Pregled bibliografske jedinice broj: 1007608
Redovnici u Vrhovčevu dnevniku
Redovnici u Vrhovčevu dnevniku // Znanstveni kolokvij povodom izdavanja Dnevnika-Diarium Maksimilijana Vrhovca, svz. 2, 1810.-1815.
Karlovac, Hrvatska, 2019. (plenarno, nije recenziran, neobjavljeni rad, stručni)
CROSBI ID: 1007608 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Redovnici u Vrhovčevu dnevniku
(Monks in Vrhovec's Diary)
Autori
Patafta, Daniel
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni
Skup
Znanstveni kolokvij povodom izdavanja Dnevnika-Diarium Maksimilijana Vrhovca, svz. 2, 1810.-1815.
Mjesto i datum
Karlovac, Hrvatska, 12.04.2019
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Maksimilijan Vrhovac, redovnici, franjevci, uršulinke, milosrdna braća
(Maximilian Vrhovac, monks, Franciscans, sisters of St. Ursula, merciful brothers)
Sažetak
"Dnevnika" zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca nužno se dodiruje svih crkvenih ustanova na području Zagrebačke biskupije, ali i izvan njezinog područja. Nakon jozefinističkih reformi na području Zagrebačke biskupije, odnosno Banske Hrvatske i Vojne Krajine, ostala su samo dva veća muška crkvene reda - franjevci i kapucini - koji su zastupljeni u Vrhovčevim dnevničkim zapisima i milosrdna braća (braća milosrdnici) koji su vodili bolnicu u Zagrebu. Nakon ukidanja samostana gornjogradskih klarisa od ženskih redovničkih zajednica ostale su smo varaždinske uršulinke, koje se također spominju u "Dnevniku." Od redovničkih zajednica izvan Banske Hrvatske i Zagrebačke biskupije spominju se još jedino dominikanci koji su djelovali na području bivše Mletačke Dalmacije i Dubrovačke Republike, iako su tu još djelovali franjevci konventualci i trećoredci glagoljaši koje Vrhovac uopće ne spominje. Od svih spomenutih redovničkih zajednica najzastupljeniji su franjevci, koji su imali posebnu ulogu u Vrhovčevim političkim i teritorijalnim planovima vezanim uz obnovu Hrvatskog kraljevstva izvan granica Banske Hrvatske. Proširenost franjevaca na cjelokupnom hrvatskom etničkom prostoru, njihova izrazita brojnost na području kontinentalne Hrvatske, u cijeloj Dalmaciji i kao jedini katolički kler u Bosni i Hercegovini, bili su po svojoj organizaciji, povezanosti (osobito preko tradicija nekada velike provincije Bosne Srebrene), kulturnom i prosvjetnom radu, idealni za propagiranje Vrhovčevih političkih ideja među katoličkim življem na prostoru izvan banske Hrvatske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija, Povijest
