Pregled bibliografske jedinice broj: 1007626
Biologija i ekologija mišjeg repka (Alopecurus myosuroides Huds.)
Biologija i ekologija mišjeg repka (Alopecurus myosuroides Huds.) // Glasilo biljne zaštite, 19 (2019), 4; 508-518 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1007626 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biologija i ekologija mišjeg repka (Alopecurus myosuroides Huds.)
(Biology and ecology of cereal weed Alopecurus myosurioides Huds. (Black-grass))
Autori
Šoštarčić, Valentina ; Šćepanović, Maja
Izvornik
Glasilo biljne zaštite (1332-9545) 19
(2019), 4;
508-518
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
žitarice, korov, ozimi, repak
(cereal, winter weed, blackgrass)
Sažetak
Alopecurus myosuroides Huds. (mišji repak) jednogodišnja je uskolisna korovna vrsta u usjevu ozimih žitarica. Povećanim brojem rezistentnih populacija u zapadnoj Europi na različite mehanizme djelovanja herbicida sve se veća važnost pridaje poznavanju biologije i ekologije ove vrste. Nicanje mišeg repka odvija se u dvije faze: jesensko i proljetno nicanje. Veći dio populacije (80%) ponikne ujesen te je suzbijanje mišjeg repka usmjereno na ovaj period. Jedinke koje poniknu ujesen naprednije su u razvoju te razvijaju veći broj izboja, posljedično i veći broj klasova koji nose sjemenke. Proljetne jedinke češće su alternativni domaćini opasnog patogena Claviceps purpurea. Mišji repak tipična je ozima vrsta koja dobro podnosi niske temperature, a niče već pri 0°C (biološki minimum). Biološki vodni potencijal (minimalna količina vode u tlu potrebna za nicanje) za ovu vrstu iznosi -1, 50MPa. Stoga, za razliku od morfološki slične vrste Apera spica venti koja se također pojavljuje u usjevu ozimih žitarica Alopecurus myosuroides najčešće se pojavljuje na teškim, glinastim tlima s visokim sadržajem vode, dok Apera spica-venti niče na lakšim i pjeskovitim tlima. Optimalna dubina za nicanje mišjeg repka jest 0-2cm (površinski sloj tla). Iz tog razloga, vrsta predstavlja veći problem u no-till sustavima obrade, gdje se nerijetko pojavljuje u većoj gustoći. Obrada jedna je od najučinkovitijih ne kemijskih mjera suzbijanja mišjeg repka, ali ipak ne i najpouzdanija. Varijabilnosti u učinkovitosti ne kemijskih metoda suzbijanja kao što je obrada tla, povezuju se s biologijom vrste (različiti stupanj dormantnosti), klimatskim uvjetima i agrotehnikom proizvodnje. Pouzdano i učinkovito suzbijanje postiže se kombinacijom ne kemijskih mjera s kemijskim mjerama, herbicidima različitog mehanizma djelovanja (antirezistentna strategija).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb