definiranim, medicinskim specijalizacijama po UEMS-u specijalizacija iz gerijatrije u trajanju od 4 godine u primjeni je i u Hrvatskoj od 2015.g., a gdje je sastavni dio i stjecanje znanja i vjeatina u provedbi programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije. Osnovne reference: 1. Tomek-Roksandi S, Tomasovi Mr ela N, Smolej Naran i N, `ostar Z, Durakovi Z, Fortuna V, Luki M, Vu evac V. Osnove iz zdravstvene gerontologije. U: Puntari D, Ropac D, Jur ev Savi evi A i sur., ur. Javno zdravstvo.Zagreb;Medicinska naklada: 256-283. 2. Tomek-Roksandi S, Tomasovi Mr ela N, Smolej Naran i N,`ostar Z,Luki M, Durakovi Z,Ljubi i M. Gerontology Public Health management in Croatia. Periodicum biologorum 2013; 115: 469-474. 3. Tomek-Roksandi S, Tomasovi Mr ela N, Smolej Naran i N, `ostar Z, Luki M, Durakovi Z, Ljubi i M, Vu evac V. Program of primary, secondary and tertiary prevention for the elderly. Periodicum biologorum.2013; Vol 115, No 4:475-481. 4. Durakovi Z, i sur. Gerijatrija medicina starije dobi. Zagreb: C.T.Poslovne informacije d.o.o., 2007. Grafikon 1.  EMBED Excel.Chart.8 \s  Izvor: CZG NZJZ "Dr. Andrija `tampar" POBOL I UZROCI SMRTI OSOBA STARIJE }IVOTNE DOBI ZA 2014. GODINU dr.sc. Tomislav Benjak, dr.med., Sandra Mihel dr.med., Vesna `tefan i dr.med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo  HYPERLINK "mailto:tomislav.benjak@hzjz.hr" tomislav.benjak@hzjz.hr Poput veine europskih zemalja, Republika Hrvatska pripada dr~avama s vrlo starim stanovniatvom. Prema popisu stanovniatva 2011. godine Republika Hrvatska je imala 758.633 stanovnika u dobi 65 i viae godina (17,7%). Prikazani podaci u ovome radu prikupljani su, u okviru istra~ivanja na propisani na in Godianjim provedbenim planom statisti kih aktivnosti, pri emu je Hrvatski zavod za javno zdravstvo njihov nositelj ali i nositelj nacionalne zdravstvene statistike. Prema izvjeaima iz primarne zdravstvene zaatite u 2014. godini broj utvrenih bolesti i stanja zabilje~enih u djelatnosti ope/obiteljske medicine iznosi 3.338.871 ili 29,3%. Naj eae skupine utvrenih bolesti i stanja kod starijih osoba su: bolesti cirkulacijskog sustava (s udjelom od 20,9%), bolesti miaino-koatanog sustava i vezivnog tkiva (12,7%), bolesti dianog sustava (7,8%) te endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma (7,7%). Udio hospitaliziranih u dobi 65 i viae godina u 2014. godini (bez bolni ke rehabilitacije i dnevnih bolnica) iznosio je 37,3% ukupno lije enih u bolnicama Hrvatske (u 2013. godini 36,9%). Zabilje~eno je 216.057 hospitalizacija osoba starijih od 65 godina (stopa 274/1.000 jednaka je stopi iz 2013. godine), s ukupno 2.318.163 dana bolni kog lije enja. Prosje na du~ina lije enja po jednom boravku je bila 10,7 dana (u 2013. godini 10,9). Vodee skupine bolesti kao uzrok hospitalizacija starijih ljudi su: bolesti cirkulacijskog sustava (68,3/1.000), novotvorine (45,2/1.000), bolesti oka i o nih adneksa (26,4/1.000), bolesti probavnog sustava (23,5/1.000), ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka (19,3/1.000) te bolesti dianog sustava (18/1.000). U dnevnim bolnicama i bolni kim hemodijalizama u 2014. godini je bilo 227.029 hospitalizacija u dobi 65 i viae godina (203.680 u 2013. godini), od toga 119.651 muakaraca i 107.378 ~ena. Prema individualnim prijavama pacijenata naj eai uzroci hospitalizacija su: bolesti sustava mokranih i spolnih organa (177,5/1.000), novotvorine (53,6/1.000), simptomi, znakovi i abnormalni klini ki i laboratorijski nalazi (8,1/1.000), bolesti krvi i krvotvornog sustava (7,8/1.000) te bolesti cirkulacijskog sustava (6,7/1.000). Prema podacima o umrlima Dr~avnog zavoda za statistiku u 2014. godini umrlo je 41.200 (2013. 40.573) osoba u dobi 65 i vie godina, a stopa smrtnosti za ovu dob iznosila je 52,2/1.000 (i u 2013.g. 52,2/1.000). U dobnoj skupini 65 i vie godina najvie ljudi umire od cirkulacijskih bolesti, stopa 27,4/1.000 (27,9/1.000 u 2013.g.). Na drugom mjestu uzroka smrti su novotvorine sa stopom od 12,9/1.000 (12,7/1.000 u 2013.), zatim slijede bolesti dinog sustava 2,6/1.000 (2,4/1.000 u 2013.), ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka 2,04/1.000 (2,0/1.000 u 2013.g.) te bolesti probavnog sustava 1,8/1.000 (1,9/1.000 u 2013.g.) U 2014. godini zabilje~ene su 1.609 nasilne smrti (stopa od 2,04/1.000) u osoba 65 i viae godina. Najvei broj nasilnih smrti uzrokovano je padovima (1.007; stopa 1,3/1.000) i namjernim samoozljeivanjem (234; 0,3/1.000). ak 6,5% svih smrti nastalih nesretnim slu ajem uzrokovano je nesreama pri prijevozu (104 osobe; stopa 0,13/1.000). Klju ne rije i: osobe starije ~ivotne dobi, pobol, smrtnost. INFLUENCA U STARIJOJ DOBI Dr.sc. Danijela Lakoaeljac, dr.med., Dorotea Gastovi-Bebi, dr.med., mr. Dobrica Ron evi, dr.med., Andrea `uran, dr.med. Epidemioloaki odjel Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije  HYPERLINK "mailto:danijela.lakoseljac@zzjzpgz.hr" danijela.lakoseljac@zzjzpgz.hr Influenca ili gripa je akutna zarazna bolest, nepredvidiva, ali svake godine prisutna. Od influence oboljeva veliki broj osoba u vidu epidemije svake godine, a povremeno, nekoliko puta u jednom stoljeu, u vidu pandemije. Virus influence se stalno mijenja, a svaka promjena tog virusa je mogua prijetnja za novu pandemiju. Virus je izrazito infektivan i patogen. Kod oboljelog se po mililitru nazalnog sekreta stvaraju milijuni virusnih estica ato olakaava airenje zaraze. Jednokratna infektivna doza virusa influence za ovjeka je izmeu 100 i 1000 estica. Influenca je klini ki karakterizirana opim simptomima, poviaenom temperaturom, glavoboljom, umorom, bolovima u miaiima. Nakon par dana se pojavljuju i respiratorni simptomi kao suhi kaaalj, grlobolja. Komplikacije su vrlo este, u dianom sustavu ali i u drugim organima. Influenca je bolest svih dobnih skupina, ali zbog komplikacija je osobito opasna u starijoj dobi. Veina komplikacija i smrti od gripe se deaava u starijim dobnim skupinama. Komplikacije mogu biti uzrokovane samim virusom influence ili sekundarnom bakterijskom infekcijom. Naj eaa komplikacija je upala plua koja je odgovorna za veinu smrtnih slu ajeva. Virus influence u starijoj dobi dovodi do pogoraanja osnovne bolesti. Vodei uzrok mortaliteta u starijih osoba su upravo influenca, pneumonia i kardiovaskularne komplikacije pneumonie. Posebno je ugro~ena populacija starije dobi smjeatena u kolektivu gdje je poja an meusobni kontakt i mogunost zara~avanja je vea. Broj oboljelih od influence varira od godine do godine. U Primorsko goranskoj ~upaniji je u zadnjoj sezoni gripe 2014/2015. broj oboljelih bio 8338, dok je sezonu prije broj oboljelih bio 698. Meu oboljelima udio starijih od 65 godina je u zadnjoj sezoni bio 6,7%, a u sezoni ranije 13,3%. Ope mjere prevencije i suzbijanja svih kaplji nih infekcija pa tako i influence su slabo uspjeane. Ipak, potrebno je osobito u domovima za starije prozra ivanje, dezinfekcija radnih povraina, pranje ruku, izolacija oboljelih, izbjegavanje posjeta oboljelima itd. Specifi na prevencija se sastoji u cijepljenju protiv influence. Cjepivo je dostupno i preporu uje se upravo starijim osobama, a posebno onima smjeatenim u domovima za starije. Iako starije osobe imaju oslabljeni imunosni odgovor na cijepljenje, va~no ih je svake godine docijepljivati. U toj dobi cijepljenje protiv influence dovodi do pada morbiditeta i mortaliteta. Cijepljenje atienika i kompletnog osoblja u domovima za starije (koji su veza vanjskog svijeta i zatvorenog kolektiva u domovima za starije osobe) se takoer preporu uje. Za ove kategorije je cijepljenje protiv gripe besplatno. Starijim osobama je takoer preporu jivo i cijepljenje proti pneumokoka. Klju ne rije i: starija dob, zarazne bolesti, influenca, prevencija, cijepljenje. ZA`TITA OD PNEUMOKOKNIH BOLESTI I TETANUSA U OSOBA STARIJE DOBI Mr.sc. ana Pahor, dr.med., (voditeljica ispostave)1, Mario Suaanj, dr.med.2, Dorotea Gastovi Bebi, dr.med.2, prim.dr.sc. Radovan Vodopija, dr.med., zn. suradnik3 1 Nastavni zavod za :h|ɴu`D(7hF_hs_5B*CJOJPJQJ\aJnHphtH7hF_h\F5B*CJOJPJQJ\aJnHphtH(hF_h\F5B*CJOJQJaJph(hF_hfM5B*CJOJQJaJph(hF_hs_5B*CJOJQJaJph(hF_hK5B*CJOJQJaJph(hF_h``(5B*CJOJQJaJph<jhF_h\F5B*CJOJQJUaJmHnHphuhF_h\FOJQJhF_h\F5OJQJ ^       $a$gdS{gdS{Nkd$$Ifl ) t 6 ) 644 lae4yt: $& #$/Ifb$gdS{|~ǩmmmmNjmXC(hF_hK5B*CJOJQJaJph(hF_h``(5B*CJOJQJaJph;hF_h\F5@B*CJOJPJQJ\aJnHphtH;hF_h\F5@B*CJOJPJQJ\aJnHphtH;hF_h\F5@B*CJOJPJQJ\aJnHphtH7hF_h\F5B*CJOJPJQJ\aJnHphtH7hF_hK5B*CJOJPJQJ\aJnHphtH      " $ & ( * , . 0 2 4 묐rrrTrr6;hF_h``(5@B*CJOJPJQJ\aJnHphtH;hF_h``(5@B*CJOJPJQJ\aJnHphtH;hF_h``(5@B*CJOJPJQJ\aJnHphtH7hF_h``(5B*CJOJPJQJ\aJnHphtH(hF_h``(5B*CJOJQJaJph(hF_h\F5B*CJOJQJaJph(hF_hK5B*CJOJQJaJph(hF_hs_5B*CJOJQJaJph4 6 < > D F H \ ^ ` d f n t ŧŒ}hS}SS>(hF_hS{5B*CJOJQJaJph(hF_hs_5B*CJOJQJaJph(hF_hK5B*CJOJQJaJph(hF_h\F5B*CJOJQJaJph(hF_h``(5B*CJOJQJaJph;hF_h``(5@B*CJOJPJQJ\aJnHphtH7hF_h``(5B*CJOJPJQJ\aJnHphtH;hF_h``(5@B*CJOJPJQJ\aJnHphtH   ŧ㉧㉧tdXLhF_h``(5OJQJhF_h\F5OJQJhF_h\F5CJOJQJaJ(hF_h\F5B*CJOJQJaJph;hF_h\F5@B*CJOJPJQJ\aJnHphtH;hF_h\F5@B*CJOJPJQJ\aJnHphtH;hF_h\F5@B*CJOJPJQJ\aJnHphtH7hF_h\F5B*CJOJPJQJ\aJnHphtH   > @    & N ˻wjTGj:jhF_hS{OJQJ^JhF_h\FOJQJ^J+jhF_h\F5OJQJUmHnHuhF_h``(OJQJ^J hF_h``(CJOJQJ^JaJ hF_h\FCJOJQJ^JaJ#hF_h\F5CJOJQJ^JaJhF_h\F5CJ OJQJaJ hF_h``(5CJOJQJaJhF_h\F5CJOJQJaJhF_h\F5OJQJhF_h``(5OJQJhF_hS{5OJQJ  > @              $a$gdS{ " $ & ^ t v x " V X n , . P *,46\z $1$a$gdS{$a$gdS{$a$gdS{N P ^ ` r t x " \z|~2468dfhjɻlYlYlYN@h1h\F5OJQJ^JhH}yh\FOJQJ$h1h1KHPJ^J_HnHtH,h1h1KHOJPJQJ^J_HnHtHhH}yhH}yOJQJh\FOJQJhH}yh\FOJQJ^JhF_h\FOJQJhF_h\FOJQJ^JhOGh\F5OJQJ^JhOGh\F5OJQJ\^JhF_h\FOJQJ\^JhF_h\F5OJQJhF_hfM5OJQJz|~48fh "$&(*,.02468: $=^=a$gdS{$a$gdS{$a$gdGJ*$-D1$M gd1gdS{j󾪖'hF_h@OJPJQJ\nHtH'hF_h@OJPJQJ\nHtH'hF_h@OJPJQJ\nHtH#hF_hOJPJQJ\nHtHhF_h8POJQJhF_hOJQJhF_hOJQJ^JhF_h8POJQJ^J3 (046>hjlٱ흐viYI9hF_hS{5CJOJQJaJhF_hR5CJOJQJaJhF_hWV5CJOJQJaJhF_hYZOJQJ^JhF_hS{OJQJ^JhF_h..OJQJ^JhF_h8POJQJ^J'hF_h8P@OJPJQJ\nHtH'hF_h@OJPJQJ\nHtH'hF_h@OJPJQJ\nHtH'hF_h@OJPJQJ\nHtH#hF_hOJPJQJ\nHtH:<>jl "$&(*,.02468:<>@BzgdS{$a$gdS{l .2468:<>@Bjlz|ͻͪzodoYNCN6hF_hYZOJQJ^JhF_hfMOJQJhF_hROJQJhF_h OJQJhF_hYZOJQJhF_h..OJQJhF_h OJQJhF_h@9OJQJhF_hS{OJQJ^JhF_h8POJQJ^J hF_h8PCJOJQJ^JaJ#hF_h 5CJOJQJ^JaJ#hF_hR5CJOJQJ^JaJhF_hR5CJ OJQJaJ hF_hWV5CJ OJQJaJ |x>d "ּ֑s_sLs%hF_h8P0JB*OJQJ^Jph'j]hF_h8POJQJU^J!jhF_h8POJQJU^JhF_h..OJQJ^JhF_h8POJQJ^JhOGh8P5OJQJ^JhOGhK#5OJQJ\^JhOGh8P5OJQJ\^Jh0OJQJ^JhF_ht`OJQJ^JhOGhK#5OJQJ^JhOGht`5OJQJ^Jztvx"^`|H`z|$a$gdS{ $1$a$gdS{"$nX\^|ўsfs[sPsC6C6hhfMOJQJ^JhhiOJQJ^Jhh8POJQJhh..OJQJhhwOJQJ^Jhh8POJQJ^JhOGh8P5OJQJ^JhOGh8P5OJQJ\^JhF_h8POJQJ^JJhF_h..0JB*OJQJ^J_H9fHmHnH9phq sHtH9)hF_h..OJQJ^JfHq 2jhF_h..OJQJU^JfHq FH`xz|~ɹɬ󙌬reXG!jhhOJQJU^JhF_hOJQJ^JhF_h8POJQJ^Jhh6HOJQJ^JhhCOOJQJ^Jhh%OJQJ^J%hh%OJQJfHq hh`OJQJ^JhhfM6OJQJ]^JhhfMOJQJ^Jhh8P6OJQJ]^Jhh8POJQJ^JhhiOJQJ^JBV~,!.!0!2!~! $ k a$gdS{$a$gdpPT $ a$gdS{$a$gdg=$a$gdS{$a$gd% hl > ,!.!0!2! "ĺuuhu^uTJ=h2nh8POJQJ^Jh2nOJQJ^JhOJQJ^Jh'h6OJQJ^Jh2nhpPT@OJQJh2nhpPTOJQJ^J$h2nhpPTOJPJQJ^JnHtHh2nh2nOJQJ^Jh8POJQJ^Jh2nh8P5OJQJ^Jhg=OJQJ^J!jhg=hg=OJQJU^JhF_hK#OJQJ^J!jAhg=hg=OJQJU^JhF_hkOJQJ^J~!!"""""("*","J"L""#$v(:**4,$*$-D1$M a$gd% $*$1$a$gd\ d^gd\$*$-D1$@&M a$gd\ $h^ha$gd\$a$gd\ $1$a$gdS{$a$gdS{ """"&"("*","J"L""""""##taK6(hF_h\CJ\aJfHq +hF_h\5CJ\aJfHq $hF_h\KH$OJQJ^JnHtH(hF_h\OJQJ\fHq 'hF_h\5KH$OJQJ^JnHtHhF_h\OJQJhF_h\5OJQJhF_h%5OJQJh%OJQJ^JhF_hdT5OJQJ^JhF_h\5OJQJ^JhF_hr>OJQJ^JhF_h8POJQJ^J##p$r$$$$%%v((:*n**+4,6,L,N,Ͷ~s_L?~shF_h\OJQJ^J$hF_h%OJPJQJ^JnHtH'hF_h%5OJPJQJ^JnHtHhF_h\OJQJhF_h\5OJQJh0CJaJhF_h\5CJaJ/hF_h\5CJ\^JaJfHq ,hF_h\CJ\^JaJfHq %hF_h\CJaJfHq (hF_h\5CJaJfHq hF_h\CJaJ4,6,L,N,./1x24455~77789:>?bAAB$d^a$gd5 d^gd5 d^gd\$a$gd\ $h^ha$gd\$a$gd\N,,2-.,/n//00000111(2v2x2.3N3r3t3244445X556 7F7~777ı擂znchnh\OJQJhnh\5OJQJhbOCJaJ hF_h\CJPJaJnHtH#hF_h\5CJPJaJnHtHhF_h\5CJaJ%hF_h\CJaJfHq (hF_h\5CJaJfHq hF_h\CJ^JaJhF_h\CJaJhF_h\5CJ^JaJ!77"8t888*9999:::;2<vk__Q?-#hnh\5CJ^JaJmHsH#hnh\5CJ^JaJmHsHhnh\5CJ^JaJhnh\5CJaJhnh%CJaJ)hnh%CJ^JaJfHq ,hnh%5CJ^JaJfHq hnh\CJaJ%hnh\CJaJfHq (hnh\CJ]aJfHq +hnh\5CJ]aJfHq (hnh\5CJaJfHq 2<J<j<n<<<=====>>B??"@@AA`AbAAANBBBBBBCCCDZDDDDD؝؝}qfhnh\OJQJhnh\5OJQJhnhdTOJQJ^J%hnh\CJaJfHq hnh\5CJaJ,hnh\5CJ^JaJfHq hnh\CJaJhnh\CJ^JaJ)hnh\CJ^JaJfHq $hnh\0JCJOJQJ^JaJ%BBBBCDDHEEFGGGGIITJK LL4M d^gd8K d^gd5 $h^ha$gd5 d^gd5 $h^ha$gd\$a$gd\DEEDEHEEE0FFZG^GGGGGHII:I~IIIJRJTJKKKKL LϺ{dXMXXMXhnh8KCJaJhnh8K5CJaJ,hnh\5CJ^JaJfHq hnh\5OJQJhnh\OJQJ hnh\CJPJaJnHtHhnh\5CJaJhnh\CJaJ)hnh\CJ^JaJfHq 3hnh\0J6CJ\^JaJfHq ,hnh\6CJ^JaJfHq  LpLLLM2M4MbMMMMMHN ObOxOyeTB0B#hnh6OJQJ^JnHtH#hnhx6OJQJ^JnHtH hnhxOJQJ^JnHtH'hnhx5KH$OJQJ^JnHtH'hnh5KH$OJQJ^JnHtHhnhdTOJQJ^JhnhdT5OJQJ^Jhnh5OJQJ^JhnhdT5CJaJ#hnh\CJPJ\aJnHtHhnh\CJaJ)hnh\CJ^JaJfHq hnh\5CJaJ4M6M8M:MM@MBMDMFMHMJMLMNMPMRMTMVMXMZM\M^M`MbMMM$-D@&M a$gdS{$a$gdS{MHNNxOPPr[t[\\\ ]P]]]`dgn`ubuuv$ -DM a$gdS{$a$gdS{$-D@&M a$gdS{$-DM a$gdS{xOzOOOPPPVWxZ[\\\\\ ]ի}hXH8hnhSOJPJQJ\^JhnhS5OJPJQJ^Jhnh5OJPJQJ^J(hnh\FOJQJ\fHq hnhxOJQJ#hnhxOJQJ]^JnHtH hnhOJQJ^JnHtH hnhxOJQJ^JnHtH1hnhx0JB*KH$OJQJ^JnHphtH$hnhxKH$OJQJ^JnHtH-jhnhxKH$OJQJU^JnHtH ]P]R]]]]]]]0`O`c``abdggggggժvhWBWBW)hnhS6OJQJ\]^JmH sH !hnhS6OJQJ\]^JhnhSOJQJ\^J'hnhSOJPJQJ\^JmHsHhnhOJPJQJ\^JhnhSOJPJQJ\^JhnhSOJPJQJ^J6hnhS0JB*OJQJ^JfHphq hnhSOJQJjhnhSOJQJUhnhS6OJPJQJ^Jggg^h`hfhhhxh mJmRrruuuvvvww"wfwhwwww߸wwk\w\B2hnhw30JB*OJQJfHphq jhnhw3OJQJUhnhw36OJQJhnhw3OJQJhnhOJQJhnhw35OJQJhnh5OJQJ%hnhi OJQJfHq hnhSOJQJhnhOJQJ\^Jhnh<OJQJ\^JhnhSOJQJ\^J#hnhSOJQJ\^JmH sH v"wfwwwFz}֊RT>2$a$gdih^hgdi$a$gdi$ & F @&gdi$ & F @&gdi $7$8$H$a$gdS{$a$gdS{ww xBDT>@byzĔŔo]oNCNhnhiOJQJjhnhiOJQJU#hnh6OJPJQJnHtH#hnhi6OJPJQJnHtH#hnhiOJPJQJ\nHtHhnhiOJQJ^JhnhOJQJ^J&hnhi5OJPJQJ\nHtHhnh5OJQJhnhi OJQJhnhw3OJQJ^Jhnhw3OJQJjhnhw3OJQJUŔ.2|̚ȵ~nZI55'hnhi5OJPJQJ^JnHtH!hnhi56OJQJ\^J&hnhi56OJQJ^JmH sH hnhi6OJQJmH sH &hnhi56OJPJQJnHtH#hnhi5OJPJQJnHtH hnhiOJPJQJnHtH$hnhiOJPJQJ^JnHtH:jhnhi0JB*OJPJQJU^JnHphtH1hnhi0JB*OJPJQJ^JnHphtH|~DŮǮ:<|~ $`a$gdigdi $7$8$H$a$gdi$7$8$H$`a$gdi$a$gdi$a$gdi̚LN̞Ξ,DtvhŮƮǮ8<.|:*bzd~γseWsWsWsWsWsWsWshF_hi5OJQJ^JhF_h5OJQJ^JhF_hiOJQJ^J hF_hiCJOJQJ^JaJhF_hiOJQJ,jo!hF_hiOJQJUmHnHtHuhnhi5OJQJ^JhnhiOJQJ^J#hnhi5OJQJ^JmHsHhnhiOJQJmHsH hnhiOJQJ^JmHsH"~|Y[#. h̬̬̬̿~lUD hF_hiCJOJQJ^JaJ,jI"hF_hiOJQJUmHnHtHu#j Y hF_hiOJQJUVhF_hiOJQJj hF_hiOJQJU'hF_hi5OJPJQJ^JnHtH$hF_hiOJPJQJ^JnHtHhF_hOJQJ^JhF_hiOJQJ^J/j"hF_hi5OJQJUmHnHtHuhF_hi5OJQJ^J|~ hjlnprgdi$a$gd $`a$gdi`gdi $`a$gdi$a$gdihnpr ,-4QRxy*+/67;BCNŶŶŶŶŶŶŶtt hF_hiKHOJPJQJ^J"hF_hi5KHOJPJQJ\&hF_hi5KHOJPJQJ\^JhF_hiOJQJhF_hiOJPJQJ^J*hF_hi5EHKHOJPJQJ\^JhF_h5OJQJhF_h5OJQJhF_hi5OJQJ-$$&P#$/3$5$9DIfa$gdIO$$&P#$/9DIfa$gdIO-RaO:$&P#$/3$5$9DIfgdIO$&P#$/9DIfgdIOkd%#$$IfFp!FtF3F  t 6PY"6    2H2 4BapytIORy+7CO[\ht$&P#$/3$5$9DIfgdIO$$&P#$/3$5$9DIfa$gdIONOZ[ghsty+,QRwxݯhF_hiCJOJQJaJhF_hCJOJQJaJ"hF_hi5KHOJPJQJ\hF_hiOJQJ hF_hiKHOJPJQJ^J&hF_hi5KHOJPJQJ\^JhF_hiOJPJQJ^J7aO:$&P#$/3$5$9DIfgdIO$&P#$/9DIfgdIOkd&#$$If Fp!FtF3F  t 6PY"6    2H2 4BapytIO,Rxy$$&P#$/3$5$9DIfa$gdIOa\\\PPHH$a$gdi $`a$gdigdikd%(#$$IfFp!FtF3F  t 6PY"6    2H2 4BapytIOh2v>f\^BD÷ç{iXB*hF_hi5OJPJQJ\^JnHtH hF_hiOJPJQJnHtH#hF_hi5OJPJQJnHtHhF_h5OJQJ^JhF_hiOJQJ\"hF_hi5OJQJ\mH sH hF_hiOJQJ\mH sH hF_hi5OJQJhF_hiOJQJ,hF_hiOJPJQJ^JmH nHsH tHhF_hi5OJQJ^JhF_hiOJQJ^JD^<TF  !#$%$ & F Vd1$^`Va$gdi $7`7a$gdi$ & F  d1$a$gdi  & F  *$gdigdi $`a$gdi$a$gdiD8<24/// 0@0k0v0x0ʹ܌܌܌܌~qdqTqhF_hi5OJQJ\^JhF_hOJQJ^JhF_hiOJQJ^JhF_hi5OJQJ^J#hF_hi5OJPJQJnHtHhF_hi5CJ^JaJhF_hiCJ^JaJ hF_hiCJPJaJnHtH#hF_hi5CJPJaJnHtH hF_hiOJPJQJnHtH#hF_hiOJPJQJ\nHtH%f&h&-//x000000000000 $dha$gdidhgdigd$a$gd $`a$gd $`a$gdi$ V^`Va$gdi$ & F Vd1$^`Va$gdix0|00000000000000000000000000000011$1%1&1>1?1@1A1B1n1o1¶ѧ~,je)#hF_hiOJQJUmHnHtHu#jY hF_hiOJQJUVjhF_hiOJQJUhF_hi5OJQJhF_h>9CJOJQJaJhF_hiCJOJQJaJhF_hiOJQJ(jhF_hiOJQJUmHnHu*000000000000011%1B1n111x35$ & F d*$1$a$gdi$ & F d*$9DH$a$gdigdidhgd>9dhgdi $dha$gdio112x366668:B:;j=D>>>@@@@@@@AA AAAAA A,Aij}f}P}}}}}}}}}+hF_hiCJOJQJ\^JaJmHsH,hF_hiCJOJPJQJ^JaJnHtH(hF_hiCJOJQJ^JaJmHsHh0CJOJQJ\^JaJ#hF_hiCJOJQJ\^JaJ hF_hiCJOJQJ^JaJhF_hiB*CJaJph/hF_h>95CJOJPJQJ^JaJnHtH'hF_h>95OJPJQJ^JnHtH5668D:;j=>@CD^FZ\&^$ & F d*$9DH$a$gdi$ & F d*$1$a$gdim$$ & F d*$1$8$9Da$gdi$ & F d*$1$a$gdi,A.A0A4AADAHAJAPAVAXAZA^AdAfAjAlAnArAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBBBBB0B2B6B8BDBRB`BbB~BBBBBBBBBC\FhF_hiB*CJaJph#hF_hi;CJOJQJ^JaJ(hF_hiCJOJQJ^JaJmHsH hF_hiCJOJQJ^JaJF\F^F&^(^*^^^__B_D_____*`.```aa"b$bĸ}q}WBW)hnh\FOJQJ^JfHq 2jhnh\FOJQJU^JfHq hnh06OJQJhnh\F6OJQJhnhF_H*OJQJhnh\FH*OJQJhnh\FOJQJhnh\F5CJaJhnhF_5CJaJ hF_hi hF_hi5CJPJ^JaJhF_hiB*CJaJph)hF_hiB*CJPJaJnHphtH&^(^^.``albnbgikblsttttpu"vvv {8: d^gdS{gdS{$a$gdS{ d^gdigdi$bhbjblbrff0g2g4g6gTggggggggXiZiiiijbl q"qFqHqLqqrrsTsrstst|t~ttttʵ{ohF_h05CJaJhF_h\F5CJaJhnhF_OJQJ\hnh\FOJQJ\hnhF_OJQJhnh\FOJQJ)hnh\FOJQJ^JfHq 2jhnh\FOJQJU^JfHq 6hnh\F0JB*OJQJ^JfHphq *ttuuunupuuuuu"v$vvvvvv渭pTpJh(OJQJ^J6hF_h80JB*OJQJ^JfHphq )hF_h8OJQJ^JfHq 2jhF_h8OJQJU^JfHq h0h86OJQJ^Jh06OJQJ^Jh0hC6OJQJ^JhF_h0OJQJh0h0OJQJh0OJQJ^JhF_h8OJQJ^JhF_h85CJaJ|~Ѓlnʅ̅02prĵ}}}}}}qdVHhF_hW5OJQJ^JhF_hS{5OJQJ^JhF_hWOJQJ^JhF_hi 6OJQJ hph(OJPJQJnHtH6hph(0JB*OJQJ^JfHphq hph(OJQJjhph(OJQJU'hph(6OJPJQJ^JnHtH$hph(OJPJQJ^JnHtH'hph(5OJPJQJ^JnHtH|02ptvxz|~$a$gdS{$-DM ^a$gd(P  0dfhܕޕ̟B $8$9Da$gdS{$a$gdS{$a$gdS{$a$gdS{NTPҍԍ 2س}r}V}r6hF_h0JB*OJQJ^JfHphq hF_hOJQJjhF_hOJQJUh0h6CJ^JaJh0hC6CJ^JaJh06CJ^JaJh0h6CJ^JaJhF_hDtCJ^JaJh0CJ^JaJhF_hCJ^JaJhF_h05CJ^JaJhF_hWCJ^JaJ 48xNPRdfh,[nʟ̟Z\Ḃ̼̼̼̼̼̼̼|i̇$hF_h)kOJPJQJ^JnHtHh0hOJQJh OJPJQJ^JnHtH'hF_h05OJPJQJ^JnHtH!h5OJPJQJ^JnHtHh0OJPJQJ^JnHtH$hF_hOJPJQJ^JnHtH'hF_h5OJPJQJ^JnHtHhF_hOJQJ^J"BDhjD(B$|NPRn$a$gdS{$a$gdS{ $8$9Da$gdS{j@D$R*,(H`ڿܿ޿TB ǶNjNjNjNjNjNjNjylhF_hS{CJ^JaJ"hF_hS{5CJPJ\^JaJh OJPJQJ^JnHtHhF_hOJQJ^JhF_h5OJQJ^J hF_hOJQJ^JmH sH $hF_hOJPJQJ^JnHtH'hF_h5OJPJQJ^JnHtH!h 5OJPJQJ^JnHtH& "$@ ",.FHNPR}}iV$hF_hOJPJQJ^JnHtH'hF_h5OJPJQJ^JnHtHh0OJQJ^Jh OJQJ^J"hF_hS{5OJPJQJ\^JhF_hS{5OJQJ^JhF_hS{OJPJQJ\^JhF_hS{OJQJ^JhF_hS{CJaJhF_hS{CJPJ\^JaJhF_hS{CJ^JaJh CJ^JaJRlnpvXZV^ǰٝvj[[J[B6hh5OJQJhOJQJ!hF_h0JB*OJQJphjhF_hOJQJUhh6OJQJhF_hOJQJ^JhF_hOJQJhF_h5CJ\]aJ$hF_hOJPJQJ^JnHtH,jI$hF_hS{OJQJUmHnHsH u#jY hF_hS{OJQJUVj&hF_hOJQJUhF_hOJQJhF_h5OJQJvX&&44Z\2D $^a$gdS{ $^a$gd d^gd $8$9Da$gdS{ &(6Z\^24ɹܮɹܮvv\G\)hh2XOJQJ^JfHq 2jhh2XOJQJU^JfHq hh6OJQJhh2X6OJQJhh %n6OJQJhhAQ86OJQJhOJQJhhOJQJh@OJQJfHq %hhOJQJfHq h!h!OJPJQJnHtHh@OJQJhh2XOJQJDd ` b     h j  ʵlZOhF_h!OJQJ#hF_h!5OJPJQJnHtH(hF_h@96OJQJfHq hF_h\FOJQJhF_h6HOJQJh[aOJQJhF_h2XOJQJhh2XOJQJ)hh2XOJQJ^JfHq 2jhh2XOJQJU^JfHq 6hh2X0JB*OJQJ^JfHphq  "h j .vznr̺ʻr^gd vP $^a$gdFU$*$-D1$M ^a$gdS{$-DM ^a$gdS{ $^a$gdS{&(jl~̬άvxuccQQ#h!hC6OJPJQJnHtH#h!h!6OJPJQJnHtH#h!h!6OJPJQJnH tH h!h %n6OJQJUh!h!6OJQJ#h!h!6OJPJQJnHtHh$kOJPJQJnHtH#hF_h!H*OJPJQJnHtHh!OJPJQJnHtH hF_h!OJPJQJnHtHh@OJPJQJnHtH javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije  Ispostava Opatija 2 Epidemioloaki odjel Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije 3 Nastavni zavod za javno zdravstvo  Dr. A. `tampar , Zagreb  HYPERLINK "mailto:epidemiologija.opatija@zzjzpgz.hr" \t "_blank" epidemiologija.opatija@zzjzpgz.hr Pneumokokne bolesti uzrokovane sa Streptococcus pneumoniae mogu razviti teake (invazivne) oblike, osobito u male djece i starijih ljudi (otitis, pneumonia, bakterijemija, sepsa). Tetanus je akutna zarazna bolest koju uzrokuje anaerobna bakterija - Clostridium tetani, a klini ku sliku karakteriziraju intermitentni/generalizirani toni ki gr evi. I od tetanusa eae obolijevaju starije osobe, uz bolesnike sa opeklinama, kirurakim ranama te iv. u~ivaoce droge. Za obije ove ozbiljne i teake zarazne bolesti postoji mogunost prevencije cijepljenjem  ato je naju inkovitija javnozdravstvena mjera u zaatiti od zaraznih bolesti. Cijepljenje protiv pnumokoknih bolesti provodi se prema epidemioloakim indikacijama i za te kategorije je besplatno, a uklju uje i osobe starije od 50 godina sa teakim kroni nim bolestima (dijabetes, zloudne bolesti, kr. bolesti plua, bubrega i jetre) te nepokretne atienike sa smjeatajem u stacionarnom djelu umirovljeni kih domova. Cijepljenje protiv tetanusa provodi se preekspozicijski prema Programu obvezne imunizacije, a ato uklju uje i osobe po navraenih 60 godina ~ivota, s jednom dozom cjepiva; te kao postekspozicijsko cijepljenje i/ili seroprofilaksa protiv tetanusa prema l.27. Pravilnika o na inu provoenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi (Narodne novine br. 103/13). klju ne rije i: Pneumokokne bolesti, tetanus, cijepljenje, osobe starije dobi. PREVENCIJA I KONTROLA INFEKCIJA POVEZANIH SA ZDRAVSTVENOM SKRBI U DOMOVIMA ZA STARIJE OSOBE Mr. Dobrica Ron evi, dr.med., dr.sc. Danijela Lakoaeljac, dr.med., mr.sc. Tanja Staraj-Baj i, dr.med., Vianja Gogi, dr.med. Epidemioloaki odjel Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije  HYPERLINK "mailto:dobrica.roncevic@zzjzpgz.hr" dobrica.roncevic@zzjzpgz.hr Domovi za starije osobe predstavljaju specifi no okru~enje gdje osoba boravi, ali i ostvaruje veinu svojih ~ivotnih potreba. S obzirom na ~ivotnu dob i esto naruaeni zdravstveni status, starije osobe imaju poveanu potrebu za zdravstvenom skrbi. Veliki utjecaj na zdravstveno stanje korisnika ima i gustoa smjeataja, sigurnost i kvaliteta prehrane i vodoopskrbe u domu, mogunosti za umjerenu fizi ku i mentalnu aktivnost i sli no. S obzirom na boravak starijih osoba u nekoj vrsti kolektivnog smjeataja te smanjenje ope otpornosti organizma s ~ivotnom dobi, korisnici domova su pod poveanim rizikom od mnogih zaraznih bolesti. U domovima je rizik od bolni kih infekcija dodatno povean zbog medicinskih postupaka prilikom pru~anja zdravstvene skrbi. Takoer, povezanost znatnog broja korisnika s dijagnostikom i lije enjem u bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama, mo~e pridonijeti airenju rezistentnih uzro nika, odnosno bolni kih infekcija, u ambijentu, te meu korisnicima i osobljem u samome domu. Kontinuiranu i neposrednu zdravstvenu skrb u domovima za starije obi no provode zaposlenici doma, njegovatelji i medicinski tehni ari. Uz navedene, veina domova ima i propisanu sustavnu suradnju s po jednim lije nikom obiteljske medicine. U nekim domovima zaposleni su ili redovito usluge pru~aju i ostali zdravstveni djelatnici, odnosno fizioterapeuti, psihoterapeuti i drugi stru ni profili. Uz obiteljskog lije nika suradnika doma, mnogi korisnici zadr~avaju i prije smjeataja odabranog obiteljskog lije nika. Specifi ni dijagnosti ki i tereapijski postupci veinom se obavljaju izvan domova, u odgovarajuim zdravstvenim ustanovama primarne, specijalisti ko konzilijarne i bolni ke zdravstvene zaatite. Ipak, znatan teret kontinuirane zdravstvene skrbi, njege, nastavka lije enja i praenje bolesnika, uglavnom preuzima osoblje doma s vanjskim zdravstvenim suradnicima. Domovi za starije su kao ustanove za pru~anje socijalne skrbi obveznici provedbe svih mjera prevencije i kontrole infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi i to temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14); Zakona o zaatiti pu anstva od zaraznih bolesti (NN 79/7, 113/08, 43/09); Pravilnika o uvjetima i na inu obavljanja mjera za spre avanje i suzbijanje bolni kih infekcija (NN 85/12); Nacionalnog programa za kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom zaatitom (na snazi je Program Ministarstva zdravlja RH od o~ujka 2013. godine, za razdoblje 2013.-2017.). U tom cilju su du~ni osnovati povjerenstvo za infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi. Rad povjerenstva podrazumijeva donoaenje, provedbu i nadzor provedbe programa za prevenciju i kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. Program sadr~ava sve mjere, obveze i zadu~enja koje se u cilju prevencije i suzbijanja primjenjuju u prostoru pru~anja usluga i na osnovu kadrovske sistematizacije predmetnog doma. Pojedini postupci se reguliraju posebnim radnim uputama i postupnicima. Unato  jedinstvenoj zakonskoj osnovi, stru nim preporukama i dobroj praksi kojima se regulira kvaliteta socijalne i zdravstvene skrbi, te prete~no dobroj dostupnosti zdravstvene zaatite u domovima za starije, standard zdravstvene skrbi, rizik od zaraznih bolesti openito, te specifi nih infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, razli it je u razli itim domovima u Hrvatskoj pa i na istom podru ju lokalne samouprave. Klju ne rije i: infekcije, domovi za starije osobe, prevencija. SMJERNICE PRAVILNE PREHRANE ZA STARIJE OSOBE Doc.dr.sc. Darija Vraneai Bender, klin. nutri. Odjel za klini ku prehranu Klini kog bolni kog centra Zagreb  HYPERLINK "mailto:manuela.maltaric@stampar.hr" manuela.maltaric@stampar.hr Starenje uzrokuje brojne tjelesne i psiholoake promjene koje mogu utjecati na nutritivne potrebe i nutritivni status. Prisustvo kroni nih bolesti te uzimanje lijekova mo~e uzrokovati neravnote~u izmeu potrebe za nutrijentima i prehrambenog unosa, ato vodi ka nastanku malnutricije odnosno loaeg statusa uhranjenosti. Malnutricija i sarkopenija esto se javljaju u osoba starije dobi koje su hospitalizirane ili su smjeatene u institucijama. Takav loa nutritivni status poveava pobol i smrtnost te negativno utje e na svakodnevne aktivnosti, funkcije i kvalitetu ~ivota. Stoga redovita procjena nutritivnog statusa ini bitan dio zdravstvene skrbi za osobe starije dobi. Pritom je va~no uzeti u obzir odrednice geroantropometrije. Fizioloake promjene vezane uz starenje utje u na potrebe za nutrijentima. Energetske potrebe i potrebe za makronutrijentima se sni~avaju, meutim, potrebe za mikronutrijentima su jednake ili viae nego tijekom zrele dobi. Dodatno, brojne psihosocijalne i socioekonomske promjene koje prate starenje mogu utjecati na prehrambeni unos. Planiranje obroka je va~an dio nutritivne njege osoba starije dobi, a od velike va~nosti mogu biti i dodaci prehrani te oralni nutritivni dodaci (enteralni pripravci) koji se propisuju kod dijagnosticirane ili prijetee malnutricije. Artificijelno hranjenje, odnosno primjena enteralne i parenteralne prehrane, opravdano je kod pothranjenih bolesnika starije dobi, i u bolnici i kod kue. Bolesnici starije dobi dijele indikacije s bolesnicima ostalih dobnih skupina, iako se vee zna enje kod ovih bolesnika daje kvaliteti ~ivota. U Smjernicama za prehranu osoba starije dobi prikazani su preporu eni postupci u procjeni nutritivnog statusa, nutritivne potrebe, upute za planiranje obroka i meuobroka te indikacije i posebna razmatranja pri primjeni enteralne i parenteralne prehrane. Dodatno, izdvojene su smjernice za klini ku prehranu kod tri esta patoloaka zbivanja u gerijatriji: dekubitalnih ulkusa, disfagije i demencije. Radna skupina koju su sa injavali internisti, gerontolozi, antropolozi, nutricionisti i ostali stru njaci, posebno upueni u lije enje gerijatrijskih bolesnika izradila je Hrvatske smjernice za prehranu osoba starije dobi temeljeno na dokazima iz relevantne medicinske literature te klini kim iskustvima lanova radne skupine. Klju ne rije i: starija dob, prehrana, procjena nutritivnog statusa, nutritivne potrebe, planiranje prehrane, klini ka prehrana. ORALNO ZDRAVLJE U STARIJOJ }IVOTNOJ DOBI Vesna Fugoai dr.med./dr.med.dent. Katedra za stomatoloaku protetiku Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Rijeci  HYPERLINK "mailto:%20vesnafugosic@yahoo.com" vesnafugosic@yahoo.com Prema podacima Hrvastkog zavoda za statistiku iz 2011. godine udio populacije starije od 65. godina u Hrvatskoj iznosi 17,7%, ato Hrvate svrstava meu najstarije nacije Europe. Rezultati petogodianjeg gerontostomatoloakog istra~ivanja provedenog u Zagrebu iste godine su zabrinjavajui te ukazuju da 90% stanovniata starijeg od 65. godina nema saniranu usnu aupljinu te im je potreban odreeni stomatoloaki zahvat. Starenjem organizma na zubima i usnoj aupljini pojedinca nastaju specifi ne promjene. Ove promjene naj eae nastaju kao posljedica loae oralne higijene, prisustva drugih bolesti kod gerontopacijenata, promjena u kvaliteti i kvantiteti sline, uzimanja mnogobrojnih lijekova, itd. Navedena stanja uzrokuju poveanu sklonost karijesu, temporomandibularnim disfunkcijama, parodontitisu i posljedi nom gubitku zuba te potrebom za naknadnim protetskim zbrinjavanjem. Obzirom da su gerontopacijenti esto optereeni drugim bolestima vezanim uz dob, ovakva stanja dodatno doprinose smanjenju kvalitete ~ivota pojedinca. Danaanja istra~ivanja takoer ukazuju na postojanost veze izmeu upalnih stanja potpornog aparata zuba i odreenih sistemskih bolesti (dijabetes, kardiovaskularne bolesti, reumatoloake bolesti, itd.) ato stavlja posebni naglasak na potrebu prevencije te rano otkrivanje i lije enje bolesnih stanja zuba i usne aupljine. Iz navedenih je razloga potreban interdisciplinarni pristup svih grana medicine i stomatologije, i to na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, a sve u svrhu o uvanja oralnog i opeg zdravlja osoba starije dobi. Klju ne rije i: gastrostomatologija, oralna higijena, zubi, usna aupljina. ZDRAVSTVENA PISMENOST  KLJU  ZA ZDRAVO STARENJE Izv.prof.dr.sc. Iva Sorta-Bilajac Turina, dr.med.1, Helena Gliboti Kresina, dr.med.1, Svjetlana Gaaparovi Babi, dr.med.1, Ines Lazarevi Rukavina, univ.spec.oec.1, Sandro Kresina, dr.med.2 1 Odjel socijalne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije 2 Odjel akolske i sveu iliane medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije  HYPERLINK "mailto:sorta.iva@gmail.com" \o "mailto:sorta.iva@gmail.com CTRL + Click to follow link" sorta.iva@gmail.com Zdravstvena pismenost (ZP) je preduvjet kvalitetnijeg koriatenja (iskoristivosti) zdravstvenih usluga. Da bi zdravstvene usluge bile iskoristive, one moraju biti dostupne. Njihova dostupnost svakom graaninu kao potencijalnom korisniku (pacijentu) ovisi upravo od uklju ivosti samih graana u funkcioniranje zdravstvenog sustava. Bolja iskoristivost se u kona nici reflektira na razinu zdravlja cijele populacije kao pokazatelj efikasnosti zdravstvenog sustava u cjelini. U zdravstvenom sustavu danas postoji tzv.  informacijska asimetrija izmeu korisnika i pru~atelja zdravstvenih usluga, a jedan od klju nih razloga neefikasnosti zdravstvenog sustava jest upravo nemogunost donoaenja informiranih i autonomnih odluka od strane njegovih korisnika! U tom kontekstu zna ajno je za istaknuti kako se proale godine navrailo desetljee od donoaenja Zakona o zaatiti prava pacijenata RH, koji svakom od nas kao potencijalnom pacijentu pru~a okvir za izra~avanje svojih prava, ali namee i poznavanje osnovnih obveza, odnosno du~nosti kako prema vlastitom zdravlju, tako i prema zdravstvenom sustavu. Posebnu pa~nju valja usmjeriti na korisnike zdravstvenog sustava koji pripadaju starijoj populaciji. Zbog specifi nosti svog osnovnog stanja, brojnih komorbiditeta, zahtjevog koordiniranja praenja cjelokupnog njihovog zdravstvenog  profila kroz cijelu vertikalu zdravstvenog sustava, neophodno je njihovo aktivno uklju ivanje u proces donoaenja odluka o svom zdravlju. U izlaganju e se prikazati zdravstveni prioritet Plana za zadravlje i socijalno blagostanje Primorsko-goranske  zdrave ~upanije -  Unaprjeenje zdravstvene pismenosti , kao i suradni ke aktivnosti sa  Sveu iliatem za 3. dob u svrhu promicanja i podizanja razine zdravstvene pismenosti starijeg stanovniatva Primorsko-goranske ~upanije i razvijanja kulture partnerskih odnosa u sustavu biomedicine i zdravstva. Klju ne rije i: zdravstvena pismenost, Zakon o zaatiti prava pacijenata RH, prava i obaveze, uklju ivost graana, zdravo starenje. SEKCIJA 1B STRATEGIJA ZDRAVOG STARENJA  RIJEKA U KOJOJ I STARIJI PLIVAJU UZVODNO mr.sc. Kristina Danki1, Mojca Domiter2, Ankica Perhat, dipl.oec. (pro elnica)1 1 Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb 2 Atlantic Grupa, izvrana direktorica ljudskih resursa  HYPERLINK "mailto:ankica.perhat@rijeka.hr" \t "_blank" ankica.perhat@rijeka.hr, HYPERLINK "mailto:zdravstvo@rijeka.hr" \t "_blank" zdravstvo@rijeka.hr Zaato... Grad Rijeka od 1998. godine uklju en je u Europsku mre~u zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije, unutar koje od tada zajedno s drugim europskim gradovima prolazi kroz razli ite faze projekta u ijem je srediatu tema zdravlja i sve ono ato zdravlje odreuje. Prioritetne teme prethodne etvrte faze, koja je trajala od 2003. do 2008., bile su promicanje zdravoga starenja, zdravoga urbanisti kog planiranja, tjelesne aktivnosti i aktivnog ~ivljenja te uvoenje metode procjene utjecaja razli itih programa, projekata i akcija na zdravlje graana. Svaki sudionik te faze projekta bio je du~an intenzivnije se posvetiti jednoj od spomenutih tema, u skladu sa svojim dotadaanjim iskustvima i specifi nim interesima. Grad Rijeka je, zbog tadaanje demografske situacije i perspektive, kao i sve brojnijih i zahtjevnijih potreba starije populacije, izabrao temu zdravoga starenja. Kako... Gradovi lanice Podgrupe za zdravo starenje Europske mre~e zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije u etvrtoj su fazi projekta osmislili inovativan model opisivanja ~ivota osoba koje su tek na pragu starosti pa sve do onih u poodmakloj ~ivotnoj dobi. Taj se model temelji na 22 pokazatelja o ~ivotu i smrti, odnosno zdravlju i bolesti te airim odrednicama zdravlja i dobrobiti. Prema tom je modelu izraen profil Rije ana 50+, odnosno publikacija Starimo li zdravo u Rijeci?. Kako bismo je upotpunili podacima kojima prije nismo raspolagali, u suradnji s akademskom zajednicom (Sveu iliate u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju) provedena su od 2006. do 2008. godine tri opse~na istra~ivanja o ponaaanjima povezanima sa zdravljem (prehrana, tjelesna aktivnost, puaenje, uporaba alkohola, izlaganje suncu, odlasci na zdravstvene preglede, koriatenje lijekova, ponaaanje u prometu), odreenim indikatorima mentalnog zdravlja (depresivnost, anksioznost, usamljenost, stres, socijalna podraka, optimizam, zadovoljstvo ~ivotom i subjektivni osjeaj dobrobiti) te potrebama i indikatorima kvalitete ~ivota graana Rijeke starijih od 50 godina i osoba koje skrbe o starijim i nemonim lanovima obitelji (npr. dostupnost pojedinih sadr~aja i usluga, kvaliteta stanovanja, percepcija sigurnosti, reakcije osoba na brigu o starijem i nemonom lanu obitelji itd.). Veina je tih podataka objavljena u dvojezi nim publikacijama Ponaaamo li se zdravo u Rijeci? i Mentalno zdravlje Rije ana. Zavrana faza izrade Strategije zdravog starenja zapo ela je 2008. godine definiranjem vizije i misije strategije i odreivanjem etiriju glavnih strateakih ciljeva. Uslijedio je niz od pet radionica od kojih su u prvu bili uklju eni umirovljenici. Na ostalima su stru njaci za pojedina podru ja, nakon prikaza relevantnih podataka, utvrdili strateake inicijative (specifi ni ciljevi) te konkretne aktivnosti koje treba provesti kako bi se realizirale strateake inicijative, strateaki ciljevi te u kona nici misija i vizija strategije. Za praenje realizacije godianjih akcijskih planova zadu~en je projektni tim Rijeka  zdravi grad, dok nas zavrano vrednovanje u inkovitosti strategije, odnosno uspjeanosti osiguranja (pred)uvjeta za zdravo starenje graana, od strane nezavisnog evaluacijskog tima, o ekuje po isteku 2013 godine. `to... Treba napomenuti da su misiju i viziju definirale klju ne osobe projekta Rijeka  zdravi grad (politi ki predstavnik, koordinator projekta, voditeljica projekta, koordinator gradske tematske podgrupe za zdravo starenje) te da su glavni strateaki ciljevi (senzibilizirati javnost o zdravom starenju, osigurati okolinu koja podupire zdravo starenje, poveati dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga te osna~iti osobno i druatveno funkcioniranje osoba u dobi od 50 godina naviae) definirani na temelju preporuka Europske mre~e zdravih gradova u etvrtoj fazi Svjetske zdravstvene organizacije. Pri osmialjavanju aktivnosti nastojalo se uzeti u obzir specifi nosti i potrebe pojedinih potkategorija populacije od 50 godina naviae. Strategija u brojevima... Valja posebno istaknuti da je ova strategija zajedni ki uradak predstavnika politi ke vlasti, lanova projektnog tima Rijeka  zdravi grad, stru nih djelatnika gradske uprave, te mnogobrojnih vanjskih stru njaka razli itih profila. Strategija zdravog starenja odnosi se na petogodianje razdoblje, od 2009. do 2013. s ciljem stvaranja uvjeta za zdravo starenje graana Rijeke. Vjerujemo da e njezino ostvarenje omoguiti graanima dug, zdrav i aktivan ~ivot, na njihovu dobrobit i dobrobit cijeloga grada. Klju ne rije i: Grad Rijeka, mre~a zdravih gradova, zdravo starenje. GRAD OPATIJA - PRIJATELJ GRAANA TREE DOBI: PRIMJERI DOBRE PRAKSE HYPERLINK "http://mr.sc"mr.sc. Zlata Torbarina, prof.1, Marijan Haupert, dipl.soc.radnik2 1 Voditeljica Odsjeka za druatvene djetanosti Grada Opatije 2 Ravnatelj Doma za starije osobe  Volosko Opatija  HYPERLINK "mailto:zlata.torbarina@opatija.hr" zlata.torbarina@opatija.hr Po zadnjem popisu stanovniatva iz 2011. godine u Opatiji ~ivi ukupno 11 659 stanovnika (46% muakaraca i 54% ~ena). Od toga 7 612 stanovnika starije je od 60 godina ( ak 65%). Indeks starenja je 218,4, a koeficijent starosti 32,0. Po iskazanim podacima, vidljivo je da je Opatija  stari grad ali je kao takav ili baa zato i prijatelj osoba tree ~ivotne dobi. Osim ve prepoznatnog primjera dobre prakse, ne samo u Primorsko-goranskoj ~upaniji nego i aire - Kluba 60+, Grad je prepoznao i ostale brojne potrebe naaih sugraana ove dobi. Grad Opatija ve dugi niz godina iz prora una izdvaja sredstva za neometani rad Kluba 60+, a sufinancira se i rad Udruge umirovljenika podru ja Grada Opatije. Graani tree ~ivotne dobi zainteresirani su za preventivne zdravstvene preglede (preventivni ultrazvu ni pregled abdomena, prevencija kardiovaskularnih bolesti srca i krvo~ilja, program ranog otkrivanja reumatskih bolesti). Po interesu za sportske aktivnosti, vidljivo je da ~ele i zdravo ~ivjeti; bave se sportsko-rekreativnim aktivnostima za umirovljenike te aktivno sudjeluju na sportskim olimpijadama. Kroz Klub 60+ vje~baju kako bi prevenirali osteoporozu. Sveu iliate za treu dob, koje takoer sufinanciramo, daje im mogunost da kroz razli ite teme i programe koji se nude, pronau neato i za sebe. Ove godine po prvi puta, Sveu iliate je  doalo k nama pa je najavljena tema odraena u Opatiji. Aktivan ~ivot zahtijeva puno kretanja, a kako je manjak slobodnog vremena i njihov problem, dio svojih potreba (druatvenih i zdravstvenih, naj eae) rjeaavaju br~e automobilima uz pomo Grada - sufinanciranjem parkiranja, ili koriste javni gradski prijevoz takoer uz financiranje Grada. Na~alost, dio umirovljenika ima izuzetno niske mirovine (do 1.300 kn) pa im se iz gradskog prora una osigurava mjese na pomo u visini od 300 kn, u skladu s propisanim Kriterijima. Osim o onima koji imaju male mirovine, vodi se ra una i o nemonima i potrebitima pa se financira pomo i njega u kui koju naj eae koriste upravo naai najstariji sugraani. Primjer dobre prakse na koji je Grad Opatija iznimno ponosan je Dom za starije osobe  Volosko . Dom je u recentnom razdoblju proaao kroz restrukturiranje i obnovu, kako fizi ku, tako i organizacijsku. Djelatnost Doma je pru~anje socijalnih usluga funkcionalno ovisnim starijim osobama kojima je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomo i njega druge osobe. Usluge smjeataja pru~aju se u stambenom dijelu i u dijelu poja ane zdravstvene njege. Dom pru~a i usluge pomoi u kui korisnika. Posebannaglasak Dom stavlja na radno-okupacione i sportsko-rekreativne aktivnosti u skladu sa psihofizi kim mogunostima korisnika. U Domu se 2011. godine po elo s uvoenjem i implementacijom modela E-QALIN radi poboljaanja kvalitete usluga. Ustanovaje dobila potvrdu te od 15.10.2014. ima status: DOM KVALITETE E-QALIN. Zaklju no, u Opatiji sluaamo, i u skladu s naaim mogunostima ujemo i zadovoljavamo potrebe naaih sugraana zlatne dobi! Klju ne rije i: Grad Opatija, primjeri dobre prakse, Dom za starije osobe  Volosko . ZDRAVSTVENI TURIZAM TREE DOBI  HYPERLINK "http://doc.dr.sc/" \t "_blank" Doc.dr.sc. RominaAlkier, dipl.oecc.1, VedranMilojica,mag.oecc.2,  HYPERLINK "http://izv.prof.dr.sc/" \t "_blank" izv.prof.dr.sc. Iva Sorta-Bilajac Turina, dr.med.3 1 Fakultet za menad~ment uturizmui ugostiteljstvu Opatija, Sveu iliate u Rijeci 2 ThalassotherapiaOpatija 3Odjel socijalne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije  HYPERLINK "mailto:rominaa@fthm.hr" rominaa@fthm.hr Ulazak u 21. stoljee obilje~en je promjenjivim gospodarskim uvjetima, izmijenjenim ponaaanjem potroaa a usluga te novim tehnologijama koji zajedno stvaraju preduvjete za nastanak novih oblika turizma. Kreatori novih turisti kih proizvoda sve viae se susreu s novim tipom turista ije su odlike aktivan, iskusan i nepredvidiv potroaa koji sve eae zahtjeva viau kvalitetu i standard usluga. Stoga je najvei izazov za odreenu destinaciju upravo kreiranje kvalitetne i specifi ne ponude kojajuizdvaja od ostalih te otvara mogunost zadovoljenja individualnih potreba i zahtjeva turista. Osim izmijenjenog ponaaanja turista, zemlje svijeta danas se suo avajus brojnim promjenama u demografskoj strukturi stanovniatva, prije svega s procesom ubrzanog starenjastanovniatva. Problem kojim e se ovaj rad baviti o ituje se u identificiranju razvojnih mogunosti turizma tree dobis naglaskom na zdravstveni turizam. Dakle, istra~it e sena koji na in ovakav oblik turizma mo~e doprinijeti poveanju turisti kih kretanja u svijetu, smanjenusezonalnostite diversifikaciji turisti kih proizvoda. U skladu s tim, na temelju ranijih istra~ivanja, istra~iti e se i motivi kao i potrebe starijih osoba da se uklju e u putovanja. Klju ne rije i: zdravstveni turizam, trea dob, razvoj turisti ke ponude. ETIRI STUPNJA GERIJATRIJSKE ZDRAVSTVENE NJEGE SA SESTRINSKOM DOKUMENTACIJOM I POSTUPNIKOM OPE/OBITELJSKE MEDICINE U DOMU ZA STARIJE OSOBE UZ KATEGORIZACIJSKI POSTUPNIK Marica Luki dipl.med.techn., doc.dr.sc. Spomenka Tomek-Roksandi, prim.dr.med., dr.sc. Nada Tomasovi Mr ela. dr.med., Mate Ljubi i, Dragica `imunec, Slavica `epec, Ana Deucht, Manuela Maltari mag.nutri., Stela Mravak mag.oecc., Slavica Gari, Mara }upani, Sanja Bla~ekovi Milakovi, Milica Kati Refertentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaatitu zdravlja starijih osoba  Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ,,Dr. Andrija `tampar HYPERLINK "mailto:marica.lukic@stampar.hr"marica.lukic@stampar.hr Uvod Pristup zaatiti starijih ljudi je cjelovit i osigurava unapreenje svih oblika gerijatrijske zdravstvene skrbi: od prevenije, dijagnostike, lije enja do rehabilitacije i evaluacije(fizi ke, psihi ke, socijalne) funkcionalno osposobljenih gerijatrijskih bolesnika. Republika Hrvatska s udjelom od 17,7 (procjena 2011.g.) starijih ljudi od 65 godina suo ena je s izazovom planiranja gerontoloskojavnozdravstvene djelatnosti i gerijatrijske medicinske specijalizacije po UEMS-u u adekvatnom zbrinjavanju, a time i primjena standarda gerijatrijske zdravstvene njege. Norme gerijatrijske zdravstvene njege su prihvaeni i va~eci standardi koje definiraju podru je zadae i kvalitetu primjene gerijatrijske zdravstvene njege.Utvruju usluge s obzirom na podru je djelatnosti, koje bi stru ni djelatnici openito trebali pru~ati u konkretnoj situaciji, propisuju i opisuju mjere i postupke. Danaanja praksa ukazuje da se ne primjenjuju u potpunosti standardi/modeli gerijatrijske zdravstvene njege na razini primarne zdravstvene zaatite. Standardi gerijatrijske zdravstvene njege su vazan instrument poboljaanja straijih ljudi, ukazala se potreba izrade istih.Kako bi se mogla evaluirati provedba gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije bilo je nu~no izraditi sveobuhvatnu sestrinsku dokumentaciju gerijatrijske zdravstvene njege. Referentni centar MZ RH za zaatitu zdravlja starijih osoba, u suradnji s HKMS te Medicinskim fakultetom Sveu iliata u Zagrebu, Katedrom za obiteljsku medicinu, HDZGIG HLZ-a, izradio je Program primjene etiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije osobe,primjenom specifi ne primarne zdravstvene zaatite za gerijatrijske osiguranike. Hrvatska komora medicinskih sestra 2009. godine donosi potvrdu o prihvaanju sestrinske dokumentacije gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije osobe kao nacionalni standard Hrvatske komore medicinskih sestara. Gerijatrijski normativi i standardi Standard gerijatrijske zdravstvene njege pru~a mogunost profesionalnog praenja i prou avanja usluga gerijatrijske zdravstvene njege i instrument je poboljaavanja kvalitete ~ivota starijih osoba.Standard gerijatrijske zdravstvene njege obilje~en je preventivnim razmialjanjem i djelovanjem. Za sveobuhvatnu gerijatrijsku zdravstvenu njegu i njezinu u inkovitu provedbu va~na je i potrebna sestrinska dokumentacija.Dokumentacija gerijatrijske zdravstvene njege predstavlja integraciju standarda procesa gerijatrijske zdravstvene njege. U izradi se vodilo ra una o transparentnosti dokumentacije o gerijatrijskoj zdravstvenoj njezi kako bi ta dokumentacija bila funkcionalna u praksi. Zaklju ak Sestrinska dokumentacija gerijatrijske zdravstvene njege voena putem 19 obrazaca kao standard Hrvatske komore medicinskih sestara ( etiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom ope/obiteljske medicine u Domu za starije osobe , II. Dopunjeno izdanje, str. 1-432). Putem GeroS-a racionalizirat e i unaprijediti pru~anje u inkovite i svrsishodnije, evaluirane gerijatrijske zdravstvene njege kako u institucijskoj tako i u izvaninstitucijskoj gerijatrijskoj skrbi. GeroS omoguuje osiguranje i funkcioniranje Hrvatskog fonda za gerijatrijsku zdravstvenu njegu ( etiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom ope/obiteljske medicine u Domu za starije osobe , II. Dopunjeno izdanje, str.356.). Provedba Programa etiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u Domu za starije osobe, omoguuje kategorizaciju individualnog gerontoloakog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika uz primjenu mjera i postupaka uz aktivnosti te normi gerijatrijske zdravstvene njege i nudi rjeaenje u kona nici i za kategorizaciju Domova za starije osobe po Hrvatskom modelu koji je izradio: Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaatitu zdravlja starijih osoba-Centra za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ,,Dr. Andrija `tampar . Program etiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege praen putem GeroS-a podsustava CEZIH-a praenje i evaluaciju zdravstveno socijalnih potreba te funkcionalne sposobnosti gerontoloakih osiguranika i gerijatrijskih bolesnika,te omoguuje povezanost kategoriziranog gerijatrijskog bolesnika i gerontoloakog osiguranika po etiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u Domu za starije i u izvaninstitucijskoj gerijatrijskoj skrbi u osiguranim uvjetima. Osnovna referenca: etiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom ope/obiteljske medicine u Domu za starije osobe , II. Dopunjeno izdanje, Zagreb, 2012. godina Klju ne rije i: gerijatrijska zdravstvena njega, sestrinska gerijatrijska dokumentacija, standardi, normativi, gerijatrijski bolesnik, funkcionalna sposobnost gerijatrijskog osiguranika, zdravstveno stanje, zdravstveno ponaaanje, dom za starije osobe, izvaninstitucijska skrb za starije. DOBAR PRIMJER INVESTICIJSKO EKONOMSKE STUDIJE ZA KATEGORIZACIJU GERIJATRIJSKIH OSIGURANIKA Davor Mihovili, mag.ing.tech., geronto savjetnik CET d.o.o. Rijeka, projektni menad~ment  HYPERLINK "mailto:Manuela.Maltaric@stampar.hr" Manuela.Maltaric@stampar.hr Predavanje je usredoto eno na tri glavna segmenta  Studije izvedivosti za ostvarenje projekta  Dom za starije osobe (DSO)  ustanove institucijske skrbi i to: Analize strukture rashoda DSO Rashoda za plae djelatnika u ovisnosti od etiri kategorije gerijatrijskih korisnika, temeljenih na  Pravilniku (ZSS), smjernicama  etiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom ope medicine (u nastavku:  4 stupnja ) i primjera zagreba ki domova Utjecaj rashoda za plae na profitabilnost i samoodr~ivost projekta/DSO  Case study za DSO kapaciteta 112 le~ajeva za ciljanu opinu. Smjernice  Project cycle management (EK  2004.) Ekonomsko-financijska analiza utvrdila je strukturu ukupnih rashoda DSO-a. Udjel materijalnih troakova iznosi 20%, amortizacija 12%, troaak kapitala 5%, dok su rashodi za plae 63% i ine dominantan udjel. Vrsta i broj gerijatrijskih korisnika u DSO definiran je: Procjenom funkcionalne sposobnosti i kategorizacijom korisnika Vrstom i brojem korisni kih skupina, sukladno podacima DSZ (Popis 2011.g.)  po mjeri potreba ciljane opine . Gerontoloaki korisnici svrstani su u etiri skupine i to od 1. stupnja s 16 korisnika, 2. stupnja s 34, 3. stupnja s 24 i 4. stupnja s 26 korisnika. U dnevnom centru je 12 korisnika. Omjer 1. stupanj/ostali stupnjevi je 20%/80%. Odnos izmeu prosje nog broja korisnika u stacionaru na jednu medicinsku sestru iznosi 7,65 korisnika/medicinska sestra (Pravilnik), 4 k/m.s. (smjernice  4 stupnja ) i 10,7k/m.s. (analiza GCZ  primjer zagreba kih domova). Prikazani omjeri istovremeno izri u i odnose vrijednosti jedini nih rashoda za plae djelatnika, izra~enih u kunama, mjese no po korisniku. Poredak i vrijednost odnosa rashoda od 1. do 4. stupnja (Pravilnik) jesu: 1:1,39:1,52:3,09. To zna i da su jedini ni rashodi za plae u 4. stupnju u odnosu na 1. stupanj za 209% viai. Prema va~eem cjeniku za ~upanijske domove, ova razlika je svega 35%. Prora unom je utvreno da su prosje ne jedini ne cijene usluga DSO-a sljedee: 6.230 kn/mjese no po korisniku (Pravilnik), 7.290 kn/m.k. ( 4 stupnja ) i 4.990 kn/m.k. (primjer zagreba kih domova  bez ulaganja, amortizacije i troakova kapitala). Studijom je valorizirano viae od 30 ulaznih relevantnih initelja projekta. Uvratene su i izra unate prosje ne jedini ne cijene usluga u funkciji rashoda za plae djelatnika (Pravilnik). Izraena je dinami ka procjena financijske efikasnosti projekta, pomou dvije temeljne metode; neto sadaanje vrijednosti i interne stope profitabilnosti projekta. Usprkos visokih jedini nih cijena usluga (prihoda DSO-a), rezultat procjene projekta, prete~no zbog visokog kadrovskog standarda, argumentirano ukazuje na aktualno stanje u domovima za starije osobe kao financijski neodr~iv i zahtjeva ~urnu primjenu kategorizacije gerijatrijskih korisnika. U cilju pozitivnog poslovanja DSO-a, predla~e se ponovljeni postupak metodom iteracije i uravnote~enje ulaznih initelja. Klju ne rije i: investicijsko-ekonomska studija, geronstoloaki korisnici, ustanova institucijske skrbi. PREVENTIVNI POSTUPCI U KONTROLI ZDRAVSTVENIH RIZIKA U DOMOVIMA ZA STARIJE OSOBE Mr.sc. Vedrana Jur evi Podobnik, dipl.san.ing., Dolores Vodopija Suaanj, mag.sanit.ing., mr. Dobrica Ron evi, dr.med., dr.sc. Danijela Lakoaeljac, dr.med. Epidemioloaki odjel Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije  HYPERLINK "mailto:vedrana@zzjzpgz.hr" vedrana@zzjzpgz.hr U posljednjih nekoliko godina uo ena je poveana potreba postizanja izvrsnosti u radu i upravljanju organizacijama koje se bave smjeatajem i pru~anjem zdravstvenih usluga starijim i nemonim osobama. Ovi zahtjevi su doali iz raznih izvora, uklju ujui korisnike usluga, predstavnike javnih institucija i zdravstvenog sektora, a sve sa ciljem ispunjenja sve veih zahtjeva za sigurnost i kvalitetu u pru~anju navedenih usluga. Danas je za navedeni sektor razvijen itav niz korisnih alata za kontinuirani razvoj i provedbu sustava upravljanja sigurnosti i zaatite zdravlja. Sustavi osiguranja sigurnosti i zaatite zdravlja korisnika, bazirani su na procjeni zdravstvenih rizika u pru~anju usluga u domovima za starije osobe, te nadzoru istih. Navedenim se znatno unaprjeuje kvaliteta rada i sigurnost kroz pravovremeno identificiranje eventualnih neusklaenosti, provedbu korektivnih mjera, te uklanjanje i smanjivanje rizika za zdravlje korisnika na najmanju moguu mjeru. Sve organizacije koje pru~aju zdravstvene usluge podlije~u obvezi osiguranja sigurnosti, zdravlja i dobrobiti korisnika kroz usklaivanje sa va~eim zakonodavstvom, koji postavlja minimalne standarde. Uspostava pisanih procedura i njihova primjena u praksi uz zakonske zahtjeve unaprjeuje i kvalitetu rada organizacija koje doprinose viaem standardu skrbi za starije osobe. Kriteriji koje je nu~no uspostaviti uklju uju: definiranje odgovornost za sigurnost, zdravlje i dobrobit u cijeloj organizaciji, praenje pravne usklaenosti, dovoljan broj kompetentnih i osposobljenih osoba za pru~anje usluga, definirane procedura i postupaka upravljanja zdravstvenim rizicima. Sve opasnosti za korisnike usluga ali i zaposlenike organizacija treba identificirati, periodi ki procjenjivati i po potrebi revidirati. Mjere upravljanja rizikom identificirane tijekom procjene rizika moraju se provoditi redovito. Postupci procjene rizika moraju biti dokumentirani sa jasno definiranim specifi nim mjerama koje je nu~no provoditi za osiguranje sigurnosti, zdravlja i dobrobiti korisnika. Klju ne rije i: kontrola, procjena, zdravstveni rizici, pisane procedure, uspostava sustava. DOM ZA STARIJE OSOBE  MALI KARTEC" KRK Mladen Pokraj i, prof., ravnatelj Dom za starije osobe  Mali Kartec" Krk  HYPERLINK "mailto:ravnatelj@dom-malikartec.hr" ravnatelj@dom-malikartec.hr Dom za starije osobe  Mali Kartec" smjeaten je izvan grada Krka na povraini od 30.000m2. Moderan objekt izranja iz oaze zelenila njegovanog botani kog vrta, a blizina grada i mora te brojni sadr~aji ine ~ivot u ovom domu izuzetno privla nim. Objekt je sagraen 1990.godine i zapo eo s djelatnoau 01.srpnja iste godine. Kapacitet Doma je 153 korisnika, a brigu o smjeatenim osobama vodi 47 zaposlenika. Brojnim uslugama Doma osigurava se svakodnevna zdravstvena pomo i njega, kao i vrlo raznolike radno okupacijske aktivnosti. Za sve upite i probleme naaih korisnika, zaposlenici Doma uvijek su na raspolaganju. Dom pru~a usluge distribucije prehrane na podru ju grada Krka, kao i bli~oj okolici. Ponosimo se naaim: Gerontoloakim centrom i uslugama gerontoservisa, humanitarnom djelatnoau, sportskom rekreacijom, Centrom za rekreaciju i pla~om za invalidne osobe, Botani kim vrtom i maslinikom, Posudionicom ortopedskih pomagala koja je zapo ela s radom 1997.g. kad je ravnatelj Mladen Pokraj i pokrenuo humanitarne aktivnosti s ciljem opremanja Doma i pomaganja svim potrebitim osobama u cijeloj Primorsko-goranskoj ~upaniji i aire. Pozivamo sve zainteresirane da nas posjete i u~ivo do~ive svu ljepotu Doma za starije osobe  Mali Kartec" na Krku. Djelatnost Doma je pru~anje socijalnih usluga funkcionalno ovisnim starijim osobama kojima je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomo i njega druge osobe. Usluge smjeataja pru~aju se u stambenom dijelu u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama i u stacionarnom dijelu u viae krevetnim sobama. Sve sobe na katovima imaju balkon s pogledom na more. Od velja e 2015.g. dom ima certifikat kvalitete: Dom kvalitete E-Qalin! Klju ne rije i: domovi za starije, osobe starije ~ivotne dobi, kvaliteta ~ivota, Krk, gerontoservis, posudionica ortopetskih pomagala, projekti, sportska rekreacija. PO ECI POKRETA  UJENJE GLASOVA U HRVATSKOJ Martina Kal i, dipl.soc.radnica Dom za psihi ki bolesne odrasle osobe Turni - Rijeka  HYPERLINK "mailto:domturnic@net.hr" domturnic@net.hr  HYPERLINK "mailto:markaltesimo@gmail.com" \t "_blank" markaltesimo@gmail.com ujenje glasova esto se smatra glavnim simptomom psihoze. Ipak, ujenje glasova samo po sebi nije simptom bolesti, ve se dogaa kod 2 4% populacije, a neka istra~ivanja tvrde da viae ljudi (oko 80%) ima takozvana  udna osobna uvjerenja koja se nekad nazivaju  deluzije , bez toga da su bolesni. Hearing Voices pokret podrazumijeva rad sa osobama koje imaju nesvakidaanja iskustva kao ato su vizije, ujenje glasova, taktilne senzacije i sli no. Fokus  Hearing Voices pokreta ine grupe samopodrake koje su inspirirane pionirskim radom psihijatra i profesora Mariusa Rommea i Dr. Sandre Escher sa Maastricht Univerziteta u Nizozemskoj.  Hearing Voices pristup kroz grupe u kojima sudjeluju osobe sa sli nim iskustvima, pokuaava pomoi osobi suo iti se sa vlastitim iskustvom, pronai jedinstven na in prilagodbe i funkcioniranja koji joj najbolje odgovara. Hearing Voices grupe sastoje se od ljudi sa zajedni kim iskustvima koji se sastaju kako bi jedni drugima bili podraka. One predstavljaju uto iate za ljude koji uju, vide ili osjeaju stvari koje drugi ljudi ne do~ivljavaju i gdje se mogu osjeati prihvaenim, cijenjenim i shvaenim. Pokret Hearing Voices u Republiku Hrvatsku ulazi preko jedne od ustanova socijalne skrbi za skrb o osobama s poteakoama mentalnog zdravlja, Doma za odrasle osobe Turni. Radi se ustanovi koja prolazi fazu transformacije i deinstitucionalizacije koja podrazumijeva smanjenje broja stacionarnih korisnika i razvoj mre~e izvaninstitucijskih usluga. Kako bi broj stacionarnih korisnika mogao biti smanjen, potrebno je korisnicima pru~iti podraku kako bi bili sposobni ~ivjeti u svojem prirodnom okru~enju i postii oporavak, unato  poteakoama koje im bolest uzrokuje. Vrlo u inkovit na in pru~anja podrake su grupe samopodrake koje funkcioniraju po principu Pokreta ujenja glasova. U srpnju 2015.g. osnovana je tzv.  Mre~a ujenje Glasova Zapadnog Balkana koju za sada ine nacionalni predstavnici Udru~enje Metanoia (BiH), Udru~enje Prostor (Srbija), Kralji ulice (Slovenija), i Dom Turni (Hrvatska). U lipnju 2015. godine, pokretanjem Facebook stranice BalkanskiGlasovi i internet stranice www.nasglas.org, i slu~beno je nastala Hearing Voices mre~a za Zapadni Balkan koja e predstavljati mjesto susreta za sve one koje zanima tematika glasova i rad sa glasovima. Ove stranice su izvor informacija o edukacijama, predavanjima, grupama za osobe koje uju glasove, o literaturi, filmskim projekcijama i svemu drugom ato se ti e Hearing Voices pokreta. Dom za odrasle osobe Turni uklju io se u pokret Hearing Voicesa edukacijom radnika, ali i korisnika za ovu tematiku. Na taj na in stvaraju se temelji za pokretanje grupa samopodrake za ljude sa sli nim iskustvima, ali i grupa podraka za osobe koje uju glasove koje se o ekuju do kraja 2015. godine. Klju ne rije i: ujenje glasova, deluzije, grupe samopodrake. SEKCIJA 2A KARDIOVASKULARNE BOLESTI U STARIJOJ DOBI Izv.prof.dr.sc. Viktor Perai, dr.med. (ravnatelj), doc.dr.sc. Marko Boban, dr.med. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, plua i reumatizma Thalassotherapia Opatija  HYPERLINK "mailto:marcoboban@yahoo.com" marcoboban@yahoo.com U naaoj sredini, kao i veini europskih dr~ava, poveava se udio populacije u starijoj dobi, ato uz airi sociodemografski zna aj doprinosi i pobolijevanju od kardiovaskularnih bolesti. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju jedan od najva~nijih javnozdravstvenih problema danaanjice. Radi se o naj eaim kroni nim bolestima i vodeem uzroku smrti u Republici Hrvatskoj, te drugim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Kardiovaskularne bolesti promovirane su dobro poznatim imbenicima rizika, koji su obi no izra~eni dekadama godina, prije manifestne faze bolesti. Jedan od osnovnih nemodicirirajuih imbenika predstavlja dob bolesnika. Gotovo sve kardioloake bolesti, poput arterijske hipertenzije, metaboli kog sindroma, ishemijske bolesti, sr anog popuaatnja i perifernih bolesti krvnih ~ila puno se eae javljaju u starijoj dobi, te su ujedno i prognosti ki determinirane imbenikom dobi oboljelog. Nadalje, terapijske intervencije i modifikacije ~ivotnog stila takoer se moraju prilagoditi promjenama organizma koje su ovisne o dobi bolesnika, ato nala~e dugoro ne strateake prilagodbe u smislu poveanja opsega zdravstvene i vanzdravstvene skrbi, kao i dodatnoj stru noj izobrazbi zdravstvenog osoblja. Klju ne rije i: kardiovaskularne bolesti, imbenici rizika, dob bolesnika. MO}DANI UDAR I }ENE KAMPANJA WSO  WORLD STROKE ORGANIZATION ZA RAZDOBLJE 2014.- 2016.  I AM WOMAN: STROKE AFFECTS ME (  JA SAM }ENA: MO}DANI UDAR POGAA I MENE ) Dr. sc. Ines Strenja-Lini, dr.med. Zavod za cerebrovaskularne bolesti, Klinika za neurologiju Klini kog bolni kog centra Rijeka  HYPERLINK "mailto:medines4@yahoo.com" \t "_blank" medines4@yahoo.com Mo~dani udar vodei je uzrok invalidnostiu odraslih i drugi po redu uzroka smrtnosti u Republici Hrvatskoj. Uzrokovan je iznenadnim poremeajem mo~dane cirkulacije, koji dovodi do nedovoljne opskrbe odreenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, uzrokujui oateenje i odumiranje ~iv anih stanica. Tema kampanje  Ja sam ~ena: mo~dani udar pogaa i mene odabrana je upravo kako bismo se bolje informirali o va~nim injenicama ve~anim uz mo~dani udar koji se javlja u ~ena. injenica je da se u ~ena bilje~i viaa stopa smrtnosti od mo~danog udara nego u muakaraca.Od ukupno 10 mo~danih udara, ak se 6 bilje~i u ~ena, a veina ih se javlja u kasnijoj ~ivotnoj dobi, kad su opasniji. Isto tako poznato je da se veina rizi nih imbenika povezanih s mo~danim udarom eae se pojavljuje u ~ena ili su povezani sa ~enskim spolom.Kao rezultat toga jedna od pet ~ena izlo~ena je nastanku mo~danog udara, za razliku od jednog na aest muakaraca. }ene u dobi iznad 85 godina imaju najviau stopu pobola od mo~danog udara u odnosu na sve druge dobne skupine. Rizi ni imbenici poput dijabetesa, migrena s vidnim poremeajem, atrijske fibrilacije, depresije i hipertenzije eae se pojavljuju u ~ena. Osim toga, neki su rizi ni imbenici isklju ivo povezani sa ~enskim spolom: trudnoa, preeklampsija, uzimanje kontraceptiva (osobito kod ~ena koje imaju hipertenziju i puae), nadomjesna hormonalna terapija u menopauzi, hormonalne promjene, gestacijski dijabetes. Iskustva su pokazala da ~ene imaju te~e posljedice mo~danog udara: ozbiljniji poremeaj kognitivnih funkcija, povean rizik depresije kao i veu vjerojatnost institucionalizacije. U odnosu na muakrace, ~ene nakon mo~danog udara primaju manje adekvatnu zdravstvenu skrb s obzirom na svoje zdravstvene potrebe. Isto tako ~enski spol povezan je uz odreene vrste mo~danog udara.Neke vrste mo~danog udara, poput tromboze cerebralne vene i subarahnoidalnog krvarenja, u estaliji su kod ~ena. Nakon mo~danog udara ~ene imaju veu vjerojatnost da e oboljeti od depresije. Treba posebno istaknuti i injenicu da teret njegovanja osoba koje su preboljele mo~dani udar, uglavnom snose ~ene. Iskustva se pokazala kako im to stvara dodatno optereenje, ato se o ituje odreenim promjenama mentalnog zdravlja i sklonoau ka nastanku depresije (ne zaboravite kako depresija poveava rizik nastanka mo~danog udara!) te vrlo est sindrom sagorijevanja   burning out . }ene poznije dobi imaju veu vjerojatnost da su udovice i da ~ive same, stoga ih eae institucionaliziraju nakon mo~danog udara i eae se loaije oporavljaju od muakaraca. Poseban problem koji se javlja je i generacijski jaz u educiranosti o mo~danom udaru.Unato  injenici da bi ~ene trebale biti viae upuene i educirane o mo~danom udaru od muakaraca, usporeujui njihov prijam u bolnicu nakon mo~danog udara, pokazalo se kako ~ene odgaaju odlazak u bolnicu i kako im lije enje po inje s prosje no 4.5 sati zakaanjenja u odnosu na po etak mo~danog udara. Mo~dani udar je mogue prevenirati zdravim i aktivnim stilom ~ivota. }enama je openito nu~na dodatna edukacija o mo~danom udaru, a zajednice bi trebale osigurati preventivne programe s uklju ivanjem ato veeg broja osoba, kao i uspostaviti jedinice za akutno lije enje, ali i za dugotrajnu rehabilitaciju nakon mo~danog udara. Stoga je prvi korak u prevenciji mo~danog udara je poveanje pozornosti i informiranosti javnosti o va~nosti mo~danog udara osobito usmjeravanjem javnozdravstvenih akcija prema osobama starije ~ivotne dobi. Klju ne rije i: mo~dani udar, ~ene, prevencija. UROLO`KI PROBLEMI U STRIJOJ }IVOTNOJ DOBI Dr.sc. Kristian Krpina, dr.med. Klinika za urologiju Klini kog bolni kog centra Rijeka  HYPERLINK "mailto:krpinak@gmail.com" \t "_blank" krpinak@gmail.com Kao jedno od najva~nijih medicinskih dostignua 20. stoljea smatra se produljenje ~ivotnog vijeka. No, samo starenje kao proces dovodi do odreenih promjena u ljudskom tijelu, poput smanjene pokretljivost, oslabljene radne sposobnosti (pri tome, naravno, mislimo na elementarne radne funkcije), promjene bioritma, uklju ivai promjene re~ima spavanja, smanjene tolerancije na lijekove te eae pojave kroni nih bolesti poput arterijske hipertenzije, aeerne bolesti ili demencije. Ono ato predstavlja temelj za razvoj uroloakih smetnji u starijoj ~ivotnoj dobi su neizbje~ne fizioloake promjene, poput uveanja prostate s alteracijama stani nih linija, starenja i nestabilnosti mokranog mjehura, sklonosti izlu ivanju vee koli ine urina tijekom noi, hormonskih promjena, sustavne ateroskleroze krvnih ~ila. Sve navedeno dovodi do u estalijeg razvoja bolesti poput benigne hipertrofije prostate, adenokarcinoma prostate, inkontinencije, erektilne disfunkcije i recidivnih infekcija mokranog sustava. Klju ne rije i: starenje, uroloake smetnje PREVENCIJA PADOVA U TREOJ DOBI Izv. prof. dr. sc. Tea Schnurrer-Luke Vrbani (pro elnica) Zavod za Fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Klini kog bolni kog centra Rijeka Katedra za neurorehabilitaciju Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Rijeci  HYPERLINK "mailto:fizikalna@kbc-rijeka.hr" fizikalna@kbc-rijeka.hr Padovi u treoj dobi u 90% slu ajeva su uzrok prijeloma kostiju podlaktice, kuka i zdjelice. Evidentirani su brojni rizi ni imbenici za pad. Pad i strah od pada obi no idu zajedno. Prevencija prijeloma zgloba kuka je izrazito bitna jer 22-74% osoba tree dobi nakon frakture ne vrati prijaanji funkcijski status niti 6-12 mjeseci nakon ozljede. Prevencija padova se bazira na vje~bama snage u kombinaviji sa vje~bama ravnote~e i koordinacije. S obzirom da su tijekom procesa starenja zahvaeni svi organski sustavi, u prevenciju pada spada takoer i slijedee: korekcija okolianih umbenika (podovi, stepenice, obua...), korekcija medikementozne terapije koju bolesnik uzima zbog komorbiditeta (antihipertenzivna terapija, sedativi...), korekcija vida, korekcija prehrane, koriatenje ortoza i pomagala za hod. Dobrim prevencijskim programima padova stimulira se funkcija, smanjuje onesposobljenost, a individualno propisanom farmakoterapijom, fizikalnom terapijom i modifikacijom okolianih imbenika osobe tree dobi zadr~avaju spodobnost samostalnog funkcioniranja u aktivnostima svakodnevnog ~ivota. Klju ne rije i: prevencija pada, prijelom kuka, trea dob, vje~be sna~enja, vje~be ravnote~e. NOVE METODE U LIJE ENJU MI`INO-KO`TANE BOLI Mr.sc. Vlasta Orli Karbi, dr.med. Ambulanta za palijativnu medicinu, lije enje boli i akupunkturu Klinika za anesteziologiju i intenzivno lije enje Klini kog bolni kog centra Rijeka  HYPERLINK "mailto:anestezijakbcri@medri.hr" vlastaok@gmail.com Miaino-koatana bol globalni je javnozdravstveni problem i naj eai uzrok kroni ne nemaligne boli, a njena politopna distribucija direktno je povezana s gubitkom funkcionalne sposobnosti. Unato  porastu prevalencije i sve veem broju farmakoloakih pripravaka na tr~iatu te primjeni nefarmakoloakih postupaka u njenom lije enju, kroni na miaino-koatana bol rastui je javnozdravstveni problem. Meu rizicima za razvoj kroni ne boli izdvojeni su trajanje i intezitet boli do prvog pregleda, broj bolnih mjesta/regija, depresivno raspolo~enje i ~ivotna dob. Kri~obolja i bol u koljenu naj eai su uzroci miaino-koatane boli prema rezultatima COPCORD (Community Orientated Program for the Control of Rheumatic Diseases), a reumatoidni artritis, osteoartritis i kri~obolja najva~niji su razlozi gubitka godina  zdravog ~ivota izgubljenih zbog nesposobnosti (DALY). Lije enje miaino-koatane boli u pravilu je kombinacija farmakoloakog i nefarmakoloakog pristupa. Inicijalna je klini ka obrada boli kao simptoma bolesti, i u funkciji je postavljanja patofizioloake dijagnoze, odabira terapijske strategije i prognoze. Standarni pristup lije enju boli propisivanje je analgetske terapije prema principu trostupanjske ljestvice lije enja boli koju je objavila WHO 1986. godine. Bol razli itog intenziteta nerijetko je dominantni razlog disfunkcije i morbiditeta. Kroni na miaino-koatana bol ima nocicepcijsku i neuropatsku, a nerijetko i centralnu komponentu ato zahtijeva slo~eniji postupak evaluacije, multimodalnu i adjuvantnu farmakoloaku terapiju. Adekvatno lije enje miaino-koatane boli nerijetko zahtijeva timski pristup te biopsihosocijalni rehabilitacijski pristup. Nerijetko se primjenjuju i alternativne metode lije enja koje polu uju zadovoljavajui krajnju u inak u regresiji intentenziteta kroni ne boli. Klju ne rije i: miaino-koatana bol, lije enje boli. PSIHI KI PROBLEMI U STARIJOJ DOBI Doc.dr.sc. Elizabeta Dadi-Hero, prim.dr.med. Psihijatrijska ordinacija Doma zdravlja Primorsko-goranske ~upanije Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Rijeci  HYPERLINK "mailto:Elizabeta.Dadic.Hero@ri.ht.hr" \t "_blank" Elizabeta.Dadic.Hero@ri.ht.hr Gerontopsihijatrija jedna od najmlaih grana psihijatrije koja se bavi prou avanjem, preveniranjem i lije enjem duaevnih poremeaja starijih osoba. U naaoj zemlji gerontopsihijatrija kao subspecijalisti ka grana na ~alost ne postoji. Lije enje psihi kih poremeaja u starijoj ~ivotnoj dobi, radi estih komorbiditeta kao i tjelesnih bolesti za psihijatra predstavlja veliki izazov. Obzirom na produ~ivanje ~ivotnog vijeka, te o ekivanja da e 2030. godine 20% populacije biti starije od 65 godina, psihi ke smetnje starije ~ivotne dobi biti e zna ajno zastupljene u psihijatrijskom lije enju. Naj eae psihi ke smetnje koje se javljaju u starijoj dobi su; anksiozni poremeaji, depresivni poremeaji, demencije ( sa ili bez psihoti nih elementa), nesanice. Svaka od nabrojenih bolesti i poremeaja lije i se zasebnom skupinom lijekova, koje se esto mogu i kombinirati. Zlatno pravilo u lije enju starije ~ivotne dobi je lije enje ni~om terapijskom dozom, radi metaboli kih promjena koje su o ekivane. Klju ne rije i: gerontopsihijatrija, prevencija, terapija, komorbiditeti. PSIHOFARMAKOTERAPIJA U OSOBA STARIJE }IVOTNE DOBI Prof.dr.sc. Klementina Ru~i, prim.dr.med. Klinika za psihijatriju Klini kog bolni kog centra Rijeka HYPERLINK "mailto:ruzic.klementina@gmail.com"ruzic.klementina@gmail.com Lije enje osobe starije ~ivotne dobi ima svoje specifi nosti s obzirom na psiho-fizi ke karakteristike populacije. Lije enje psihi kih smetnji unato  postojeim algoritmima je vrlo zahtjevno, odnosno individualno i specifi no kako za psihijatra, tako i za ostale medicinske struke. Prikazani su naj eai psihi ki simptomi i poremeaji u starijoj ~ivotnoj dobi, te njihovo psihofarmakoloako lije enje u klini koj praksi. Klju ne rije i: starija ~ivotna dob, simptomi i poremeaji, lije enje. SEKCIJA 2B PRISTUP BOLESNIKU STARIJE }IVOTNE DOBI U ORDINACIJI OBITELJSKE MEDICINE Dr.sc. Nina Baai-Markovi, dr.med. Ambulanta Srdo i  Ordinacije obiteljske i dentalne medicine HYPERLINK "mailto:nina.basic@hi.t-com.hr" \t "_blank"nina.basic@hi.t-com.hr Prosje no o ekivanje trajanja ~ivota produljuje se zahvaljujui u inkovitijem lije enju i sprje avanju zaraznih bolesti, uspjeanijem lije enju kroni nih bolesti, higijeni i sanitaciji, veem ~ivotnom i socijalnom standardu stanovniatva. Smatra se da e se do 2030. broj osoba starijih od 65 godina udvostru iti, pa je ova populacijska skupina jedna od najbr~e rastuih. Starenje je prirodan i nepovratan fizioloaki proces koji kod pojedinih ljudi napreduje razli itom brzinom, a karakteriziran je slabljenjem intelektualnih i somatskih funkcija. Lije nik obiteljske medicine u svojoj ordinaciji prosje no ima u skrbi oko 400-500 osoba starije ~ivotne dobi, a oni pojeuju lije nika prosje no oko 6 puta godianje. Obzirom na specifi nost rada u obiteljskoj medicini te dugogodianji bliski odnos s tim segmentom populacije, vei je naglasak na biopsihosocijalni pristup starijoj populaciji. Starenjem stanovniatva zdravstvene potrebe su sve vee, raste broj kroni nih nezaraznih bolesti kao i stupanj onesposobljenosti. Starost i bolest ipak nisu sinonimi. Jedna petina stanovniatva ipak "zdravo"stari te kronoloaka dob ne mora odgovarati i bioloakoj ~ivotnoj dobi. Rizi ni imbenici za nastanak bolesnog starenja su tjelesna neaktivnost, psihi ke promjene i psihi ka neaktivnost, tjelesni poremeaji, poremeaj osjetila, stanje zubala te nepravilna uporaba lijekova. U gerijatriji se te smetnje navode kao 4"N"; nepokretnost (bolesti lokomotornog sustava, oslabljen vid i sluh), nestabilnost (ozljede i padovi), nesamostalnost (demecije) te nekontrolirano mokrenje. Specifi nosti morbiditeta starijih ljudi su visoka prevalencija arterijske hipertenzije (viae od 35%), degenerativnog reumatizma i aeerne bolesti (80% tipa 2, a od toga 50-80% uz metaboli ki sindrom). Slabljenje imunoloakog odgovora razlog je ato se infektivne bolesti ponekad manifestiraju oligosimptomatski, dok s druge strane zbog prisustva brojnih kroni nih bolesti i polisimptomatike esto je nesvrsishodno propisivanje lijekova, polipragmazija. Farmakokinetika i farmakodinamika se mijenja obzirom na cijeli niz fizioloakih procesa kao ato su povean udio masnog tkiva, smanjen udio miaine mase i koli ine vode u tijelu, redukcija jetrenog i bubre~nog klirensa, smanjena apsorpcija u crijevima i dr. Stariji ljudi osjetljiviji su na uobi ajene koncentracije lijekova pa su i nuspojave 2 puta eae nego u mlaoj populaciji. Preporu ljivo je dati ato manji broj lijekova, a lije nik obiteljske medicine zbog komorbiditeta i multimorbiteta esto mora paziti na interakcije. Savjet o uzimanju lijeka treba biti jasan, po~eljno ne samo usmen ve i napisan, a idealno je napisati jednu dozu dnevno. Oprez je potreban i zbog moguih kognitivnih smetnji koje mogu ometati pravilno uzimanje terapije. Nije zanemariva injenica da treba biti svjestan i socijalnog stanja osobe i njezine mogunosti da si financijski osigura neki lijek. Sprje avanje nastanka bolesti ima odlu ujuu ulogu u o uvanju funkcionalne sposobnosti i osiguranju zdravog, aktivnog i produktivnog starenja. Lije nik obiteljske medicine sa svojim biopsihosocijalnim pristupom starijoj osobi treba zauzeti proaktivni, a ne reaktivni pristup, u njegovom fokusu treba biti osoba, a ne bolest, te je esto koordinator izmeu obitelji, druatva i starije osobe. Klju ne rije i: obiteljska medicina,  4 N , zdravo starenje. IZAZOVI U RADU LJEKARNIKA S PACIJENTIMA STARIJE }IVOTNE DOBI Tomislav Rukavina, mag. pharm. (predstojnik) ZU Ljekarne Prima Pharme, Podru~nica Opatija HYPERLINK "mailto:tomislav.rukavina@primapharme.hr"tomislav.rukavina@primapharme.hr Po podacima iz 2010. godine pacijenti stariji od 65 godina ine 15% ukupne populacije, a do 2060. godine o ekuje se da e se broj ove populacija u svijetu triplicirati. Ovih 15% populacije troai viae od 30% ukupno propisanih lijekova. Na ~alost, njih 10% ne podi~e svoju terapiju na vrijeme, a ak 50% uzima lijekove pogreano. Pored niza pozitivnih aspekta u radu ljekarnika s pacijentima starije ~ivotne dobi, mnogo viae je negativnih aspekata. Zadatak nas ljekarnika je da uz pomo, lije nika primarne zdravstvene zaatite, medicinskih i patrona~nih djelatnika, te obitelji/skrbnika bolesnika svedemo te negativne aspekte na najmanju moguu mjeru. Klju ne rije i: ljekarnik, lijekovi, pogreano, e-karton, suradnja. ZDRAVSTVENA NJEGA STARIJIH OSOBA U KUI Martina Miaeti, bacc.med.tech. Dom zdravlja PG} - Ispostava Rab  HYPERLINK "mailto:martina.misetic@hotmail.com" martina.misetic@hotmail.com U ovoj prezentaciji bit e pobli~e objaanjen na in funkcioniranja i problematika zdravstvene njege starijih osoba u kui. Zdravstvena njega u kui je jako bitna zbog skrbi pacijenata koji sami sebi ili njihovi lanovi obitelji ne mogu pru~iti medicinske usluge i pomo jer nisu za to educirani. Dijelovi sadr~aja su na in funkcioniranja, definicija starijih osoba, koji su uvjeti i ostvarenje prava, problem loae komunikacije i problemi kod provoenja zdravstvene njege u kui, kao i ato sve ona obuhvaa. Klju ne rije i: zdravstvena njega u kui, starije osobe, prava, komunikacija, provedba. ULOGA PATRONA}NE SESTRE U ZBRINJAVANJU SOCIJALNO UGRO}ENE STARIJE OSOBE  PRIKAZ SLU AJA Mirjana Mami Ljesar, bacc.med.techn., Rozmari Tusi, mag.med.techn. Dom zdravlja Primorsko-goranske ~upanije  HYPERLINK "mailto:mirjana.mamic.ljesar@gmail.com" mirjana.mamic.ljesar@gmail.com Uloga patrona~ne sestre je pru~ati zdravstvenu zaatitu izvan zdravstvene ustanove. Lije nik ope/obiteljske medicine ima obavezu kontaktirati patrona~nu sestru ukoliko se pacijent tijekom cijele godine niti jednom nije obratio lije niku. Da bismo uspijeli motivirati bolesnika na suradnju potrebno je ostvariti dobar kontakt i povjerenje. Takoer je potreban profesionalni pristup radi uspjeanog zbrinjavanja korisnika. Budui se zdravstvena skrb provodi izvan zdravstvene ustanove u domovima samih pacijenata, potrebno je pravovremeno uo iti sve kriti ne imbenike: socijalni status, obiteljske odnose i odnos prema vlastitom zdravlju. Prikaz slu aja: Patrona~ni izvid u dogovoru s CZSS. Muakarac }.}. star 66 godina, dugogodianji alkoholi ar, ~ivi sam u loaim socijalno-higijenskim uvjetima, loaeg zdravstvenog stanja, gotovo slijep. }ivi u stanu neadekvatnom za ~ivot starije osobe, u loaim odnosima sa susjedima. Nakon utvrivanja prioriteta i definiranja ciljeva osigurana je jednokratna nov ana pomo i smjeataj u ustanovu. Patrona~na sestra je osobu educirala o va~nosti apstinencije od alkohola, redovitom uzimanju lijekova i higijenskim navikama. Osigurala mu je opskrbu hranom. Izabrani lije nik je osigurao pregled i dostavu lijekova. Na osnovi zate enog stanja, stanja pacijenta i njegovoj nemogunosti brige o samom sebi, CZSS je u postupku oduzimanja poslovne sposobnosti te po okon enju postupka pacijent biva smjeaten u udomiteljsku obitelj. Zahvaljujui multidisciplinarnom pristupu, pravovremenom reagiranju, dobroj suradnji i brzini u prepoznavanju i rjeaavanju problema, pacijent je zbrinut, osiguran mu je topli dom, hrana i zdravstvena skrb. Klju ne rije i: patrona~na setra, CZSS, starija osoba. MEUGENERACIJSKA SOLIDARNOST Rozmari Tusi, mag.med.techn. Dom zdravlja Primorsko-goranske ~upanije  HYPERLINK "mailto:rtusic@gmail.com" rtusic@gmail.com Demografska struktura danaanjeg stanovniatva se promijenila i sve je vei udio starog stanovniatva u ukupnom broju stanovnika. Zbog toga je potrebno poja ati aktivnosti na ja anju svijesti o doprinosu starijih osoba druatvu i na inima na koji se taj doprinos mo~e poduprijeti. Meugeneracijski zna i "odnos izmeu dvije generacije" a odnosi se na razmjenu informacija, misli, osjeaja i iskustava izmeu dvije generacije koje mogu obogatiti obje. Meugeneracijsko u enja naj eae je neformalno. Poticanjem meugeneracijske solidarnosti podii e se svijest o doprinosu starijih osoba druatvu. Aktivno starenje je definirano kao proces stvaranja optimalnih uvjeta za zdravlje, sudjelovanje i sigurnost kako bi se poboljaala kvaliteta ~ivota ljudi starije ~ivotne dobi.To omoguava starim ljudima da iskoriste svoj potencijal za dobrobit svih tijekom svog ~ivota i da sudjeluju u druatvu u skladu sa svojim potrebama, ~eljama i mogunostima. U Hrvatskoj smo danas svjedoci kako su se jedinice lokalne i podru ne samouprave, kao i druge vladine i nevladine organizacije (udruge) aktivno uklju ile u programe meugeneracijske solidarnosti i poticanje starijih osoba na aktivnije uklju ivanje u razne druatvene aktivnosti, a u cilju poboljaanja njihove kvalitete ~ivota i aktivnijeg ~ivljenja. Klju ne rije i: staro stanovniatvo, meugeneracijska suradnja, meugeneracijsko u enje, aktivno starenje. PLANINARENJEM DO KVALITETNIJEG }IVOTA U TREOJ DOBI Damir Konestra, dipl. iur. Rije ki planinarski savez HYPERLINK "mailto:1komus@gmail.com"1komus@gmail.com Tjelesna je aktivnost jedan od faktora smanjenja rizika krvo~ilnih bolesti. Pokazalo se da je za osobe tree dobi najprikladnija tjelesna aktivnost s veim intenzitetom - planinarenje. Potvruje to i anketno istra~ivanje provedeno meu planinarima  seniorima. Osim ato, prema istra~ivanjima, etiri sata planinarskog hoda tjedno smanjuje rizike od krvo~ilnih bolesti, pretilosti, dijabetesa tipa 2 itd., a donosi i cijeli niz drugih probitaka za organizam. Planinarenje stvara pozitivne u inke i u psihosocijalnoj sferi jer osobama tree dobi omoguava, po odlasku u mirovinu, stvaranje krugova novih prijatelja. Uz to, za planinarenje ne treba predznanja, a ni mnogo novaca. Planinar sam odreuje i tempo i du~inu staze. Krenuti na planinarski put, barem jednom tjedno, zna i odabrati pravi put za kvalitetan ~ivot u treoj dobi. Klju ne rije i: planinarenje, trea dob, zdravlje, kvaliteta ~ivota. 10 GODINA OPATIJSKOG KLUBA 60+ Gordana Grgurina, dipl.soc. radnica (ravnateljica) Gradsko druatvo Crvenog kri~a Opatija  HYPERLINK "mailto:gordana.grgurina@gmail.com" \t "_blank" gordana.grgurina@gmail.com Klub 60+ je projekt GDCK Opatija. Po etak je bio neizvjestan i uz mnogo problema, ali upornoau i dokazivanjem opravdanosti cijelog programa, stalnom nadogradnjomi osluakivanjem potreba i interesa graana tree ~ivotne dobi naaeg kraja, postali smo model dobre prakse i predlo~eni smo za upis u registar vrednovanih programa  Zdravih gradova u Hrvatskoj. Na Simpoziju ~elim dati vrlo kratki uvod i onda prikazati film, koji zapravo prikazuje nastajanje Kluba, kako su ga lanovi prihvatili i ato za njih zna i danas Klub. Film (autori su prof. snimatelji i novinarka koja je obradila tekst Dolores Pauli sa Kanala RI), traje 14 minuta, a prikazuje ~ivot u Klubu kroz izjave korisnika i svih onih koji su stvarali Klub. Va~no je naglasiti kako mjerodavni subjekti najprije trebaju provesti istra~ivenje potreba starijih osoba na teritoriju svog djelovanja, na osnovu dobivenih podatakastvaraju se uvjeti za unapreenje skrbi o starijim osobama, aktivno uklju ivanje u aktivnosti, smanjivanje osjeaja izoliranosti i meusobno uva~avanje, uz kontinuiranu evaluaciju aktivnosti i zadovoljstva grupe. Klju ne rije i: uvoenje novih oblika rada i skrbi, promocija zdravlja starijih osoba.      PAGE \* MERGEFORMAT 8 Bolnice G100 GeroS MZ HZJZ HZZO gerontostomatolog funkcionalna sposobnost (fizi ka i psihi ka) 65+ DZZS gerijatrijski  domino-efekt ( 4N nepokretnost,dekubitus (L89),nestabilnost, nesamostalnost Alzheimerova bolest (F.00*/G.30|), nekontrolirano mokrenje) domovi za starije psihogerijatrija CEZIH Gerijatrijska zdravstvena njega Gerontoloaki osiguranik /gerijatrijski bolesnik/obitelj Gerontoloaki centar gerontokineziolog gerontonjegovateljica socijalna skrb za starije ~upanijski Centri za gerontologiju Gerijatrijsko-palijativna skrb udruge, klubovi, zaklade za starije, Zaklada Zajedni ki put Dnevni boravci i dnevne bolnice za starije Udomitelji za starije i obiteljski domovi Fizioterapeut i radni terapeut za starije Zdravstveni/ medicinski turizam za starije Udruga za Alzheimerovu bolest, dnevni boravak za Alzheimerove bolesnike, volonteri patrona~a .0rtίЯޯdf*<J`bJL <>\^l  Z\jl ʺ̺ٹٹٹٹٹٹٹٹٹٹٹٹٹٹٹٹٹٹٹٮhFUhFU5OJQJ^JhFUh vP5OJQJ^JhF_h@zOJQJhF_h2ZOJQJhJOJPJQJnHtH#hF_h!>*OJPJQJnHtH hF_h!OJPJQJnHtH)jhF_h!OJPJQJUnHtH0̺Ժ`bȻʻprtԼּǴǴydydJ5J)hFUh OJQJ^JfHq 2jhFUh OJQJU^JfHq (hFUh 6OJQJfHq (hFUh vP6OJQJfHq hFUh vP6OJQJhFUh 6OJQJhFUh 5OJQJ^J%hFUhFUOJQJfHq hf5OJQJfHq %hFUh OJQJfHq hFUh OJQJhFUh vPOJQJּ dfhD ʵumaVKV?0VjhnhOJQJUhnh6OJQJhnhNyOJQJhnhOJQJhnh5OJQJhF_h 5hf5OJQJ^J hf5hf5CJOJQJ^JaJh vPOJQJ^JhF_h OJQJ^JhFUh 5OJQJ^J)hFUh OJQJ^JfHq 2jhFUh OJQJU^JfHq 6hFUh 0JB*OJQJ^JfHphq fhDzBdJ* $^a$gd $^a$gd^gd $^a$gdS{HJ*,ɽɱ}oo`U`9`6hnhNyd0JB*OJQJ^JfH`phq hnhNydOJQJjhnhNydOJQJUhnhNy6OJQJ^Jhnh %n6OJQJ^JhnhNyd6OJQJ^Jhnh3OJQJ^Jhnh3OJQJhnhNy5OJQJhnh5OJQJhnhOJQJ6hnh0JB*OJQJ^JfHphq jhnhOJQJU:\^@BDvxz̿ykWCW'hnh g6OJPJQJ^JnHtH'hnhNy6OJPJQJ^JnHtHhnh gH*OJQJ^JhbOOJQJhnh gH*OJQJhnh gOJQJhnhNyOJQJhnh g5OJQJ^JhnhNy5OJQJ^Jhnh gOJQJ^JhnhWOJQJ^JhnhNyOJQJ^Jhnh3OJQJ^JhnhNydOJQJ^Jz0t gdNy $^a$gdNy^gdNy $^a$gdS{.0j˼wj\jN= hnh gOJQJ^JnHtHhnh gOJQJ\^Jhnh g6OJQJ^Jhnh gOJQJ^Jhnh g5OJQJ^J$hnh gOJPJQJ^JnHtH1hnh g0JB*OJPJQJ^JnHphtHhnh gOJQJjhnh gOJQJUhnhNy6OJQJ'hnhNy6OJPJQJ^JnHtH'hnh g6OJPJQJ^JnHtH8ǹzdVA+A+A+hdhpCJH*]aJfHq (hdhpCJ]aJfHq hdhp5OJQJ^J+hdhp5OJQJ]fHq (hdhp5OJQJfHq hnhd5OJQJ^JhnhW5OJQJ^Jhnh1D5OJQJ^Jhnh95OJQJ^Jhnh %n5OJQJ^JhnhWOJQJ^Jhnh gOJQJ^J hnh gOJQJ^JnH tH .-DM ^gdp d^gdp^gdd $^a$gdd $^a$gdS{gd g $^a$gdS{*,.HL "24Z\˻oTo=oT,hdhp0JOJQJ]fHq 5hdhp0JB*OJQJ]fHphq (hdhpOJQJ]fHq 1jhdhpOJQJU]fHq hdhp6OJQJ\^Jhdhp6OJQJ^Jhdhp6OJQJ]^JhdhpCJH*aJ(hdhpCJH*aJfHq %hdhpCJaJfHq  ^`r jl|P&'*,,-12234667 d^gdp $^a$gd| $^a$gdp\rlz|L" h !!"$% &&D&N&P&**>+f+,,,----1122222355Ʋֲֲֲֲ֤֤֖֖֖֤֤֤Ʋֲֲ֤Ɖ|rh|OJQJ^JhF_h|OJQJ^Jh]Z 5OJQJ\^JhF_hp5OJQJ^JhF_hp6OJQJ^J&hF_hp5OJQJ\^JmH sH hF_hp5OJQJ\^JhF_hpOJQJ^JhdhpOJQJ^Jhdhp5OJQJ\^J,55566667788@8B8L8N8~888888888Ȼxgx[x[RF=F=hv6OJQJh,hv6OJQJhvH*OJQJh,hvH*OJQJ!h,hv0JB*OJQJphh,hvOJQJjh,hvOJQJUh,hv5OJQJhpOJQJ^J%hF_hpCJaJfHq h|hpOJQJ^JhF_hpOJQJ^J&hF_h|5OJQJ\^JmH sH h|OJQJ^JhF_h|OJQJ^J788@99B:D:<=|>?ZC>E~GHJZNfOPQQRR$-DM [$\$^a$gdv $^a$gdv^gdv8D9X9^9`999: :>:@:B:jJJKKNNNTNVNZNhNbOfOPлПлrrh^K%h,hvOJQJfHq hvOJPJQJhvOJPJQJh,hvOJPJQJh)FuhvOJPJQJhvOJQJh,hvOJQJ6h,hv0JB*OJQJ^JfHphq )h,hvOJQJ^JfHq 2jh,hvOJQJU^JfHq hv6OJQJh,hv6OJQJPPPP QQQRRRRSS.S0SfShSSSSST T T&T(TnTļIJk[[Dk-h]Z 0J>*B*OJQJ\^JmHphsHhF_h]Z H*OJQJ\^J+hF_h]Z 0J>*B*OJQJ\^JphhF_h]Z OJQJ\^J$jhF_h]Z OJQJU\^JhF_h]Z 5OJQJ\^JhvOJQJ^JhvOJQJh,hvOJQJhK.hvOJPJQJ%h,hvOJQJfHq hvOJQJfHq RrTULUVnVpV[\ ````aZdeDfFfPf`h $^a$gd) $^a$gdq& $^a$gd) $^a$gdq& $^a$gd]Z $-DM [$\$^a$gd]Z nTrTLU~UUUUUVVJVLVjVlVnV``````ź⠋obXbMX?hF_hq&5OJQJ^JhF_h]Z OJQJh]Z OJQJ^JhF_h]Z OJQJ^J6hF_h]Z 0JB*OJQJ^JfHphq )hF_h]Z OJQJ^JfHq 2jhF_h]Z OJQJU^JfHq h]Z 6OJQJ^Jh]Z h]Z 6OJQJ\^Jh]Z 6OJQJ\^Jh]Z h]Z 6OJQJ^JhF_h]Z H*OJQJ\^J``aab6b:bbbbccccXdZdDeeeeeeff̼vdvdvUJUhq&h)OJQJjhq&h)OJQJU"hq&hq&0J56OJQJ^J"hq&h)0J56OJQJ^J#hq&hq&5OJQJ^JmHsHhq&hq&OJQJ^J)hq&hq&OJQJ^JfHq hq&hq&0J5OJQJ^Jhq&5OJQJ^JmHsH#hF_hq&5OJQJ^JmHsH#hF_hq&5OJQJ^JmHsHf@fBfFfNfPfmmRuuz {|x}`ŵŤņyyyj]S]Fhq&hq&B*^Jphhq&B*^Jphhq&h)B*^Jphhq&h)5B*^JphhF_h)B*^JphhF_h)5B*\^Jphhq&OJQJ^JmHsH hF_h)OJQJ^JmHsHhq&h)5OJQJ\^J#hF_h)5OJQJ^JmHsHhq&OJQJjhq&h)OJQJU!hq&h)0JB*OJQJph`hj:mpsPuRuuwyz {zL^$ (#F]F^a$gd) $^a$gdq& $^a$gd) $^a$gd)܍^`Ždt|ȒʒXdȺ{f{J{f6hF_h)0JB*OJQJ^JfHphq )hF_h)OJQJ^JfHq 2jhF_h)OJQJU^JfHq hOHh)6OJQJ^JhF_h)OJQJ^JhOHOJQJ^JhF_h)5OJQJ^JhF_hOH5OJQJ^JhF_h)5OJQJhF_hq&OJQJ^JhF_hq&0J5OJQJ^J@|ʒZ<>ڕܕPΖvxNP<$ & F (#F*$1$]F^`a$gd)$ & F (#F*$1$]F^`a$gd)$ (#F]F^a$gd)$ ]^a$gd)24 Pи.0< $^a$gdS{ $^a$gdS{$-DM [$\$]^a$gdS{ d^gdOH $^a$gd)$ (#F]F^a$gd) v  ,.ީźpp]O]9]+hF_h(Y0JB*OJQJ\]^JphhF_h(YOJQJ]^J$jhF_h(YOJQJU]^JhOHhOH6OJQJ]^JhOHh(Y6OJQJ]^JhOHh(Y5CJaJ%hOHhOHCJaJfHq hOHhOHCJaJhOHh(YCJaJhOHCJaJhOH5CJaJhF_hOH5CJaJh)5CJaJhF_h)5hF_h)OJQJ^J $:<@Bhj~µ$&LNdfN DFbdrt̸и68ºĺ׿̿̿̿׿̿̿̿̿̿̿̿̿̿̿̿̿̿̿̿̿̿̔hF_h*`OCJaJ$hF_h(Y0JCJPJaJnHtHhF_h(Y0JCJaJhF_h(Y0JCJaJhF_h(YCJaJhF_h(YCJaJnHtHhF_h(YOJQJhF_h(YOJQJ]^J:ĺ:<һԻ46lnVX0X jºŸ‚‚o\SGhF_h'S[5CJaJh)5CJaJ%hF_h)CJaJfHq %hF_h)OJQJfHq hOHOJQJ)hF_h)0JB*OJQJmHphsHjhF_h)OJQJUhOHhOH6OJQJh)OJQJhF_h)OJQJhF_h)5OJQJhF_hOH5OJQJhF_hi 6hOHCJaJhF_h(YCJaJ<һpXV<0l.00&x4 d^gd) $^a$gdOH $^a$gd)jlfh*,.yyocTEhF_hmfHq hF_h)fHq hF_h)6OJQJh'S[OJQJ^JhF_h)OJQJjhF_h)OJQJU2hF_h)0JB*OJQJfHphq %hF_h)OJQJfHq .jhF_h)OJQJUfHq h'S[h)6OJQJ^JhF_h)OJQJ^JhF_h)5CJaJ $^a$gdS{ $^a$gdS{ $^a$gd).0xz*,.Nvxq\q@q\6hnhC(0JB*OJQJ^JfHphq )hnhC(OJQJ^JfHq 2jhnhC(OJQJU^JfHq hnhC(56OJQJ^JhnhC(6OJQJ^JhnhC(OJQJhnhC(5OJQJhnhr5OJQJhF_hW5OJQJ^Jh5L5OJQJ^JhF_h95OJQJ^JhF_hWOJQJ^J0.0Lx24$ $^a$gdr $^a$gdC( $^a$gdC($7$8$H$^a$gdC(^gdC( $^a$gdS{x\^ .040"ƻm_S_S_SShnhC(OJQJ\hnhC(5OJQJ\6hnhC(0JB*CJ^JaJfHphq hnhC(CJaJjhnhC(CJUaJhnhr6OJQJhnhC(6OJQJhnhC(OJQJhnhC(56OJQJ\hnhr56OJQJ\hnhC(6CJaJhnhr56CJ\aJ"$0 t"$$µ~k_QD6hnhr6OJQJ^JhnhrOJQJ^Jhnhr5CJ^JaJhnhr6CJaJ$hnhrOJPJQJ^JnHtH!hnhr0JB*OJQJphhnhrOJQJjhnhrOJQJUhnhr6OJQJhnhrOJQJ^Jhnhr5OJQJ^Jhnhi 6OJQJhnhC(OJQJ\hnhC(OJQJhnhC(5OJQJ$ t"v$<^`! d^gdr$-DM ^a$gdr $^a$gdr $^a$gdC(*,Z\^$$ %"%>%J%j%%%L&~&&&&Ѩvkv]O]A]A]hnh [6OJQJ\hnhC6OJQJ\hnh@96OJQJ\hnhhYOJQJhnh@9OJQJhnh@95OJQJ\hnh [5OJQJ\hnhrOJQJhnhrOJQJ^J6hnhr0JB*OJQJ^JfHphq )hnhrOJQJ^JfHq 2jhnhrOJQJU^JfHq !$ $$"%j%%&''r+-1R5T556`667Z8\8=J>4@ d^gdr $^a$gd [ $^a$gdS{ $^a$gdr&&&&''R55566^6`67\7n7p77788V8X8巫}qeqeqVV:V6hnh''0JB*OJQJ^JfHphq jhnh''OJQJUhnh [6OJQJhnh''6OJQJhnh [OJQJhnh''OJQJhnh''6CJaJhnh [5CJaJhnhi 6CJaJhnh@9OJQJ\Chnh@90JB*OJQJeh@fHphq r@hnh@9OJQJjhnh@9OJQJU4@6@@0AAABBDEEnFpFrFtFvFxFzF|F~FFFFFFFF d^gdS{ $^a$gdS{X8@@.A0AAAAAAAVBXBBBhFjFnFpFFFFFFƺƟƃvi[M[?hnhW5OJQJ^Jhnh95OJQJ^Jhnh6H5OJQJ^JhnhWOJQJ^JhnhWCJ^JaJhnh [OJQJ!hnhQ}0JB*OJQJphjhnhQ}OJQJUhnhQ}6OJQJhnh [6OJQJhnhQ}OJQJhnhQ}5OJQJhnh [5OJQJhnh''5OJQJhnh''OJQJFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF $^a$gdS{FFnGG0HHHbbcccFdddj jjj"kdkll d^gdn $^a$gdS{ $^a$gdC( $^a$gd $^a$gdS{FFlGnGpGxGGG0H2HHHHHccccccccFdHdddddjjźŮşźxxxl]x]L]x!hnh50JB*OJQJphjhnh5OJQJUhnh56OJQJhnh5OJQJ6hnhC(0JB*OJQJ^JfHphq jhnhC(OJQJUhnhC(6OJQJhnhOJQJhnhC(OJQJhnhYdOJQJhnhC(5OJQJhnh5OJQJhF_hWOJQJ^JjjjjdkfkkkklppbqdqqqBrǸǸǕp\Q;*hnh)6OJPJQJ\^JnHtHhnh)CJaJ'hnh)CJPJ\^JaJnHtH$hnh)OJPJQJ^JnHtH"hnh)5OJPJQJ\^J"hnh5OJPJQJ\^J!hnh0JB*OJQJphjhnhOJQJUhnhOJQJhnh5CJaJ,hnh55CJ^JaJfHq hnh5OJQJloppdqqBrrr`xjlڀR$7$8$H$^a$gdn d^gdn $^a$gd)$7$8$H$^a$gd)$d^a$gd)$ ^a$gd $^a$gdBrDrrrrrrr؀ڀ܀RӢvj_I00jhnhnOJPJQJU\^JnHtH*hnhn6OJPJQJ\^JnHtHhnhnCJaJhnhn5CJaJhnh)6CJaJhnh)OJQJ)hnh)OJQJ^JfHq +hnh)5@OJPJQJ^JnHtH4hnh)0JB*OJPJQJ\^JnHphtH'hnh)OJPJQJ\^JnHtH0jhnh)OJPJQJU\^JnHtHBv24 pұ띐ubQb>2hnh5CJaJ$hnhnCJPJ^JaJnHtH hnhnOJPJQJnHtH$hnhnOJPJQJ^JnHtH5hnhnOJPJQJ^JfHnHq tHhnhnOJQJ^J'hnhn5OJPJQJ^JnHtH@hnhn0JB*OJPJQJ\^J_H9mHnHphsHtH0jhnhnOJPJQJU\^JnHtH'hnhnOJPJQJ\^JnHtH24r܍LN֔ؔd X  ؙ$-DM ^a$gdS{ d^gdS{ $^a$gdS{ d^gdn$ ^a$gdn $^a$gdnpr܍ލ$&FH$b^`df  VϾꟋygygyUA&hnh56OJPJQJ\nHtH#hnh55CJPJaJnHtH#hnhCJPJ\aJnHtH#hnh5CJPJ\aJnHtH&hnh5CJPJ\aJnHtH&hnh 55CJPJ\aJnHtHhnhOJQJ!hnh 50JB*OJQJphjhnh 5OJQJUhnh 56OJQJhnh 5OJQJhnh 5CJaJVXZЖҖ  ؙ֙$&^`bdfhj֫ĚĚĚĚĚĈyh\OBhnhS{OJQJ^Jhnhr>OJQJ^Jhnh\&6CJaJ hzhi OJPJQJnHtHhzOJPJQJ\nHtH#hnh6OJPJQJ\nHtH hnh5OJPJQJnHtH0hnh50JB*OJPJQJ\nHphtH#hnh5OJPJQJ\nHtH,jhnh5OJPJQJU\nHtH#hnh56OJPJQJnHtHؙ&`dfhjnptvz|  $a$gdz $1$^a$gdS{ d^gdS{$-DM a$gdz$-DM ^a$gdS{jlprvx|~ܠޠ 24ơɾɡɕɡɡqɡahghiCJOJQJ\aJhAhi5CJ\aJhi5CJ\aJh1DhiCJaJh1Dhi5CJaJhghiOJQJ"hghi5CJ(OJQJ\aJ(hv)hiCJ$aJ$hihghiCJOJQJhPh!fmHnHuh\Fjh\FUhU@jhU@U%ܠޠ 24 .0>@gdi$a$gdiơʡ֡ءޢ.02>@ DFrt246 8^` ʧ¾¯‘†Ƃ{† hv)hihhghOJQJhghi5OJQJ"hRhi5CJOJQJ\aJhi5CJOJQJ\aJh1DhihghiOJQJhghiCJOJQJ\aJhghiCJOJQJ\aJhghiCJOJQJaJ0 DFrt246 ^` gdi$a$gdiʧ̧ΧЧ $1$^a$gdS{$a$gdiʧ̧ΧЧhnhS{OJQJ^JhU@hi; 0 001h:p\F. A!"#$% 51h0:p\FA .!"#$% ; 00p1X:p\F. A!"#$% F, !"20+ ExifMM*bj(1r2i`'`'Adobe Photoshop CS6 (Windows)2015:05:15 07:58:29J&(. iHH Adobe_CMAdobed            " ?   3!1AQa"q2B#$Rb34rC%Scs5&DTdE£t6UeuF'Vfv7GWgw5!1AQaq"2B#R3$brCScs4%&5DTdEU6teuFVfv'7GWgw ?U"`zIpk/'&C[Jևkf܋P{wۛE@zNa;Ʒ) 2{ mg:w7IM,U||+r2$;%c4a&ܬjM1cYeV֭g%na{vU{@Gk.vݿsEBc wYcsnem~wSxeW]vT{x[M+E,]>v!eY -6_S]?R\q,:6Z7( .oؽ+=?WԮb⭻zm=n*Sc\PzMcVYb߭̾M)xa#}eV|ekr$}@k9p>zIҿv_Wr/ѫ/㵷WM͕QsMvn}mh`nՆu>A,_Wbz=V7R3-î|,juYq)l4~g3}9WCѓea l,~Z R(p@8 c |MY8[-ޭ5?eM7Ub\e7u'f?Pɻ6kf=Qe_'P,fTY{n=sEeڞY[c=V?гVni̋_S]]Cٽmߒ6e&̓Qѕކ?weV#U~9]!Acܚ-nsY @f[>5UqIq>cb[I?Ϭ=J:r1*1~+·fY[6zU>wlƸz{ױ߿ˆ&ZW#Bw!}쿷fben#ch6}YWk,lFgZok_Eŷ.puMk;-gK3ڬ!weىMY&es1>joZ˩C޵x{mk;im<{iNUrm~QG'o">ccs::Uy-aqꎵ5 V}YvS]_?6PYI"l̟:Ggh8yN ume[CقޡU-fmSZז++s}W%)N+{+tҤ G9z>Ǜv_$jV\ofWKVCYlˍ/.۰beX?벻ǯsjUv[*n=n6#{XƠ7_c[?W^}G"Nfw/a]=cX>BRcnDQeZci*qqK掿rX-k\mk[(Q]NclhX?q1%' \k]U!ӳcӏY:kƙeaַ۹bJgGYVkٷwRԾmʯԽmw-"qO:L읿-<Ե?5r_h8Z*3}ZV8GCX4daP`c =+3>KӪ6OޗnϳSdmfޖvK}h^*؇zp)YzE]"\c@]>5+؋zM974oˤWCY˴zmf3ej?1N7/OG~f蚶>}_[~vooQ4>Zԉ0zn6>GnnCX*cﱮ,ccSj6zq^U}%%wXow7=:ʽCݻg;/V*oٺY??[g]_j7%iWnU!;XzM{}+W]ٿgU]RC1r[S}ZZھ#͍uF*~Otl? []wzۙǧC~K-wꕝQxȢP UhZ{H;Z/CM\o5z`gUwF߳w_-y31?zn7Hotv&t,QM[uIY- =],?J>wMv ia?^DZ[I4C~+?v\_=q01./5վ첻Yccmv!eY -6_S]?R\q,:6Z7( .oؽ+=?WԮb⭻zm=n*Sc\PzMcVYb߭̾M)xa#}eV|ekr$}@k9p>zIҿv_Wr/ѫ/㵷WM͕QsMvn}mh`nՆu>A,_Wbz=V7R3-î|,juYq)l4~g3}9WCѓea l,~Z R(p@8 c |MY8[-ޭ5?eM7Ub\e7u'f?Pɻ6kf=Qe_'P,fTY{n=sEeڞY[c=V?гVni̋_S]]Cٽmߒ6e&̓Qѕކ?weV#U~9]!Acܚ-nsY @f[>5UqIq>cb[I?Ϭ=J:r1*1~+·fY[6zU>wlƸz{ױ߿ˆ&ZW#Bw!}쿷fben#ch6}YWk,lFgZok_Eŷ.puMk;-gK3ڬ!weىMY&es1>joZ˩C޵x{mk;im<{iNUrm~QG'o">ccs::Uy-aqꎵ5 V}YvS]_?6PYI"l̟:Ggh8yN ume[CقޡU-fmSZז++s}W%)N+{+tҤ G9z>Ǜv_$jV\ofWKVCYlˍ/.۰beX?벻ǯsjUv[*n=n6#{XƠ7_c[?W^}G"Nfw/a]=cX>BRcnDQeZci*qqK掿rX-k\mk[(Q]NclhX?q1%' \k]U!ӳcӏY:kƙeaַ۹bJgGYVkٷwRԾmʯԽmw-"qO:L읿-<Ե?5r_h8Z*3}ZV8GCX4daP`c =+3>KӪ6OޗnϳSdmfޖvK}h^*؇zp)YzE]"\c@]>5+؋zM974oˤWCY˴zmf3ej?1N7/OG~f蚶>}_[~vooQ4>Zԉ0zn6>GnnCX*cﱮ,ccSj6zq^U}%%wXow7=:ʽCݻg;/V*oٺY??[g]_j7%iWnU!;XzM{}+W]ٿgU]RC1r[S}ZZھ#͍uF*~Otl? []wzۙǧC~K-wꕝQxȢP UhZ{H;Z/CM\o5z`gUwF߳w_-y31?zn7Hotv&t,QM[uIY- =],?J>wMv ia?^DZ[I4C~+?v\_=q01./5վ첻Yccm nzzjz logo - cmyk - sekundarni - plavi ICC_PROFILE ADBEprtrCMYKLab acspAPPLADBE-ADBE desc|wtptxA2B0A2B2A2B1B2A0E8B2A1~P8B2A28gamtcprtL7desc"Coated FOGRA27 (ISO 12647-2:2004)XYZ ޫ9mft2 zN"uJ x L"|T.uP,~]=  !"#$%j&N'2(()*+,-.m/V0=1%22345678}9k:Z;I<9=&>??@ABCDEFGH|IrJgK[LPMEN;O2P*Q#RSTUV W XYYZ[\]^_`abcef ghijkl$m*n0o8p@qJrTs_tkuwvwxyz{|}~ ->QcwÎӏ.AVkН"4FXk~ͬ !5H\pùغ0G]tŒãĻ"5H[nςЖѪҿ0Hazܔݮ#2BRd,Ji.NmWzE t B e/`/qAX,\ 5! !"#$w%S&1''()*+t,U-4../0123h4O5667789:;<|=g>S?@@.AB BCDEFGHIJKLxMoNhObP]QYRVSTTMUGVBW>X;Y:Z:[<\?]C^H_O`Wa`bgcjdoeuf}ghijklmnoq r s-t\0` 8!!"#$x%T&0' '()*+b,A-!../012m3R47566789:;m-?@@ABCDEFG~HpIcJWKLLBM9N/O%PQRSTTUVWXYZ[\]^_abc defg'h1i;jGkRl\mgnsopqrstuvwyz%{:|M}`~sȃބ %>Wqُ ";Uoښ.Jgۤ1Nkí:Xuη 'D_y-F_xɑʪ %>Wpԉգֽ+>Qdx=a=d$HiO[` ! d & m/{B b*OzF y!G""#$%Q&!&'()d*5++,-.S/&/012y3O4%45678Z92: :;<=s>N?)@@ABC{DYE7FFGHIJyK[L>M!NNOPQR~SdTKU3VWWXYZ[\]n^Z_G`4a"bccdefghijkltmin^oTpJqAr8s0t)u#vwxyz { |}~ $,4=GR^jw˜ԙ "7Ne|ȥ8Urί1Tw 4\1^ÍļSɆʸUύ>|ջ?لZީ`KBJhAUkozɻ~㓨~w~[\*~<~x}'~lz~b~hȬ~W~&v~Z(<a}& },ğ}D^}u}uJ}iY~JP<~Z X|:ܠ|Jl|gR|U|t}BY"}<}狡j~\{|`{sS{Ϧ||Wr|WXh}<}N}3{=iZ{Im{f{i{줠q|CW|Z0iʖ@Q8UY7 8q ڹȡ<񘻂m ڡiZPݗu6b>l6 ` ڶחk%聑9h1 P%|~6Z ~ źíςP~Zg{ө=O96~k zĞՑƂjd~26fဨOL 6^"~ l|`|G|z|}`||e63}BL0.}0~ ~i oC%!'6{{d+5Kp1DݐFþ_<*wz.c=GKG%.1dDŽ͏zV_ԖՊ=y9ݑ b@~Jg 1uݎQ Y\wQaV ^J=Ȑ1ɹpȮڣ.gv`HIDžD1Tꂤ2ΣqgRòʉ"u燩_̆C?Iaښq1ăЋdeTBΌm̈ius8_' ?I&1\-UZJ؅͌_ ɉԼtaLw^ݬ5H_1ؚ׀ɜt{ͳju{{y {r|X\|Dʎ }_+KX~ 2jƸ>lO32qP[:BDt+ց:7šPel:w*o,|p'ZoӇD"z,+ x얡Ø딧[o!lYÍ(C,pf-sk`񥥬HRtb9ҐޙpnXnCy[,񇄿ט_ϕʫ݁m-XKOC Ȕ",Ð,̾n4ĔѮBl?7WB։P,Ƈ'1ӽpN;}odskW\lB,Ά.Aї^t~Uj|V'B2ġ,`b@{wڢ{\{k|:i{gK| S"|=)}P%~, ]:| ΃0zdfFRo=bꁫ&YG 2XoҠ֍<yƙyfg*Q蓃=4؆&ӎͅT `ˣϘCKxؐae38QZ0= E';>;&X›w;wdIP\< 'l牷|=ʬBv˞c}P`j0xge ﶸ Jܸq'a,Q@UA>0r`҈\|x|'i|Zky|1J|:am}5)j}K,DqxitGZ9&JF:ց)݁-W~Px^i%EZJ:q&*p4zޅ ד"lc{w h׶$YȯԍJ:Ф;j*͞ňjz¢[w%hwW"Y_Jh:ۣ1+XPs mI 0w/K+h]Y2RJ75:E+\y φ@v׺ȧgɴnXﭼ'J':ࡘF+E.׌l b:vKg\X­6AIt:ơ+͚ߔu| ӻ,vEjgD8XI㦁b:y+Ța( GUyI}~kʷ|^N|P1|Az}2ǯC}#9~rəƁ:zJд'l^0PHvB%3Q[ $u#{IzVlHǼ^M>JPrBV63;$Υ~TCz,lWƎ^c^Pō^B4;4%d͈ZtKz2@lRŌ^]0PB4c%ߢ[0,YzchlBĵ~^O&PחyB®Ĕb4ޑx&Fܚ YK0z|˼^l/^@n1P B\4 &ig %zg7'l{^0٥NPy}B_ 4q&aRʘt pw xtjyJjQyw7zz0#un*ɵvvlwbx'8ixQ^y7zy_uA$GuVAvpʘw!wixPyR7y̙cyNau0ލuc)vNwvwhtxw,P|y@7qyy wǏxDxĘ:y_ }z gvVzMV{J1{g{)Yrkі/hK~>fS(MS*R23q؁–c|GSe|:e.2L7\2Z]܂P|Y՗uc[|w{k d iL&jd2tt49o PrG. {~ɐ~ԙz,~ɖ/c#~ʒK~Ït2~=~GxZmi~¬~R`~eEx~TbB~KK~<2~1}a`ѱ~t~wN~8~w}a|}*J}ϙ|2}}|J~ʰ~~J™~}ճOw}@`}iJC}p2v}'-? >ĔEFƐZ|2@h{JSu>' ⇲N6/'4{nKgSI>{>'`F ۵H(W,z/ f'R^|>ˌ('flpLސ5 S1yLeQҔ=Ї)c(Og޲d6ﮐ-xdϊ,*QZlx=(t-Gܾ읎56w,d祥P̈$=MF#(lYʁ԰X✫gqvz$c%PcP</(t<DP`uqvnvsߗws`xaL͒y\8.z[!3{{UK}A ݜ+~B8~jrt~T_~gL1~8 ~!ڎ Ϩ.ĖY"lݘ13qpy<^ÒrK7v,"^ s[ndۚe"r pT]yK7p~"ӋG Y?ioe]GSJ7Ì#Hh @C S:׀AFni{\}ՖJ7HK7̐ #y ن գۑFMm" [̐sI֘`7e7$#Jʹa~|lߧ[8&IFa72ɘ#ֈG#Ptڛя}͕lKZ쨄H>F6v#̇RuvyvhfAwfVxVD\yX1Guzcԕ{sl~-w~{~6x}gv }V~C~S1[~U5ktnwTf|UYCsE1c^ẃudvΌe%TCG{,1cl ԊK Lu1d~~T5"B1plp ׉uYxd| tddCSRBߓۑ1i 3z􄊢.s*cjSS8՚MBVl1ْ5 X1ԡۯPsQcRĖzB#1f[a؏5 dI+8{rŝbRf4A⒤O1/d_v IņTu}!ov"m[v]~0wqM;x`\hxcibZHԛK P4;˜۔,p G ևx Zh?YZxJ̜;a, ޓH5 Q2wԲh|ڬYJv;Yd+uV9 ev~iavov[avS!qwDA^xx4y$wz{?}~,o}a7f}R}D0}4 ~% ~#<iM}$oޅ`۲ RsDo5 %]5BT\}nٌ=`Rd/CB5 >%zleA|n@J`4RC95/!$&1*}֖ǃ|/NmѵV=_}#Q˩ܔKCn5J(,&x5gp{̺ɥ"muɡ _n&Q;CȖ95Am&љ& ]!{Fm6E_6^QbCp15+ٖ'U K y{8l'^QA/YCw5QA'Γi ؈ڄp:vc vV&{w&Iw;x-Oy]z ʤ!|jp\F~]c0q}V9}I6\};аF}-Ϊ~0:~-Yjpnօc?VCCIPу8< .7ւ}kS=Fpnǝ2c:VGIhs<7?.L 3kp]Ɩfc(V8IiY}^Gz~}y-o?}O Zk|ld{J{={|Pt|3^&}%eF}-~ ,~zBz{zݏ:{PsT{ɋ7]#|@kFW|-} }ayHy1yztzDr{ F\2{{E{-|:|6,x Vy#OyĆzpz~w[`zEb{\-{{>.xWxԙy'#yozZzEzᖥ-{zw³xŽsx{~xߴyLoyçYz7Dz-zyڊwίZxUgxLynVyYsyD?zFd-zP'ydMpxqQrׂtms*umWv@Ԅw''xۆ*yȆ{E_{G{lE{l| V|h@fO|'| ̈́|u+lTRjԂUӂW!@'(k& zUߺYUێۑۂg}͂iiTn?,i( ӂTZ#.|fMhxT?Hc8(ǀdˢu}*_{ɚgppSom>(L~ˡ6haȧ5ybRfR->6) ~+}vhՀnK y $erR.V>a~ҙM)~/}}HDԀdY1xHe*{;Q>~)}ו8|c&o㝿rpmr1w scSJtN@v@9Ӊw"xɉzVz z%xz^u'zb{7N/{9#|5" |N}v3ٌU?taցMp΁/9?#{z mڎ}&n4rՈB`ׇL܆͆9ׅo#$L pӁQӃtq<_LL( *8Ą # | <ap{^8Kh8F#* ra%b.@ʉݨ\oO=]oK8[$&p,}MAHn\ɅȡcJ`8BR$Aȇ7O3ۉs5͈gn ˭\BJ(N7͂=$2|32:{U|Y}᝵kz9`i3*W8E]rz2I"AyQK&h9VEDތr2hy OlޕJ`x+yg5fV"dD2-N TUQw 瘬fBΕU`˒D؏2iH3$t +لT1vaer`cTUCR2OHhuM ؂K:nMuM5dƎ "T+vC82$˕Z b,kpUBtd8ϩSZu,GwGE*xhw|>Sxxo̜y!_yOz@=z,5{0|7s~=~žnw^)Np=N,A\c󍪠Ŋ}m]㗚MӔԅ=K5,GɄ ]~gtm|w%l̏]ҍMWI= F,_rr+u`n{5EkE\q L<60j)ɠ!{!PGePYϷ>MB:L64VA)ş̑-J1ޔ!H*q eüܨqYMiwB5wy6=)ܟ-MQ]˃U*q[lrnDusou&qyvqsEawtIxu-zvx |%tnxtpWxqyesQywtz~`v4zHmw{A-x{ zlyL@l΄YfnqpՌq‚BvBs\_jt2GvT.!wdx}S˜k?3l8`nYptr5^SsևpG=uS.@vexw/j kZm؉oshqLF]SrFt .Su<viY汲k*ldqnʛpr'p\srOF4sڐ?.[tquĆ!)hɳׯjVlh n:qp [qƚ1EsSY.bti{uÝhi鮐j53lmЬ[p*oSZq`mEare.]t,tRh3/_ivwwJxw*yxmzSySX1{ yA{z(|z i~zuNev2twUxl{xGWyAz({l~ "|}s؍B(t֋uщvՈk!w҇7V"xą@y)zK+ {IrȘ{sӕtݓ~u䐅iv*U@w@xȉ)-y]PzfHr As֐nt'|u3hv=2T~w;?x)Hx\yt,q| r s/{~tgu1Sv?[w)`x5xյ*qzbr-Ts8WztCguN'S%vL?w`)gwkLx%pKqŌrysfXuRu>v˝)Ow2w*ӂjlBsnyoeqPsY;t"uR whCu4u׋[vwwfd&xBOĀOy:y#15z)*z~~9n~`+vP~~b~~O~~:k=~#~Z b}孻||#} t}ba}N$}儕9~##~\q ~p{2{|5_sv|y4`|Œ.Mc}K9}9a$(}Lm 7}zԗ{t}Uu\x& t[t~퇝u~lvhZFwaGxX3}y8y5;{i~}}7}kzz}Yw}Fl}3}x}f~ .;_e{„ͅjI=XF=I3̂т؀Kh@ozRiS WϊSEׂS3~Ӈ"Z` 򀊂̄IABy3 h=V߂EZ3S]4 wn¦E<w삯g \VDڀp37Q5 ~љHcTݫ(vM)fLsU%DU2ϔ_ ~ꎘ }ƘR'yFv: AeoUԣD52q,~vo w}b7zi:kNt_)mcnRE2p@a r-ZtC'ur*yOs@|srۏjtb=uQPv?ʋlw-x͊y|)|e|qs|a|Pl3|?:}-e}Pn}iކ~Sڏ$d7p*6``eO>؂F-S0b*g.o‹_c=O >tχp-j }Ҍv*m x^/NTO>-Jmwǁߍ\Z|ċl]eM=]-=2 k{ߋl4y\;M,F?=5g-`}gˌ Dы{ Kekҩ\9[LƆ<񅁛',كcD! QrV&iwțk1hZElXޖnHp8nr`&tuHz˜Lrvascg%t>WLuAHJ5vZ8_wv'xy>;|Z{u^{f{V{G|7|}''K|r} V=~js-e܂V(8G7`o'3؁ h,r–AdU`F_7'J'T6ÊN ]ɖqЕm~c3TގF 7"'@b r4p֛LbuT$:EU6ԋ܏'ćP~ͧJp8maՒS›&EC6yT0' xD~Co#aNS5gD!6Ft'Y %|yOijk \ۡlNnt@-pT0gr- s&Iu{?wܦ~riգ0r[sN t?u0w!x..{yL"}vȤzh䡨z[(szMje{?P{r0{!C|^|~u£gkZh2Lؚ>20xw!{mˏ6Ut͢g"oY3ALG>0_F7!^t?ށsf[YeK=>?3I0i>"m,DžAsKA4e˝4X\K]}>lL0kf"ki!/rΣe7pCXK3=͕ 04ǒ"bdTr'd6WJĖ}=Y0G"C%Sk2ig^zjQڪllEn47ãp)qs xv!u|jw0q~]ҬrFQPs3DtL7$u)ǝv.Nw y獲}iiƯyq]:MyPҧ!yDV,zD7ooz){_"{ x}~i@:\P[ŀWD 7H)oC Bbh}+\ڇO䤤C75* 3t 𑑂)ɈMgQm[OzC_(7*/`ٔQ sgn[->.O$CԐj6КߎT*,Z:2҅FgZᦘNJvB&z6)*JRN؆gGf#Z'NɝB❔26ڙ*T+]i@RN5jGl2;5m/o"qCsUkw!}%]M~pR*qFr;s/u"v]x\wzm}] x|QܵexFȰ2y;Gy/ͦz9#Xqz5{ {S}:&~\˹:QwF<;/#,ٜB N \QmFt\;pUa0#Ah =ԉ\MQ:NFP@;V3q0 \;$B"R #u?U\QfF3X7;GC=0dq$^W; "hp:[oEP=Fa;?~0 a$Zۍ! cv^mO[롐PȯiFC;90$s+Uc 9͂lSfmhoojȆqYmpso3ZKtq%Bv*r(wCszriWqӮkIr`m=t qo*uLoqvgYrwaB7tx$(ux> xw f}~h}k*}wzmK}moZ}WqP}As}n)+t:| wb{ ?d%g5i{рkŅlmVp A$q䂭)[s; ^v$~czeےXh8jjlۋVo@p)r'ubp2dۜ/gBa}i1ikU2n1@;p%)qgt>a%d'f|;hbhkGATpm-?o )pύs3a`cpe{-h_gjTSm7?~o)pXv7s`c,$eeMzLgfj^YS7l#?n)oOrԶtEe3BuHg|vPi{w]l,gxmndRyps;zrA#/{sB~t(qmpdrq.sryu>tevuSQwvz;xwr#yw|xo {Fp{q{wsk{d4t|=Pv,|t;wm|$x^|5 n{D{m7 n΅$p]v.qbsuOtb:v0$Gw y~kՑ~mnTo&ztpËar\NGsۈK:Iu+$}v xʁFjӜm+lOn8OsKo~`q}Ms+9tX$u# w܃cjdkˣ2Ym~"r"o,I_pϗLr[9s\$tr wigQk@5lq.n ^pIVLJqٙ9^s)$sUvnxi'ip}kq]~mI~o5QZqڀrOusyodzopN-{qn{r\=|4tTH|u4}vd~wVҀWy [wyExKyIy z(mWyz[zzHC{A{c4{{|{R~|#!uĄ'CvY}wzkxVYy)Gky4UzB{<}7~ßtrkuc{vM jw0XxFx䆽4y[z |Bsutqz~uekiMvOWw2F!xZ3xy {Ǜr<]snyEthEuTWvEwW3w x8= Bz8=ir'1s-x?t&gluVjusEvї\3Zwn= w yeTqɸ8rβ)wfsŬjftUuDvj3wq w! ByKd ifAw6yhe:jTIm/Aof.aqfr}vvϗinShoQubMpdg4rS(sA(7t.ozv/-avbyHnxomx\swxcyyBRy@qzn.4zY{||W~~_r7~݀a~hQ*$?:.<ag!~͑}Wˁ }}5-}<}v}Ă?{I~Z{ڛns|^|q||-|r)[|% |샀`{ }P{Om{b]{hN'{֘={ -{֑o{l |A~iz|szal{"(]V{J:M{l={-H{cz {C4Ac{:3ek_.h[u9jnK'el:$o(1q ,ErO0w;mByqniӊoZ-7qVJ.xr9tW(uvzfvwԉwhd;wX{x0IIx8s˅xs7Bdۄ/V1PG^;8(:qKu&ʁ"r~ycՕUm*FS7э(97BD݀qc,JT΂zQU}5xm~NjUA~\p}N1}@[}1}"3{}~~wi+[pMƌ?犓a1]B"X0_hP@vh0 ZMW?w1]'"ՆJ""-eu٘gOGUYދL6f?<1P1"ڊ7\[CQt2LqfY>&zL U> l0"уl s~騺eRNXK&">Sv0#"t߂lyoCcb eTXgGi9l7+RntPpq rzmKl`圷mNS;nFp@9gq+'so t vK{l˝etg_ݚuSduF5v8wj*xROy isz}k!}uk|^S|RA|E|8_|*ؐf}}G G}`p~j]Q|)EK89*ʍ+N w-i]*#!PϔDtHg7ՐB*΍Ԇ3υ5N׃ځiĔ\>SPOŐDd7C*ьފƄ_h].e[@O֓ECʐ7w`*#֋/̆j˂+gϗģ[{/ OpLC{.7?ԕ*Mm4G acVxeJW g4>\i{1ɞk$Kn ovs{a k7UP?lIn=⟦o1qJ$_LrFtTvwf|`3s(TTsIt=su1Pv$n5wŖBx PNz}_j?zS颻{HS{1={o1{$}f|54%| }h~^SJhHt<1$܀Yk @$*m^RXG凎0$ߐčԋD ]†xTNbJRd?Kf5C2i)֦k^amoיXt'|T4j\I\k?mN5n)ܤ#prZ̞sܖMx;}oSIJqIUr?]s4t)uvvx{2b~S[2y8I.y?*y4ԣzQ)"zK{^{t}~RZHܫ! >Ӧ4x* 'PRSH_>n42)2 ߙnkdRWHWx>tg4g#)mCUB 1ʂdi/R̔H$R>P/4YE=)6{Y> ɃńQ3G|>4 4N)|5 Ò  g_i"bbk1e|gmEhYgoRkRqGmw<so#bspy%pck9AemhInzSjpfGlr6Qo#s;q t#r u]wvu`zvĞcwiexxjhaxdjy]PmDy;{oUz>$,pgy 4vy3^%C`恨c:vfcei4qOk ;my$qo~x t|ˬ\:e_.χbJudb.gՇxNjw:l$m sϪbZؘ]ߕ`ޓRscՐaf}Mit":;kΉ$m rMYƣg\؟i_OrZb_eٕlM3h9k $lm% r8MX\ 0_$@qVb0_*e,?Lh9js~%k⎰Rq⥧Xs![,^#p~ao^dLg90i4$kttqBn^:p2a܄qdqs g^tjRJvl5wo xpG}1r+kNjmkւpnmp poz]frFq@Isr5uutLvt{`vH8hcu Cj^uĀ\l_v}n[nUwN[pfVjuErl3n Soy u%`Obgwe\g(gVRjEl2 3]n3 Anx 1tv^wwaGy5x]dgyy4x2}#znU}o}sqC}mc r}bR/t }t@uv}.v}uwu}j{}Jl܂-n0qoaqCQ8r@t(.u[?v2ozkElpn`pPGqH?s.OtHEt݅0Fyj2j;#koMm_o4+OypĐ? r8.,sisxʂis}k.nMl۝^n}?Np>qb-rs5R }x+h}jmylQ^m9NOo>%q-r7rf w~^%}%`m]c]fxLi?;~k)7Sn64ou={h{|Bil|k\}+mK}o:~Iqm(s clsAxmy,qyyrjIzmsZ{ tJ{u:|Zv(}w~ x;{*v{x(w{hxr{Yy1{Iy|#9z|b({`|| |e~}~u9\vvjgev냔XWwIxF9yO(y(0zqh}Nq+su tۍ f$uQWGvH2wj^8x/(xͅy"h|G rUssޕetȒVguGvV81wH1(twڊx{tYr"rs d4t Ut=Fu̔-7v>(HwQ"wHuz̓_qqrrczsUtcFu?7ov$(v!vAzL+b]qx`bcPSWfDL h4-k"mӈ-oxv~YgeoQi,a k R`lCJn3p"քTrOsXyK|tpmq_rQ)sB^u2v'"5w&Ww*{zylfz^Bz;PzAz2x.{Y"d{{4}y~5k~JK]~_O0~x.A~2M~z"~ՀZw|i}h\}.NQ}J@e}g1}"}{}~vy{h|m[|5(M|V?|v41|i"|z|}_}Áur{$g{QWZU{u8L{X?R{11{̏+"{{}tzQgz¢%Yz)Ly{v>{ 0{2"{{ /|nrҐ]e:`TWbJye;،h~,ь7kmh ΌUo0xqfchV]j_H l[; Kn],epKωq ms>z&o}obBpU#qGr:Q8t(,ue懟vy jw|mx(`xrTxGy?9ty+zbz {}l_".RYFC9KX+aAG Fkw.^هR)E\8ꃯ+ z>ajzjry]ЄڏbQlmE\8|+gҁQ6ǀqiߙ]PʃSD88+8Ài a5hׄS\lPEjD1+7сB.*倏G ~9~{ez]yYqt_M>b@ڔeV3[h%pjڒlpz%dNeX.gL*i?Vk3Km%o0qot|{acTnZW oK/p?6-q2ÎsZ%tu(u KIxN`|paȓavUvJKw>Tx2Mx%]yuz *{}`~}U~>Iyb~=~1^~%B"~!~% e~g5_[T"ӅdHÍ#=T10%QI"  GEB^t.SzxH9 <{v1O-%P> Âȁ[^/RڌGG:<1, %.? ф/]$RXYGS|:@T|P5ߔ,||*|.|͎i}2~Y'TUJ?ЕKd5vՁ*W{J8kiWSI~܉?f3H5'7*voFIHlA g҂S;I?K4̌L*]}-SD"x Mxf4gRȘHN>Вk4ݐ*{pvTA] pi`L\B^9aY/#d#$SfO"it ,ldrR|eKfcB e8`g.ʢj#$7:lO%nP ӚrpvA}?JkmAsl8(ng.|o$qɚs ctcKy_}J(~r@臘s7t.Ju$v6w x!{0~Iy@|z,7[Iz.z$ {^;;{\|Q~!I&Y@7ՀC-ƚr$U͑"5H1?àU6Ӝ-9#`..UрHmE ?~ez6-9#ݕ!!Zyv_H(G?E6x-rj(#ߔ7b<^)S{apY,c\&fG`8rwhc_Ak,fKJmsi6Jo\lM:omezCo]d_gbispqek]hLmJ5jp5lqmrvMw sgY_p0\q\}_rnbs\Y{l~o]{l`t{Zc|HMf|F5i#|Aj{Ts{1S9WW|[kU^YaGzeC4gbh؀ r~?RȔ'zYsMi]X`FcՈ-4Zfj ga uq€ŚPTiyfX%h[ד@W_oFb̍4eJ Qgs ;q̙OSYx3W#gZV^1Era3d kf pfN_mR)w6VdfZ.=V5]❝Da\3fdL Vf Rp hX̋j\Cr2i;0sktmC|pdc͈ff%xihfkLjU\m~m,CooK/qhq!rtr ztGancoufqDe(hrSjsBmFuf..hߎ`j^ sV|Ymr\?^(_Nc >^e-h?j6 spX}q[o{s _._$t_bNMue`t9bnee_'VgHj 8l#?(m߈a&pwƁ_o~sadd\V3f”Gpi8+kEq(mZoD}v^ ra#ccUfFhc7jt([lZUnv|xxXKsy[dy^UzbE{weS5||h\#}k: ltoxtb2qud}bvfTwiDDxk4ym#{o}[q-bw+~Hq7korom]a/snRtpXCv.q3wtsh#xt{u~y|Fn\umov%_q2vQurw_Btx!3ubx#vyshxy}9|_zgl"l@m~^Do:~ePIp~BAr?~32s~.#it~wc}|~`xj`Hjl]mO:o=A*p˄02rBg#ZsuCv{wNhyij`[l\iN_n@|o2&q~#UrIt?z2\vgߚhi[kXMm?n1p3s#/q\.t*yiugghןZbjM lEo?m>1moz:"psy;uހX.h [RZ@^LBa={d.R$g]j mvs} af!}[cX}f6J~"h<~k-dmZwoW qPxzqyjdfzVlLWzmI{ol;|-q-|r}t u"zpw+sbwtUxuDHyGv :z v,zw{x ;}y|nbt|a]u|T{v|GwV|:hx+|,qy|y} {}b~\~hls&`t SdtFũ9v~, wxV|52f|׀%} }E@ ~ZI`{T{I:{7>={^2{%{Ņ*{݄? j}8*z~k_3ySzHz,=LzU1z(%Uzz |T}~^oy*S'yDHy^/Ă$Un6|]UJ@S25߂+*[ۂ̀RMlqT9Տ7Ih?ڂ5\9+ ˆ> gQ$S nIi#?kC5Xk*W\~ .~~ŁlP&pcj(fR (iMo{N^E[af;>bc1 fn&ohkJ msnM|;MΖfDh:^j0Zl{%nbp% rXTw};LnC o9Eq/ώrO%PistP"vG=z8~KvBJv8܎LwE/@w%_xiyUzN}|~JݐX}TAm}K8E}P.Ƌ}g$ˉ}}~  ~?sJ#x@7ˋC,.j$PBSXEq‣Ws6o/&ϐ6ڄ' ڂGɄD->6Y.ؑ&݌ֈ=܆\ ].q'M[R鋪]Vzy`[ ic^WfcbD6hf0Zji9lj}>mU^SYaHx\Vd7g _gU~biC2el_/hnioxz"rQiOTktuXymIe;\)o%T_pBCbr/ejsgtd wxv, M0tQ5uXsU2v5cY6wR] wAg`x/NcZw.?]ӌbj@ o)B{GalL&L]PޜGNKUnx>GY-] b rg.tjvfl Nznvs~h"ffjhXkiKml k2l&=nX&p vہRf{I`+cTe"Ig͌T> i2LkM%mXomu v_{;9_?b+TdjHf=h1je%lMun^ uo&z_RvTVHY<]K/ق`"d&f#kx]}<[RRW}{^F}`;<~Zc.f!%i\kpy[y2cPyfEzSh&:{ jP.{lx!}n|~p*t!{RZBulgO:vmD=wGo/9x*p-Cy&r z=s{2{t0~x|XrtMsuHCtu8$uv,vw ywx^oyy}{z!}Wapu|Lqs|B+rx|7ns|,Mt| u}*w}HL{~H~V9n}KoAep76qɂ+r+ >tv.Pz~>}U@lJn@o46XpaI+xq0r7uyW}TY'4\(d&`Nzc fl|ltB0P|u<%}v3Y}w"~xMW {~XLmyzBzzM9lzCz/zz%T{{Z`{{||k~}KpwہBx+8xT/!x%y4Rmy)}{]U}~JJv^Acv8>v؆.w;$w?x7gz7|~rIu'@ub(7u{.v $v*wuyW{~hGQ'>T5|XX+ѐ[!(_|ѐb nf{mzFIY,=\4u_*܌b ^e g Ћ=k7qv|E#|`xvCCxgHyVY MyIQzV9Vz){Y){bdzv${ւ:xtO?͂3fEWJ_IHOi9cS退)IWcIaZ%t~i7nr=adBVHGMXN8R ) V`;tsfz4qF:ǔcc@UFTDȖmFJZh7OQ(T_1xqbZLu]Qbf`?UWcZ,Ge^U6hWb1$j,epgnTqWs/W[)dZ^U^!aFeaXe?61d@hJ$fMjmlyrbNbUpRDdbVg(TYiE]Rk5:`n4$bp[kq-|v4|IlnMn `QoRUq CYr4z]Os$d_u,juzytzEEQvlIw^N/wQRxZBVx3Zy$4]zuhzy|-x/AcjFv]_K)OOxATDP3TX?$$\ ~ga~[w~mvi>i8C\HNMxmA R"s2VK}#ZAfn)ve> vcgqv[WGi^nZ[`a#^M{cad>fd/i1gCk8jY slxtat&UarfYcYs\?fGK_qh=bk//eamvRgon yqhqw@qQk2dTlWX nMJ[o<_q.Gbs etS ouw}1zoLtbPuZVTvvI0X?v;[w-_5xvby{ny{|ymI:~a0MT}TQg}HUo}:YP}-J\}a>}l}Szb~ql!F55_J SNυ'GS S:8W,Z_@Kk܁*y]jC;^H9BRLkF[Q9ULJ,PY^߆khxFiA˙ ]Fg&QJnEO96Sڎ, Wp^%Ojw?miMa k QXT2lUFnY9p]*&ratdq{[hSsk^c_V^etZ/R.g]EFi`7l*d$)Hnng/pi 1xlvmi]`l\`DbPZbeUCeg6hjU(jlmn viqCxfXiZ[kmN^mBan5drps(+grjst tsuiOzeTrYWsMG[t|AQ^0ul4aPva'dwRhx ry?}|c>Q {WT}{LW{@B[S{4^|1'Ba|sf| wq}a|~taN_VQQJUJ?kXG3j\S&_dhe pX{`zKUAO[CJS>Vڈl2ZpB&j]3d oЂ{ _lI5TaMIiQbh>;U:S2Xw&2\r`ck +oM|GzubGq[M(VrSQLJsoUu>tY1v`]#xDaEzdJ}i)v`kGVnTlYHn`] =p`a0{qc"tfw,i!>|mx2]e_}RgbGHid~;kg /`mi"6pktmzqz[`hEPcAjEek:ygm.jDoa!l~q qUr|xu{Z3\pOO_MqDtar9udnt.fu!iYv.^owwy|XY?yNM[yCU^y8az;-@d6z!Bf{"dmJ{|u}~~wW7VALY/Bb\7_F,aـ d}ktB}VS̉KVۈKAY7+\,/_D c3qjӃz #s偿}0UQڑeKTW@Xn6[A+^FA WaEj^ 7sXU|WVy}ML2yQ AzmU76c{MYI*\|]6~U`cPj9wTsUJGtpY&?uu\w4v_)Bx)c|ye}4hn{yRn6^qHova >Epc3rbf3(Gthukz m_c~Fr{HPifFkh~K0/ez~B%g~Mj~`q~]x:+3K\u4BX^M9#a/cX%eFi[ṕwccJZA\ۋ8_4x/8a,%@c h0p pv͂^~KeLBP8vT.Q#X#. \` VdQkey^I|VT@C|}XM6|[,}_"4~b@)Me% (hozGw]>w_5zxLb}+yAe.!Xz{g| j mHU>s|PFr}d=/sKg 41t6i$*uZk) vm'fxn |eqHw?}xDn}l;on3po)qp %sQrc3us z6ue}zG~pCFkt#:l5t2*mwu).nvpYw=sFxQ lx\z|C|=B.g{9iN{1jj{(l;|28m|z3q_| v}N{~A:e9f:0hf(Rizk;o uzEY@mc8fe 0Yfy'h-jn҄ ty@)`K7IO/S&iaW[wG_@‰d}~m"z>qS6bW.Z%6]C{a<-dC3i p{<Հ[d4H^L,؀/a!$'cDf`i*Tmt}*;W|b3|e1+|g#S|i}jk~mvq6w~,9xj$2fx9k*xm"|yoHyp|r~Ju zx8tq>1`tri)uUs!ut vuyw|wy!~|7qx30rx)*ry^!IsLytgzw{X^z}}~s6o&/o(p; qdrq"lvxWy|66m-/Em(BnFb opu%x|4JE-N&RbKV䑏Z C^ɍ4e)-ob{3;Q,GU%0MY&P\._ *c*ir|1=Y6*\e$ _w]nbne- h~ymqu}01`R)b"eugj7 :m[Ƀr.exh~.g9(iZ" 2kfހmUсo kqv:Hz-`m'~o!L}q<}r_~0s v1Ry|,|dt&{u {.v{w {xq }Bzg~x|~3,:yz&QyB{t 2x{ox|ey| {}}\~G~s+w݁%wIv݁)vƁxy z|f~lmft2 zN"uJ x L"|T.uP,~]=  !"#$%j&N'2(()*+,-.m/V0=1%22345678}9k:Z;I<9=&>??@ABCDEFGH|IrJgK[LPMEN;O2P*Q#RSTUV W XYYZ[\]^_`abcef ghijkl$m*n0o8p@qJrTs_tkuwvwxyz{|}~ ->QcwÎӏ.AVkН"4FXk~ͬ !5H\pùغ0G]tŒãĻ"5H[nςЖѪҿ0Hazܔݮ#2BRd,Ji.NmWzE t B e/`/qAX,\ 5! !"#$w%S&1''()*+t,U-4../0123h4O5667789:;<|=g>S?@@.AB BCDEFGHIJKLxMoNhObP]QYRVSTTMUGVBW>X;Y:Z:[<\?]C^H_O`Wa`bgcjdoeuf}ghijklmnoq r s-t\0` 8!!"#$x%T&0' '()*+b,A-!../012m3R47566789:;m-?@@ABCDEFG~HpIcJWKLLBM9N/O%PQRSTTUVWXYZ[\]^_abc defg'h1i;jGkRl\mgnsopqrstuvwyz%{:|M}`~sȃބ %>Wqُ ";Uoښ.Jgۤ1Nkí:Xuη 'D_y-F_xɑʪ %>Wpԉգֽ+>Qdx=a=d$HiO[` ! d & m/{B b*OzF y!G""#$%Q&!&'()d*5++,-.S/&/012y3O4%45678Z92: :;<=s>N?)@@ABC{DYE7FFGHIJyK[L>M!NNOPQR~SdTKU3VWWXYZ[\]n^Z_G`4a"bccdefghijkltmin^oTpJqAr8s0t)u#vwxyz { |}~ $,4=GR^jw˜ԙ "7Ne|ȥ8Urί1Tw 4\1^ÍļSɆʸUύ>|ջ?لZީ`KBJhAUk}~얁~|]~b9%~Hy~-~3~sB$~jH7~si~~{~a@H-\/;4}2ߡ};0}VS}G}όy~!{`~}H6~텢0I{#|J@|^$é|Z|zn}x}u4`@}ތH0~X1*~^{E {ū {H|+Տ|w|_}aH}1~h{S{d${{Ȩ'|"v|O^|H}2y~{e{""6{@{{~M{بru|B^y|G}4X2}zyz{y{K={u|^|zG|H3N}xezzz5{.苿{th{]|UG|ӓ3}I%ω ~.Ԋ}M}}Յ=}s~[~bC~,5r: څ`9-iryZC-ifֆs3ϺF̄.)Sqf̉ZgMCЁ.k咅͌׃嘒g3Kp`%`Y܁Cف?/A҃z`ˇ1`ՂoiYS(CրD/=$ᖄɶر8H\Śn,mgԞ$(`=kylߒ܉ƒ}MhfSDžu?Ʉ-ҹΊZuK|^ƕg]S[j?փz..TۺmJƐ#&{UkfՅNRx?ۂ).flϓ4C_)zm%vf1R?ނ/$\\_7$yepRPۖ?ڂOo/zWe!IcKy˫e#EoR?Ȃ/a ݛ{{Ҡp{ޓ|*wQ|bݎ!})N͋};;~))ٚ&Ŋbv+sb1Nҁ;L*CB𙯏_ዘ>uň7agaNB5;ˇ+.)>DٚÕ˛#st'`΋SN2<Dž+@>¤S?-jƚ#|ps-y`M< ,%OԒHGbrH_Mn<3-ƿθA{ ܄h\qҞK^MM2,<=.'{ v{!{U{md|sZ }H菵}7{~~'މZ\z]呸&bliZr HʎR7L,(pO }Hcd~ k۔UY/H81F])ΆzЗߔ'|[k⌜Ypu4H8wgW*=(l< k|Kjn/YŽ@Hx:8+%˪Z6إ-'{ R^iƖXAHBc8׈+E0򡎳o4)zQ it[X(㕔H98󇊉, iLXq5y˦h|2WG9(,XUHUX?iyh lWmekG8,If{d{^{uK|dO\|S}:Ce~4 5&3HyrKvSstp̂cPS8gCrf54$'g'_)_hDSsciRmCvd54ǃ(!ʔNgܐLr֞)bR&FCq5Bӄ)M/UG4xTrxb RQsCrʼn5L)34nʝeqpanR)ǐh?~H1I%ČAk;`EJ\Cyyvju[_-LT>.1D'&1~hUhyxići[ *(L>˔؃2 'SٗH㰡xzit茷ZOL]r>W2wJ(?6d .wժhDZjL<㋥? 2ˍ (ЇKؖO5w;hrZL-0?Q3b)F7ֵ2 vͩ Hh4!YӝtL$?NG3_)󃃕RѲ1vR3gY+K7Y?;?3~JW){ݴukgm|YZK:?3*&|}L|fo4|Xac|SC}Fk}9~.d$bšU}Hn񴊂ua7SF/Z:SM8/ c2%狻:8|nnd]aS˅F:/&W|`na{`ӫSʉF:0 ']./~ٚ1|n x`Đ^ShF˝;0l'9E{"m `NSU:FٜJ;FC[04([qՉþɧ{LQmk=`kS'FΛ1;u1(уN{%m8_ S(^F<;1F8(T@A _zĶӬ$l򯟥9_ƨSFϚ;1T)5d~9g}q/F}/d*|XR#}(LI*}@&~>5۞ ~, $C[~q`ĿdXLA6huX,ȔPG%.B~˔qsdٻL-XKLɫPAXE}6ߛr-f|%8~vTqRd0XXòL$A+7@I-鑵&~Ʌq[Td7X̱$MGAѡ7݆.Wc'"G~ȼqd۸aXðPM!G"B+7ԗC.ׅ'8~~qqbdηXMB}e8 Dh.&'ꇓ~Ǚq^_d% X MB8#U/-.(0~5oqJdXMvB8!P /@5(e{JyL{y꿭|zI|xzĎN|{Nu}{\~,|bDN~|+}yՃz z{(܌{̂=tS||\F}9 Dg~T-8VQxxCyYzz͉'s&{g[|kDu}S.B~]GwЗwxiey0 bz r zލ[ {‰Du|/}Ă|vcew wßϟ0x8ygqzOZu{<-Dl|;/}GehulvawN/xPxpyYzӒ'D\{׌0i|ㅙuvHKvsLw«6x.oHyYtzDL{O0|-uz^vēv/w߄xbenyRY zCD:{K91;|U^ui٪6uvtCw_8x96ny&5XzD#{!1|&ߠxȪ~xsÃxႢyWz^m "{#Vu{? |*[[}eXwp˜Y=y*l UF@0+N}ڇҀPxO6kk .Uu/@ME,o29 ֖ac}ujwDT@`-Yuc4ȩ^~6~h~ݔ@i3~oT~t@h S.". ~˪֧~+m~y}I~phh~vgT~@i~.~Ҏ~ǻF~ͦz~Iӑ4~)%|M~g~"S~&n@i~=/~J0~~WL~I/};{w}_g}螀S`}l@b}X/\}{ ~~D:O}wU}δz}f}gS } @N}Ǐ/}ƇŌvԹiwX1.wxyydzP={;|(ㄅ}]k"0Ģ'JUxdOڄ<+*S2@ OEˈņ7wkc<؄O#bzѫNiӣaXޛHwՓ9Hʌ,]MDu՜Uve<&wxxf-yUWz@D{4|&a;~L(~ԗ~w`~sf~U?~Df4p'hd_0T_Db5(!q2Htf.c?SʋcDbوu5܅)ՂT<,7s}c:)"SU>*D8D$6>*,S̛ϔ<ߧJ6rb˗R֒Dʍ}6)u*qפٵgaÂr@rybRCp6?X*>?ځΔ`.qIaHwRCKDC1368s*턐ͩAu@ vx~w*mx^y,Nr%zg?H{1ew}E%X~읁~ ~M|~m~!]~~QN%~? ~1w&TEGNʆ{𞮄lP\փPMْ?2It'')Պآ{勬k\_!M?2;'؅<ϡh%zJ1j֙Cf[IMSZ?Kn2,(iZԜyUj7[M9j?34x*(d?&p~xE~i6[: L3e?3`M)>ԃPkSz1"xi$FZ☜Lے?3{{;)dGTwΩ:hdZYLj9?q`3|+)ƒ -+v:-vrwXd xAUy_Gz:Ӕ|.}$w1Q~c\~ qҧ}c}U~/Gᘏ~; ~/)i%j}ΆiEq&p=ckrU>qGȗp@;5T/,G&60I~ߪLpqb|T뛄2G{;TT=0&I~% oߐ_bōTQG;qx0[9*'l,(˝}}woLLa-TP,G;0zR'߅n>|naaDTG[d;Ϗ@0܆I(:ׂ܋|wnkW1`)SGN;1c(a$| i'n`TSOG-q;N1 ([`VvtwgʰwZxN\yBcz6.|Z,+}#/l~Ht}gwj}Zĩ@}NM!~&B5~7 ,ΐs$0…t$wg$.ZN;jBO7Rm-W%%k/Ձ)njsxfԭ/aZWN#׆dB` 7R-ɍx& _sWLfyXZWNBl7Ɠ`.) &ҀJ\r1f#YҥhM1lB_7g.|='Q0ء+rseܫgYϔTMgByL80.Njd'_zX4rceYwJMBhΎf8T]/ '7crTej)DYZԚM'BT8T/'ڄ؂u*ǷwTi.Ow]xR^xGS2z<{\2ߛR|*~:#"uI#~|i?~]R}R|}G~D<4~3c0*I#uCuZÅaiLYN]\RG;,=Jс3ҘP`+S$ uZ×iG*3]RV Gܦ=~40L+ҏ/%\܁=uKšWi7']TRUH=4,="%⁛u3ʘ`i!P]ڑRxH=󜧉 4ŕ.f,Ѓ&Lu!i ]$RHdV>4v,!&r&u"h]h^5爐-&Vt3hḦ]sJRH U?>5zR-'-~'{vsHwStPx/ugdyvzwn{xW|(y@}`z*~{tvuy~вv~?w~gx~my~W{!~@|u~R+W}};rˊosZu"יDv]wdl|x=Vuz?@{,]}Bڭq rɓحt nu^^v*kqxUyW@{ -7|TpoqIsCIt} vjzwy@Uex}@z-|)#8p$qhre@tY~ulivzTxb@z .}{Äepo:qgrM\s}uhvsTx$@yƌ@.{rlo7p%r sa\|tҥh5vVT%w%@y$/K{4?ѲogВp qڽs0_|/tLgv#4Sw@yX/{Қ~q~sU~tHu|7Pvfx)Qty|<~zz(I||}$_}&} }e}}})z~}be~m}Q~}<w~)ˀ:~!a{gQ{|ʎ|yU|d}sP}<~*ZzBiz{s{Lx|Fc|CP}A(<}+~tytuyCzY0zړv{mb| ZO|=}W,=~ xpy]yԟzZ-uz억b={8OJ|.=|,}NxUx,Iyr"jyOtza{*N{̐=|-6}1xNNx%y.Jry#tzD`zN{=|7{-|zx0ɬ>xٚ2yyslz.`zNZ{QG=|-| ’p[rSsWo_trv-^;wKy;8z'It|{e1{nN{{qM|Y^|K6}S8i}(dA~\V ˄rE=Ӄp3jt]VKA9Bv)QCσʂK(΁9o~\@J9b6*qGނyզQ|1F}8>n V[րJOP9 *łlDBmf[?J ʋ9+<:`IT* ~8\lGwZ2I^9f+~˄&e]D-[~}}\kZ(lIo9~Ŋ+~uŴZ>5ʺɎU|k Y4_IN~ؓ9~ ,7~2@␁pV,qCr{}tAi^EuWhwrEy,5%f{&h|Îz<6Uz_zzi{hH {V|MEm}5{7}'!~ƍn0bbxMgGbVEr5Ä4M(o͋(wT~fqUׅEl6 W(OH@X3_k(ؔBsġ{znkJ%[\]M@E=G3(ٮyݏ%jԝl[㊌MB@%܍E3)C.%Sy?j- [JMD,?󅖎35)}݃㔵p?q_uٜ2rfߘt)XuI@w;Ύy.狻{$}Sx؞&y3tŚyfz:W|:zIE{;ލ|/cX}%-~NsÙne8X%VH;猂/ʉ(%Ӆ̟Z􁘜wrؘdzeVg)H;닋0 (&֏8HqcǔaU^RHY;X0pP_' iq0Fc0UHw`<#0'R(ם>~'p~əby}U20H5ۍ<"p0 '܂Ă<~7ؤJotb-TՏ͕Gw'< k1 ($Ty }Eom7aɒםTG&V;舳1D(\QpqxCqjr]~tPPT&vCvw7oey,S {#D~2xwxj(jyY\zOzC`d{7|,ጏ}$0gv䥋iv(\mOCG-7Џ-XJ$ܨcvhӠ&[΄OXC-# 7񎯂8-6m%+u[h.X[vOCCA8ʄ.N&$WAZt FgQZPNǕC*8>.a&\ف|t.wg.ZNVDC䋺8}cN. &ƂA)!s!fKZe8Npג@Bn8s.Շu'1P^Gs<ڥSfdWZN=}Bΐ8\.އx'gyKplȱq`rTئ!tI:vF="x.3z3*|O" ~YxõxYlKx`F y*TyI#!z>{3 |*~##~n'IJ44+>*$=wkg_TH񜨃 >7%n4s+'$݆w=j*_-Sۡ'iH⛫>E+F4, \%a'vñjn^֥ޏS_H->]V4…,aAd%̅Z5 ,>&"viGB^\S@*H>K(5AD,&e%4uȯ&i蠰^"AxS+H3>om5E @,t&Ƃklwq#arVksWLtB v8Nx0z()|"~ljxPaudxVy'L«yBˤcz98{0}$(ՐC~N"PZlW7af~V1~Lɩ~B~9z30ui)g#lnwpr$ztKevQRxr=;z*|(~̞kǏ·mopЍqXy\sBHdu3Pw5=QyQ+q{k@j,]ln~Ō`ppxrrct{Pav=^xÅ,"{ i{jkݡm͝oșbvqѕ8c1sOv=dxR,zETilkUmFFoGuqXVb}syOu=iwA-$zTWiajSl箰nupas'BOJu]9=fw-~z3ÐhǕ;j#NlntmpcaZr7Nu&=Pw-yŒyk/zSmzo{qht{|CsJ`S}u(L}w 9~x'vK|whpyx]y*KOz惱9|2)}Ts-5tHufvGo^w\x)Jz<~9{*|rvGns6mt@uqnVw!\,xfJy9{+||ٸ(qФst<\umVmrvc[w^J^yG69z+|ɶq+rs1~ulvRZwmJx9zc+{τq`Brjs}tҪ lvZwcIxr9z,, { s kjl吘n}pk\rX끑tFv5y %͂j{Mu#v4w|F wj"xXDyFv{5ր|&7}0~!~K~v6z~i~Wk~Frh~6'~'ˀ7~ԯ|ˊ5-} %}HYym}g}V~3F~6N~(d?{ΔTg||kJx(|f}V}wE}ن?6t~H),~s{T{q/{Ɨv|f|{LU~|E}G}6})~,uaz,uzW{Iu{ eL|T|kEp|ьd6}J*}F"z;̗Szņzu-{Hd{eT||E7|y6|5*f}fzbz]օ2zt{d${hT!{ӗD|;6|j*}#qjl\n@s|pEbrdQԆ0tAkv2CyG$^{Υ^tiu,܇*vr]wax?Q(yvA)z2|%}zZ"~"$k}A}p˅ }`\}P~+AX~h2}~&~Ƈ␅#䄁oof_҃JP9A`3M'Q +ׄ͑`7~n _{OA&^3vՃ#'N9LU}Vml^A܎ODNA 38(dЌ`\|Nl]`NڀҎ@=3(8ϛ?a{r%lW]0Nlv @ی3X)~؃`#{dzk|N^\N&,@3)O~јj̑l=yni;p,ZƐ ֋9r-d -VJ]H <1 'c^ۢquQcwȘU؆BBH<~"1('&SpL>p݉ 1b|^UHpi!blmcnMW/piKRr?7u*4Cw*8:zm"*}|@JroIsbŝtVdv'Jw?y,4w]z*Ċ|#W~0{>znn,{b {=V {JUa|F?|4 }+:d~q#І (zJmaa_aÙJ:>돚t4ËC+I$qyflӝ`l0UׅIȒC>َ4+]$xRlE`&TI{{>ߍ׆50,B%bT.%5Yn,%wok_OpTגI.E>R5S,}%Jvjj^S̓uIߑ>F)5@,ŅY&0VpjelYߦ$noO]pDcr:u}0x(4/z!}_oޭrdks~YhatNvDBw:/y<1Jz(Ό|"n[~^oD$3mwbW!Ml3C:tч24K**$llȧٚạWTJCMJC:g@w2]*%@ltya:WЖM;Cm:ŋ 2c"+ r%sd/kZClPnGhp>CsR5uu-x&t{;! }crIZsRPtG^v>Zw5yd-{.'>|!:~cy7YyPtzGS1z>nN{5`|.Y~}'~w"DcYPR\GRH>Y6! x.7(#-cG_YfP.x.G?a>‚6P. j(#jcaYTeLPuG+>Ʌ6C/>6(؉$b౔Y.OGȊ]>96/,/xxF) $_T0bYTO,G8>Um6/U)Tz)$ցvbs'XiOѤn?G>όF6/i,)h $Ѓulfnifp]kr1mutpAaFvrM,xt9]zDv&|xir)lsYntp.utrQw`4txDLvyl9y3zq'{{N6g}ji}l%}4nw}rp}_9s4}Lgݠ(UjnmM\ p$*JsM:v!M+{y9Vb$adEg_8XjGmPlޜd[o–mJzrN: u׊$+x9aҾdhBg~illn[ox5J(rz: u,xȄteۥxuhEvjwm4ly"oZzhrG{t5}_w%6yqpѢs}|ɑt}e}BW}mJ}Ĉ$=~ 0~`'~U{ҝR|gs|`e.|hW/|I}3<}g1!}݅'p~7{LY{r{0d|(V|sQI?|Ǝ<}1;}wg'}ׂz񭿀{Br{c{ΜVK|H|p<|ƌu17}-s'}'udefg.p:ibOlAT!oF;q9t,Ӆx "{ABn}?oxoG=qa,9rSN8tEĆ>v9 Lx-@pz#|ΊډQw|7kwmx8` yRyEVz8 {-<}$T~&8zƆlȆ#?_1X Qꄌ E9 -97$Lцxy]k^r?QDȂ9/ .V_%F&x\؎j"]kP񂶈D9!P.&aיIwa+iz\ǏPmDTg9!.3&\oTvi;{\qGrPD9 A.\&)CeuۃPh\瘽O8CԀ$8ꊒ.ZF&~؂ QesyHgNfL=iYu1ldL׎&o7@ r.5$uH*oDx!͆{mr0o#e*GpXZrLv/phvdwWÌxkKyx?z5,F{+S}#{~J|Ɛ~ko~1c/4~W t~K-~;?~v56'~+l$M{jnۅPbKRV\cvJψ?5M6X+$'zAmɌ5^,\6%>tFJe h5Lgg\MiQ0LlF Iou;?Er1SJu(Kjx!(|$s%mIg-;n[UpvPmrXEte;"v1x(Ԉ{,"V}\rQu9f@wuZ핟vOwELy;zf1D{)G}#"Å ~hp|e^|Z96|Ozo}&D}:}1Ή~b)\~#`MpId܃sYNRD:ڊҁ(1)j^# o.hcՔX('NjDq_:2#;*N$KYnޒCcKXXAN4DD::2e*$ā-mMbÓ"X!MD(V:2b*Ń$OmpfbUWɐLMCC::2RR*уK%he#]wgqSqdiISl?Ao6-r.'v&zIyl |~gMdl\]nnR^p6I0br5?ftb6fv.bry '{m!uW}ftC\Bu2Rdv7Hטwm?x6z<.{'<}3"*~eأ{e[ {Q{H=|N?dd|6}y.݋~' ~"Me2<[́Q}6H@ ?R66ge/8(S #>dŻhQ(G ?(@6Ѝv/J(:7#8dZ9P͘Gщ6+/u). $4$NchYĕP^ӒYG? E6鋙/)A$fǁ\Te/SlgJڧ{j#BzBm:9 p2KsP+6v$y )|[loSn*J_pBW9r0:=t|2~v+yP%;{ 4}[seR¨tJ_uB7pICC_PROFILE w:Bdx2Zz,+o{& }K!~[-JzRvztJ&zB'{:H|T2Ԓ},B}&~"9MZتNR1IB:^2,&"ZƆ@Q=IƟ}PA皂}:S3, ,ʌ g'5#`ZKۋQIYAԙ:K_3;-G'{#cYZ QJIՋAʘቶ:J 36F-'gJ#܁Y觏CQs[ Iq>A˜K1:Oz3E-/'…#Ђ{O:g`ZCj ckblDf}~nimplyZsbo]Hur=5xu%P{w5dwkģfmio~l0qgl nsEYquGtv6|@|g&ۓi{jkNqnBapQsD~B)u~3x~'{~Ze{"g󈰀jq[pl`oPrKAu3x1'zПd: hfȑCi]2ofk_nP`qLAti3wsx(-zk CcAeߚQ~hn`k8P^nOp|As3wm(zbe2|gmj[^JmzOWpqAAPsz4 v(yޛb d|gllj1]m:NpA s04vjf))y`w_wbx}xemayh]YzkM| n>I}QrJ/~u#3vy"siu-k{vcmkwo\$xqLzTt(>{vr0!}~x$@?{%qHsrtyt/ujguv[+w5wL/xy/=zzl0|^{% ~=|vo-}Ӈp}x:rj}it}Z)u}Kw}=yw~%0{r~O%}h~omxoNIvq2grք:YStRJvy=}x0z&v|lU^n*ukpfqߊXs̈JuІ=\w䄽1z&|+Ւ@k`mDtPo*eqWsJu/=BwS1;y'W{jlscnIe1p WBrIt=v1Sy4'{cqj+zlrnydp7Vr&IetW_xRSyȁEezX9c|.V}55%d~[tyukv^wȈlQxEz =9R{A.|%}{ssx|t̓ju㐦]wQ x*ZDyd9Hz2.|&9}Clarwtj*u?]9vePwuD[x9+z0^.{&|vr}qvs]itƜl\uP9w-D"x8yڊ,.{I &|;$_ivPbJheN[{h}NekAoC5ar*5v!+zYQNhtjgPlZSfnM#q[A(s5v+yG"t{qsresYFu4Lρsv@hxP5hy+`z{#>}^~z>qzudzX[{4L) {@c"|w5?})+l}#思~}k~Tp\~oc~W~K~ր@C Z5C,$p|}(o3}Rbb}~V}vK4},@~,5~w,F~ҁ$'uz|3n9|lXa|V.|ወJ})O?}{5}ф,y~=%;~&z{}ymg{aP{pU|A)JV|?r|5}R,}Ʉ%~9y5zl{>`{~U@{ƔOJ|@?H|K5z|,}t%}#w_kRba^efS.hG1l*ƃK$fenac+)X^NNDm:c/2mև*i$kY_`b}U蓥eKVhAplL7o.s&w @{RjAg_hiTVl)J/nAqH7{t.ۈv'y!f|i}o^gdqT'SrJAOt6@Pv7XXw/ny'{!҄}gwU]vwSfxIyw@Czq7;{/)|'x}"j ~f0~\:~uRM~_I5m~g@~7*~/C~(=A"'f[ۍR1H]?L74ہ/q5(#Pm*ea^[HQ=Hkv.?73A/{(ׂ #ـdBZ^Q@GH1?n7ws/p(#e"d66ZLՔPMG3&?F)6N/y) $P$ w`)_VbMlZeDi;l3Rp^+_t:$pxŇ{_gOUFiLĘkD n;qT3RtA,w:%z5 f|^>[nU$pTL.qCs;Iu3Rw,=y%Q|!G}]nuTT]vKEwCKEx;Xy3Uv{(,r|k&a}!ڃ~\|S|K'|B}H; }3\@~,~&"S t\ÃS,xJBȁu:Ӌ3t;,ن{' A="M [|ĉ.RJgnBeۅ::3ll- 'O8#[Rc挛J%B;:d3[Dž-/Il' #D;Z]RKIMB.xo:ˈ3<-8τ'#tށ5T=_MbEle=iH6:l/sp)&t#x\| TUfLi9Ek=Tn6}qz/t)w$"Gz &@}SɥdmLoDq|=|Ys6nplACBso2w,s>$zv^ezagmdj{u]gmdJk.oSSnqBr+tv3 uv%1yy3[p^gqTasJsevtciv#R}lwBpx3ftz8&+y {i~X6{k[{f_{rcz|,agl|Qkz|BLo}3t}J&xj}Y VY]ڄ7pao`fQj]Bnʁ3sd'wTXDX_@\wJoW`g_dPviyAn3r܂(2w{o6SYKW(.}[]n?_ ^d' OhNJAm4 ro(w'R V=|ZymZ^G^:c"OXhAA\m4ru(v傊rQSwU{Y_l^b]cNgڒeAl͍4q);vHCiYk]~zma1nFpd^rmhNtl)>wyo/zQs#}Rw~edPhPg5|ajilmal]\poMgrq>ut\0Vxw$|:yęboHeFpzuhr#kks[n uLLq+v>.tqx0wz3%{R{ŗ_ybyxezPiizZla{XKo{=sM|0v} %z}p]`wd//hSgYk $KRn=ra.1v@&my\ Dd_gubӉg#fU7XiJm=q10u&yxIZĂ^5toaf*e^rXi!J]m 2=tq 1Vu0'XySyY]Lsm`e_dAWzh{Il=Dp1ltԅu'xƂ)RY \}r`IoddVgIl=pHN1dt'xђqJYՃr]]tzt`eudVwRhiHy|$|}e8{h mjH`AmDRpEr9ui.xx8%R{1cdz&fliIr_6l'R-nEq9u.xMK%{C%bMxeekrh5H^[kQnEqC9txE.wȃ&1zҁtawd}:jg`]jZXQmvDp9js.wb&~zyτj`vcӟ6if]iȖ7PlDrpH98s.w&z5exYxwy]Xjzi`]-{GdO|AhxB}_le6I~pv*ˀt!MxPuIcvzv_fiwh[xkmNznOB{jqN6%|th+1~w"G@zȂAr/ltsngptp+ZvzrMx sAyu6 {|x+}\zM#%|h_ov5sq/vfrwYtxfM.v]yeA3xDzx6z>{+|O|#~;}~mqoW~dq*~Xs ~~Lu~@w~5y?~,&{u~$V}{}kp(mjcoօDWq؄BKsX@xv(y5xm,]zÀ$|ހ{jolbnŋVpብKGs@&uh5wÄ ,z3`%(|bziėnk֔amVHpJrk?tֈ5wCE,yă%q|~yiYmJk+a\mOUo JqE?tb5v ,yu%{zeZm]~a=aUdI/h=^l2p(uB Qyxr}Dc-k}e_}heS~lk@H7~n@<qb2zFt)w!{:vzKljWzm^k{oR|=q|Gs}s<{}u2n~x)bzw"I|twthxuw]5yviQzgwmF{_x<+|my2s}{K)~|"}svu}gv|\)w}Q!x}-Fpy}t<{2}2|u~6*}~#v~rtCfmuU[6vq@PbwExށ;z5]2{*M}U#~Lpsett4ZlucOvEkx;yo2z*|n$=}ƀordsO@YtOEuތEwM;IxևB2z]*{$}]5o,qgcrY:ssNuEDv;%xZ2ry*{$} nZGc,]X)DaJMaeBĆ i 8~m,/1qs&uzlۅubae~Vꄄh?Lh k2BnO8.q/)ht'Xxb كY{kPk?`\TmÛnKqAsY7u/6x+'z!|iEsJ_!,tQTɀutJɀ"v@9x7`y/C{'׀|"1~h~`{ ^~h{AS~{{J~{@~|7$}"/az}(,~n"<gp|]|S }cI}V@V}7~]/~"(#fz{\A{+R{I|U{@ |ĄQ7o}F7/}т.(~q:#p~rez\[zڍQ{%H{?| 76|/}?(}E#~dy|[z-6Qz}Hgz.?{wj7|!/|хM(}#~8\c8)Z[YJo]OaqFH5eL=i]4 [m,q$vnuza׍b~X|e3NhEk!<~n`3Rq,A=u?%rLx J{`8j_Vl_MLjnqDՇp<s#3̅u,dxB%z E}%_`qUs*LtDDu;w3 yD,Oz&@|!3~'^Ky"U yL:z3C8z;s{3|,,}g&~E"P]S TDKCCq;9Gn3z,6&"t\HShK&B郡;V3ˀԂ -=m['A/"ĀI[[S}JŁBʁI;3&@-<҂'i#[^GRΏJkBb:B3-2[)'yBo#46XyZQP]Gߔa?葋e8 i0un)r#v{WdhbOdGcg?Vk7n|0hr)숾u$&yӅ|CVciN5OkFhm>Ռpi7nr0\u* x^${ ;}SUvqpMn/rEȍs>puX73!w%0VZy*Nz$D|!!~ sy7z0W |*z}%S<~"!7S}L$}Dlj}=)~6݆|~`0l~*%a\!xSDփKɃDiقg=o6m0^*؂À%b"4߀'Rɋ։JKAԇDy=><;60I`*# &&5"qgRY@JC1=.6U0nDŽ+*&." N Z3G!']@wXa9ߖe3LPj&,n']s"^1w~{dM@aFtm9+p02r-u'Tx#g{<  }|Kߚo2EIq?w8y 2݋zO-<{(d|$'~ !Jǖ{fDgA{>V|Y8q0|2{}s-\~ (~$r&!n8JZQD>r8IM2x2-_ (Ʉ܀$ ! JLCɑ =8//K2-PQ(܄6J$t! hIXCF=9A8v2-[Y(݃F$]"!E\T0_Xq~c \nfo`^aie%NSmiL>qm}/uq"yuМ@W_e>[ub~|s_7elch] g)kM}k`o >or00VtZuK$xxYvSj_Wl^zg[nZk`9pk[drLidt>Qn:v0s?x% x)zP tTuxYvi]wZbxLgy>lz0r\{%w|M8LQvV~h8[~Ya~Kef~=l~1 q~&v~DbJNOu9UfZcX_ՄJewo=k:@1Lq' vI/NcsS[eY+ W^ӉJ\d=jj1rp'zv=GʜxM$rRye X8 WR^ Id=Pj'*1pR'uۍFĥdL8qQȜdZWV]s3Ic=iӊ~1~pM(uǂcT@MfUXluEh\fUk`Wnne Hqid:uFm-Txr/!|v_^bbs6e9e)dhh`VUkkHon:sor@-wsu#{ex=Zi_^XkiqPamxc-eoU%iqGWmt&:Oqvu.vJx#z|{Wqst}[Otro_AuacbvT"gwFly:pzd.duV{$y|͉T}7{X}/m]}<`a{}aSJf}F/j}9o~.t~4%^y~URzV䅢l[__l_RpdǂEi)9nсV.sx%xPxUNkoY^~^ljQcŇERh"9n*F.ssg&Gx9O^wkTjwXߒi]]ԏqQ'bDhQ9m/s&wꁌNZ vqS&iX ] ]Pb`DgՌ9`mU/r҅S&w9k T`ylXyln\^eq/`Pse:Clv#i6xn#*{r!+~wwxfj^{whaj&ked\ngOpkZBsn6wrV+czcu"1}y-bRhvue2jhoh/l[kJnNnqWBEqs6uxvT+y!x# |{j_rsb>sfetQZGiuMlwApZx6it2z,x{#{}\W{:r_{^eqcp{Y%g#{Mk|dA9o |6Os&}l,RwJ}$X{~e}JZ3)p]Ud2aX#eLTiy@m6@rK,v$zs{XxoG\\c)`V>WRdsKh'@m'67q7,v%4zzW n8[#1bL_>sVcK:ga@&l6q,u?%yDyVmXZ7a^jV#bđJgO?l5pz,u_l%yc|riTosXcu\VvaJ^xder>ZzOi3#|_n(~si qx4zBm^2moaFaTqdyUBsgIWukH=xn3zr)9}vc!g{zx0jgklGi_nkTpn]Hssp=@v0s2xvL){y"5~`{vGfpj#iUq^dks?SntGqvN{Vpw_|e5b]ZaeOi3nElڈY;pR2t]`*x${7o^doas(YdOkhvEHl7;p2s!*w$z쁋q+yTezXZK{H]O3|'a^D:}1e9~cjj/o+&ց*t͂xo.u^cva"XwdaMy2gC\zk^9|0o/}r'Iv (zmVqfb/shiWftkwLvnBxbp8zIs/|=vi'~:y]!x|knoP`ppV)rwrIKtksAv|u8`xw/zy(}{"}fjlFw_fnHx'Up]xK2ryAtz~8BwI{/y|(_|!}"~1~hj;n^8ll!T,n~Jwq~A s~8 v,/x&({]L# }ngh]wfH5$Lj,o%rt?y|d[}]ZK}a P~5d_G~g=Wk4΀of,sU%wT { byf-XzhOh{TkF*|,m=#}p4~-s,Ev%dy Ӂ^|da?wn"WwoNYxqEfzsT<{=uV4D|wq,}y&Q7{!mW}_tuVuuvMivwDx6x \oSq'Kyr‡kCMt;Zvh3xi-7zVb'T|>a"}π\nS^p>K qꋼBs;)u3wօ-(y'b{ނ8#}y[rUyRvYJ]Ab9=Yf13k)pp#jufȅQzZ ]QV`HfdT@ g8k0o*$s$w{kXenP#hGj@m87p0΁s*Bv$Cy I|Wa0lO%nG0p?dbr7t0wG*^y$ { ܁u}V:|t N|u/FO}8ve>}w7~y0~z*}^|%6}i!U~U6zzMD{3{?E{{>O|!|=75||0}}*~\~*%.~!TT^y'\LyE%z&=zۀa7{50|*}%~}"GSwRLxtDy=y؄6z̃!0{܂M*|䁎%}"E~ӀiS vKwDex4=y;6z0v{C**|h& }"u~zQxUmJYBō]; bj4xg'-@l'q"RueYzsP;]H`Aߊd3:9g4 k-p 'Նt("؅Zx2-{O|dGg^AjB:XmM3p}-z s(bw#Jz*փ}|N kG }m@^po9䄕r?3wt-n_w#(1y#{ bd}MQrCFGOs?tuB9nv3MJxz-kz-(\{$}\ ׁ{~L>QxEvy^?=z.9 B{ 3{-~|(}$M~!6JK~E ~>Հ^~8ǀ~2-y>(u$!$KD؃e>S8 32~-k <(#$h!DJD@~懔>V~bG8~!3 ~$-~V)~$~1!PGUVAʖY<^6Db0tvg*ό@l%؊Cq!`v9zF\@`a;Thd-5Ď h#01l<*ωpm&=t!xх|Eגc@'f:i5Rm5/p*·s&V~w<"\>zesN} EjV?wl:(No_4fq/LJtv*҆Iw&y"{/}DJp>Trq9TtJ4v$/w*܄y&{#}P kA~Cv~>^w9Px4]z/{,*|Y&育}q#Y~u ǁ}BC {= |s9H|4(}s/d}*~{'~#Fg!B€=ـ8Å*4̀|/Q`*܁I'!+7#+!If$BSÅa=P鄑8G3/Hm*>'!>#ԀF!vr5VNd ZS1u]Xf=a\Wif!aHjfr:oOkP-Yt:p,!yu 0PYlT].rY;`d]dV)bhoGgl4:mNp -rs#x#wgKAd]PfpU%ibZsl>U_nGLeq:Vkt.+qw@$ wYyFn|L-pQoQqaWsS]u8Fcv:'jBx.xpzV$v{sC$xzHyWm\Ny`+U/zS[{&Fbf{9i0|.p}%v+}R@&xFX kL^SR!R)Z*Ea8c9hW.ol& u=wjD1ijJ]Q͇`QcXE'`N9g/n&yuhH;!v"B|]iIo]$P)PXD_>9g./.nf&u$B:0uA1hHW\zOcPJWLD\_r9QfՈ/)ne'tT]kNzR`pSwlcX>^g$]Q)jaCnf6sk+w{p!{uWY^w[B]j_(`]JcFdP"gh_C/l@lF6qpD+utP"-zxMRlcuVfMh[6h[_kNdnBtjq6o^t|+tw|#yz_NmsRo3fWpZs]rNbtAh;vs6mxh,4sz[#x|.~Jw$qOwe^U,xwY7ZyGM8`z#Aef{6{l|,vr|$sxX}|G\pM0dRXXLi_(pAe[6gkI,rT.$wzE(GnKbQ#W6XkJ,,qЁ%Zwr$yC8mIbZaOVV:K4]@3c65jƄ,qn%w"xZAlHBa0NUUPJ\D?cc6jh,q,%v側}drOpfSd&iXWls]SK4ob4>sg-3vlK(z|q [~v{^Y*na\b=e>`VhdcJlhS>Tpl\3htp)fxt!^|xxYc l]oe`aXhmTeukLI5inH=nRq[3qrt)ww"7{zvUlnjYn%^^oSbqHGgs=Vlv3Fqx5* vzh"z|ttRuwhVv@][xw!Rw`qx"Gey5\Ia@f'7l[0%q)vx#zeQf3\VXR[lIw`@pf.x7k[0q`)%v'#z7$hlrP^tTSuYOIw+^%?yc 6 {6hE-E}um%MsxMfemY\0o\RIq`Hsd>v+h5xl-?{wqY%~(u |zdiaZkddPmgGhpj> sn57vqf-6yt&"|xa N{bej6Ygl=OjnbF~n p=qhs4tu-BxMx&~{z!c~S|a1arXWdsNhMtEkv9=%o~w4sTy[-lw z&z|!}~_^zV~bzbMf0zDj{ln(~7q~0t+x)H%{2!}T{c7,LfW>Esii>Ql7Yp0t-+ w%z"8}%ASaL3e"l .7)oƄ0s*wo& zNq"i|πTUPLxUpD]Z3=]_&5ԁdJ.i(!;o"qty3y}R|XK}-\C}`|9cs}Z3au}-xl~K(z~$|>!d~Kko/Ecm?5oځN91rO3Mt-w(zX$|c7!~,K;jyDlfE>nɅ*8qa*3%t(>-vd(y${!}ҀKXPDU>AZ7a_1d+pj?&o!UuڅyIXCU\=7i`7",e+1-i+JUnG&?r!փw`#{KHZ_B46clv7z9wE{E4x| /z|*{}'}~]#w~l CsA>utE9duS4ewcj/y*z'|W#}!"C3rF> swo9&t˂4Vv_O/x-+zX'&{π#}o!O~\A Pe: h5l 1Ko&,ǂarS(Qu$Tx!n{Qo}=Ղl9hCn5p0ۀsv,u(xX% z"Y|݁~W=q8s4~u0~w_,ky$(|z%4|u"It} 7~?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~  !""#$$%&&'())*+,--./01223456789:;<=>?@BCDEFHIJLMOPRSUWXZ\^`bdfhjmoqtvy|~  !""#$$%&&'())*+,--./01223456789:;<=>?@BCDEFHIJLMOPRSUWXZ\^`bdfhjmoqtvy|~1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWn]ccdiӼsι}ʷƶĵ󾵡1?6LTWm]a``clu|żº򻽊1?6LTVl]^^]\ckppu򴽙1?6LTVl]}\[YXZen޿yÈ𮿗1?5LTUj\|YWUW]kվwߺƅБ񡿙1?5LTUiYzVTZWbʿrֺʀ޷ǍōÎ1?5LTUhVwSXZYi˺yնʇݱȉƊċΓ““““““““““““““““1?5LTTeStOZ[_n˷Ա̅۫ɅߥȇƉŌĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐĐ1?5LTTcOoWxZ]dtɲ~Ҭ́ئ˂ܠɄߛȆljƍƍƍƍƍƍƍƍƍƍƍƍƍƍƍƍƍ1?4LRQ_JhX{\aiuǫyϥ}Ԡ̀כ̂ږ˄ݑɇߍɋɋɋɋɋɋɋɋɋɋɋɋɋɋɋɋɋ1?4KOLXT_Y_flpģuʝxϘ{Ҕ~ԑ΁׍ͅى̈ډ̈ډ̈ډ̈ډ̈ډ̈ډ̈ډ̈ډ̈ډ̈ډ̈ډ̈ډ̈ډ̈ډ̈ډ̈ډ̈1@3KHGMTd[cihlpĕtȑwˍz͊~χсфЅ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ҄Ѕ1@2E>NGVh_gdehmqt†wăzƁ}~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ~Ձ0@0E,OMYkcaabejnqt}w{zy}y}y}y}y}y}y}y}y}y}y}y}y}y}y}y}y}09 H1QQ]k\\]`cg}k{nyqwtuvsysysysysysysysysysysysysysysysysy/@K7SRUhVxWZ^bzevhtkrnqposnununununununununununununununununu2DI9LPNbPoTzX}\x`tcqfoimklnjpiririririririririririririririririr,:-GIR`Yr_dhmݰsث|ԦТΞ̚ʖȑǏ缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒,:-GIR`Yr_dhmݰsث|ԦТΞ̚ʖȑǏ缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒,:-GIR`Yr_dhmݰsث|ԦТΞ̚ʖȑǏ缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒,:-GIR`Yr_dhmݰsث|ԦТΞ̚ʖȑǏ缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒,:-GIR`Yr_dhmݰsث|ԦТΞ̚ʖȑǏ缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒,:-GIR`Yr_dhmݰsث|ԦТΞ̚ʖȑǏ缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒,:-GIR`Yr_dhmݰsث|ԦТΞ̚ʖȑǏ缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒,:-GIR`Yr_dhmݰsث|ԦТΞ̚ʖȑǏ缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒,:-GIR`Yr_dhmݰsث|ԦТΞ̚ʖȑǏ缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒,:-GIR`Yr_dhmݰsث|ԦТΞ̚ʖȑǏ缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒,:-GIR`Yr_dhmݰsث|ԦТΞ̚ʖȑǏ缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒,:-GIR`Yr_dhmݰsث|ԦТΞ̚ʖȑǏ缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒,:-GIR`Yr_dhmݰsث|ԦТΞ̚ʖȑǏ缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒缒,:-GIR`Xq^cgk޶pٱxԬѨΣ̞əǓ鶕궕궕궕궕궕궕궕궕궕궕궕궕궕궕,:-GIQ_Xp^cfi߻lڸtմ|ѯΫ̥ɝƕ鷖쯙쯙쯙쯙쯙쯙쯙쯙쯙쯙쯙쯙쯙쯙쯙,:-GIQ^Wo]bdfh۾n׻uӸ}еͭţ亜ꭜ,:-GIQ^Wn]`acdgnuоxƴܺ䭥뢤,:-GIP]Wm\}^^`adgmtӽ|ܱ䢯뗯,:-GIP\Vl\|\\]_mkmqӵxۨ㘼ꌿ,:-GIO[VkZzYY[ijovȹ|үڡȂĐé슻슻슻슻슻슻슻슻슻슻슻슻슻슻슻,:-GIOZUiXwWWefhowʳҩ̂ٝɅƎĠijijijijijijijijijijijijijijij,:,GINYUgUtT_cehpôz̫}ӣ́ٙʅޏǍƚũũũũũũũũũũũũũũũ,:,GINWUdRpUy`ceitĭx̥|ӝ̀ؕ˄܍ɋǖǡǡǡǡǡǡǡǡǡǡǡǡǡǡǡ,:,FHMURaOj]s`cgmrťv̞zј~Ց̃يˉ݄ɒ߁ɛɛɛɛɛɛɛɛɛɛɛɛɛɛɛ+:,EFMRN[Ta\w`ejlpĞtʘyϒ}ҍ΂Ո͈؂̏˕˕˕˕˕˕˕˕˕˕˕˕˕˕˕+:+ECMLHSW`\{bhijnsǑwˍ{ΈрЄЅӀϋ}Α}Α}Α}Α}Α}Α}Α}Α}Α}Α}Α}Α}Α}Α}Α+:+E?IDQFXe^egegmq‹uŇyȃ}ʀӂ|҇zҌzҌzҌzҌzҌzҌzҌzҌzҌzҌzҌzҌzҌzҌzҌ+:*D7C7RLYjaebcekptw~{{xքvևvևvևvևvևvևvևvևvևvևvևvևvևvևvև+;)@+J3SR\ma__adin~r|uyxw|u܀s܃s܃s܃s܃s܃s܃s܃s܃s܃s܃s܃s܃s܃s܃s܃*8AL9TV[mZ[]`c~g{kxovrturxp|ooooooooooooooo) 0E!O>RWTjUyW[_}bxftirmponrmukxjzjzjzjzjzjzjzjzjzjzjzjzjzjzjz$; H&I?KTMeQqT{X{]vardohmkkmjoirgtfvfvfvfvfvfvfvfvfvfvfvfvfvfvfv:@(@=DNH\LgQoyVut[zo_}lbjehhfjeldncpbrbrbrbrbrbrbrbrbrbrbrbrbrbrbr'6%B>NTUe[uafkqzݗڒ؎ՊԇӅ҂сƄÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆ'6%B>NTUe[uafkqzݗڒ؎ՊԇӅ҂сƄÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆ'6%B>NTUe[uafkqzݗڒ؎ՊԇӅ҂сƄÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆ'6%B>NTUe[uafkqzݗڒ؎ՊԇӅ҂сƄÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆ'6%B>NTUe[uafkqzݗڒ؎ՊԇӅ҂сƄÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆ'6%B>NTUe[uafkqzݗڒ؎ՊԇӅ҂сƄÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆ'6%B>NTUe[uafkqzݗڒ؎ՊԇӅ҂сƄÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆ'6%B>NTUe[uafkqzݗڒ؎ՊԇӅ҂сƄÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆ'6%B>NTUe[uafkqzݗڒ؎ՊԇӅ҂сƄÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆ'6%B>NTUe[uafkqzݗڒ؎ՊԇӅ҂сƄÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆÆ'6%B>NTTdZt`ejowݛڕ֑ԍӉ҆Є̃־־־־־־־־־־־־־'6%B>MSScYs_dhmrݠ|ښ֕ԐҌЈυćٹٷٷٷٷٷٷٷٷٷٷٷٷٷ'6%B>LRSbXr^bfjoާwڠ֚Ӕяϊ̇ڼ۳ܰܰܰܰܰܰܰܰܰܰܰܰܰ'6%B>LRRaXp]aehl߮qۧyנЙ˓ŏܴެުݪݪݪݪݪݪݪݪݪݪݪݪ&6%B>KQQ`Wo\~adgj߷mرvЧȟ™ջڴެওߥߥߥߥߥߥߥߥߥߥߥߥߥ&6%B>KPQ_Wn\|`begmҶsɬ|Ϲֲ۫ߤ᠗ࠗࠗࠗࠗࠗࠗࠗࠗࠗࠗࠗࠗࠗ&5%B>JPP^Vl\z^`beiͻqñyǺϲ֪ۢ⚛᚛᚛᚛᚛᚛᚛᚛᚛᚛᚛᚛᚛᚛&5$B>JOP]Vk[x\^aagnvǴ~ϫ֢ۙ┟╞ᕞᕞᕞᕞᕞᕞᕞᕞᕞᕞᕞᕞ&5$B>INP\ViZvZ\`^dlsƮ|Ϥ՛ے⎤⏣ᏣᏣᏣᏣᏣᏣᏣᏣᏣᏣᏣᏣ&5$B>IMPZVgXsX}[gabiqŨyΞՔڊ߃∫ቩቩቩቩቩቩቩቩቩቩቩቩቩ&5$B>ILPYVeUoVwf{kgbgnġv͗~Ӎق{ž&5$B>HJOVTaRj]og|jliejÚrˏ{ц͇}˘wʱ{|||||||||||||&5$A=HHOSP\RbalehjjintɌ|΄υ}͒x̤v̾vvvvvvvvvvvvv& 5$A;HFONLU[Y`qdgjginuLj|ˁф|Ўwϛuίvζvζvζvζvζvζvζvζvζvζvζvζvζ& 5#@9GAKHQI[^`vdheeiouĄ{ԂzҊvєsѢrѧrѧrѧrѧrѧrѧrѧrѧrѧrѧrѧrѧrѧ% 5#?5F;C=TI[d`zfdcdiotz|xֆtՎqԙpԜpԜpԜpԜpԜpԜpԜpԜpԜpԜpԜpԜpԜ% 5#>/D1M3UO[ib}a`adint|xx}uڃrىoؑnؔnؔnؔnؔnؔnؔnؔnؔnؔnؔnؔnؔnؔ% 5"<&@"N9VU]l^]^`ch~mzrwvu{roބm݋lݍlݍlݍlݍlݍlݍlݍlݍlݍlݍlݍlݍlݍ$ 47F#P?XXXmX}Y\_c|gxlupstpxn|l〮jⅯi⇰i⇰i⇰i⇰i⇰i⇰i⇰i⇰i⇰i⇰i⇰i⇰i⇰# -<I)QCQYRkTyWZ_{cvfrjpnnqlujxh|g耣f聤f聤f聤f聤f聤f聤f聤f聤f聤f聤f聤f聤f聤!$AH-HDJWMfQrT{Yy]tapemikljohrguexc{c|c|c|c|c|c|c|c|c|c|c|c|c| +=@/@BERI_Mh~RpwWvr\zm`}jchgfjeldnbqas_v_w_w_w_w_w_w_w_w_w_w_w_w_w+68-:=?JEU|J]uOdoUhkYlg]oeapcdrafs`ht^ju]lv\nv[qwZrxZrxZrxZrxZrxZrxZrxZrxZrxZrxZrxZrxZrx" 1>5JJQYWh^wdjqy厃≌ށ~{ywvy||||||||||||" 1>5JJQYWh^wdjqy厃≌ށ~{ywvy||||||||||||" 1>5JJQYWh^wdjqy厃≌ށ~{ywvy||||||||||||" 1>5JJQYWh^wdjqy厃≌ށ~{ywvy||||||||||||" 1>5JJQYWh^wdjqy厃≌ށ~{ywvy||||||||||||" 1>5JJQYWh^wdjqy厃≌ށ~{ywvy||||||||||||" 1>5JJQYWh^wdjqy厃≌ށ~{ywvy||||||||||||" 1>5JJQYWh^wdjqy厃≌ށ~{ywvy||||||||||||! 1>5IIPXVg\vbhov呀⌉߇݃|zxx|~~~~~~~~~~~~! 1>5HHOWUf[u`flr{ᐅދ܆ځ~{y|ɼʼʼʼʼʼʼʼʼʼʼʼ! 1=5GGNVTdZs_dinuᕀޏ܉ل||Ā̵̺͵͵͵͵͵͵͵͵͵͵͵! 1=5GGMUScXq]bfkq{۔֎ш̈́ʁǀλϳϯϯϯϯϯϯϯϯϯϯϯϯ! 1=5FFLTSbXo]|aeinۢxԚΓɍĉμдѬѩѩѩѩѩѩѩѩѩѩѩѩ! 1=5FELSR`Xn\z`dgݱmըvΟǘǼ̷гҬӧӤҤҤҤҤҤҤҤҤҤҤҤ! 1=5EDLRR_Wl\x`cfٷlЬtȤ|ȴͯѫӥաԟӟӟӟӟӟӟӟӟӟӟӟ! 1=5EDLQR]Wj\v_beԻi̱qèyȮͨѣԟ֜՛ԛԛԛԛԛԛԛԛԛԛԛ! 1=5ECKOR\Wh[s^}`aпhǵowȧΡҜ՘ח֖ՖՖՖՖՖՖՖՖՖՖՖ! 1=5EBKNQZWeZp[y^^fùmu|ȡΚҕՐב֑ՑՑՑՑՑՑՑՑՑՑՑ! 1=5EAKMQXVcXlYsY}\ckrzȚΓҍՈ׊׌ՌՌՌՌՌՌՌՌՌՌՌ 1=5D@KKQVU_UgYk[|ZahpwǓ͌хՀ׃ֆՆՆՆՆՆՆՆՆՆՆՆ 1=4D?JIPRRZR_bd`{[_fmt|ƌ̄}w| 1<3C=JFPNNS\Uedfzc]biqyĄă}Ïušouxxxxxxxxxxxx 0<1C:IBLGPI^Ucig{idafmv}рuэoҞkѷnqqqqqqqqqqqq 0;/B6HWD][coffbbemuzt׉oՖlԨjjjjjjjjjjjjj 0;,A1E4O1WJ]`btd``bfn}ux}sڅoُk؜i׮h׾h׾h׾h׾h׾h׾h׾h׾h׾h׾h׾h׾0:'?*@'P7XO^e`x^]_bg~nytu{q݂n܉kۓh۠fڪfڪfڪfڪfڪfڪfڪfڪfڪfڪfڪfڪ07!;H#RA3AEETI`Ni|SpvXup\yl`|id~ghekcnbq`t^w]{[~[~[~[~[~[~[~[~[~[~[~[~07 91;@@MFWzK^sQdnUiiZlf^odbqaer`hs^jt]mu[ovZrwYuxWxyWxyWxyWxyWxyWxyWxyWxyWxyWxyWxyWxy*/1,59KLRZXh_uelt~鄈{wtrpĶoѷrշwշxոxոxոxոxոxոxոxոxոxոxո-9,D=JKPYVf\tbipy鉄惎~yvsqɹrӺvӺyӻ{ӻ{ӻ{ӻ{ӻ{ӻ{ӻ{ӻ{ӻ{ӻ{ӻ{ӻ,9,CKGPOSVU[Sn[bipxČȇʄˆʈɈɈɈɈɈɈɈɈɈɈ,8*?3E;KDOJPOQVQlY`gnu}ąǀ|ʂɂɂɂɂɂɂɂɂɂɂ,8)>1D9J?MDMFVUSkV]dkrz}xsx{{{{{{{{{{{,7'>/C5H:H"A5BFDTI_NgzSntXsn\wja{gf}djbn`r^u\y[~XWWWWWWWWWWWտ!28#:4=B@NFWxL^rQdlVhh[ke_nbcp`gr^js\mtZpuYtvWwxU|ySzSzSzSzSzSzSzSzSzSzSz ,1!4/7;}=EvCMoISjNWeS[aX^_\`\`bZccXfdWheUkfTngRqhQuiOxjOxjOxjOxjOxjOxjOxjOxjOxjOxjOxj %)-(|12s8:l?AgEFbKJ^OM[TOXWQV[RT^SR`TQcUPeVNhWMjXKnYJqZJqZJqZJqZJqZJqZJqZJqZJqZJqZJqZ)6$C5IBQPX]`ihtp~z{vrnligfàe͡d٢fݢjmmmmmmmmmm)6$C5IBQPX]`ihtp~z{vrnligfàe͡d٢fݢjmmmmmmmmmm)6$C5IBQPX]`ihtp~z{vrnligfàe͡d٢fݢjmmmmmmmmmm)6$C5IBQPX]`ihtp~z{vrnligfàe͡d٢fݢjmmmmmmmmmm)6$C5IBQPX]`ihtp~z{vrnligfàe͡d٢fݢjmmmmmmmmmm)6$B4HBPOW\^iftn~w|xspmjhfĢeϣeڣhݤloooooooooo)6$@4GANNU[\gcsk}s~{vrnkigǥfզhۧlާpߧrިrިrިrިrިrިrިrިrިrި(6$?3F?MLTYZfaqh|pzzuqnljƨiԩlܪqݩsݫtܫtܫtܫtܫtܫtܫtܫtܫtܫtܫ(6$?2F>LKSWYd_pf{mw腁zvronëmҬpܬsۭuۮwۮwۮwۮwۮwۮwۮwۮwۮwۮwۮ(6$>1E=LIRUXb^ndykt~߄zvsqqίrگvڰxٰyٱyٱyٱyٱyٱyٱyٱyٱyٱyٱ(6$>0E;KGQSW_\kbvhqݐ{؉Ӄ~zwuuɲuزxسzس{س{س{س{س{س{س{س{س{س{س(6$=/D:JEPQU][h`sf~ݜoוyю͈ȃ|zxĴxֵ{ֵ}ֵ~ֵ~ֵ~ֵ~ֵ~ֵ~ֵ~ֵ~ֵ~ֵ~ֵ(6$=.C9IDOOTZYe^pީdzآmњv˒~ƍ~||ѷ~շշշշշշշշշշշշ(5#<-C7IBNLSWXa\k۰cvӧk̞sƗ{ιԹԹԸԸԸԸԸԸԸԸԸԸ(5#<,B6H?MIRSV]޺Zf״`uϫhǢpxʻӻӺԹԹԹԹԹԹԹԹԹԹ(5";+B4G=LFQOUXWbӷ^t˯fçnv~ǼҼӻӺӺӺӺӺӺӺӺӺӺ(4!;*A3F;KCOKSRTaϻ]tdzdlt{ŽѾҼӻӻӻӻӻӻӻӻӻӻ'4!;)@1F8J@NFRLR`̿[s÷bjqy¾ѾҽҼҼҼҼҼҼҼҼҼҼ'3 :'@/E5I;M@KIQ_Yrahov~ѿҽҼҼҼҼҼҼҼҼҼҼ'39&?,D1G6J8FGO]Wq_fmt{{yѾ|ҽҼҼҼҼҼҼҼҼҼҼ'29$>)B-E.F.FFM\Uo\cjqx}xsqѾuҽxӻxӻxӻxӻxӻxӻxӻxӻxӻxӻ'17!<$@&A%L,LDLZRmY}`gnu~|upliӻnӻqӺqӺqӺqӺqӺqӺqӺqӺqӺqӺ'06:<HR*TBSXQkW{]dkr|{t…n‘i dôaԸfոiշiշiշiշiշiշiշiշiշiշ'/467JS/YB[UXhVx[ah|ouxnЂhЏbџ^ҳZԲ`زbسbسbسbسbسbسbسbسbسbس&-0/?L"T5WHXZXiYw[_~fwnovic፦_✨[㮪Xʫ[۪]ܬ]ܬ]ܬ]ܬ]ܬ]ܬ]ܬ]ܬ]ܬ]ܬ% ) ( /CN(R;SNT^UlWwZ^wdpkjte}a눞]ꓡZ頢X豣VʤXڣXڣXڣXڣXڣXڣXڣXڣXڣXڣ!"4DK-M@OQP`RlUvY~x]qckjgrcz`]Z픚WU챜SSSSSSSSSS6 BG2ICKRM_OiSrxXxr]}lchidpav^}[YVSRRRRRRRRRRܿ"6>"B4DDFQI\~MdwRkqWpl]tgbxdhzam}^r[xY}WTRPPPPPPPPPPڱ%39$<4?ABL}FUvK\pQbjVff[jb`l_eo]jqZnrXstVwuT|vRxOyMzMzMzMzMzMzMzMzMzMzλ$.3#70:<{>EtCLmJRhOWcTZ`Y]]^_ZbaXecVidTmfRqgPuhNziLjJkJkJkJkJkJkJkJkJkJk(-1*z53q:;j@AeFF`LJ\QMYUOVYQT]SR`TPdUNgVMkXKnYIrZHw[F{\F{\F{\F{\F{\F{\F{\F{\F{\F{\ &x+"o0)g60a<5\B9XG