Pregled bibliografske jedinice broj: 1007606
Politički subjekti u odnosu prema reformnom pokretu i starokatolicizmu - politički oportunizam s ciljem slabljenja Katoličke Crkve do 1929. godine
Politički subjekti u odnosu prema reformnom pokretu i starokatolicizmu - politički oportunizam s ciljem slabljenja Katoličke Crkve do 1929. godine // Znanstveni simpozij Stoljeće velike zablude. Nacionalni i religiozni identitet Hrvata u Jugoslaviji (1.12.1918.-1945.-1990.)
Đakovo, Hrvatska, 2019. (pozvano predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1007606 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Politički subjekti u odnosu prema reformnom pokretu i starokatolicizmu - politički oportunizam s ciljem slabljenja Katoličke Crkve do 1929. godine
(Political Entities Relating to the Reform Movement and Old Catholicism - Political Opportunity with the aim of weakening the Catholic Church by 1929)
Autori
Patafta, Daniel
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Znanstveni simpozij Stoljeće velike zablude. Nacionalni i religiozni identitet Hrvata u Jugoslaviji (1.12.1918.-1945.-1990.)
Mjesto i datum
Đakovo, Hrvatska, 09.05.2019. - 10.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
reformni pokret, Hrvatska starokatolička crkva, HSS, samostalni demokrati, slobodni zidari, srpski radikali, Katolička crkva
(reform movement, Croatian Old Catholic Church, HSS, Independent Democrats, Free Masons, Serbian Radicals, Catholic Church)
Sažetak
Hrvatska starokatolička crkva nastala je krajem 1923. godine kao uglavnom neuspjeli pokušaj reformnog pokreta dijela nižeg katoličkog klera koji je u razdoblju od 1919. do kraja 1923. težio za reformom i demokratizacijom Katoličke Crkve u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, ali i na poticaj beogradskih vlada, u početku Pribićevićevih samostalnih demokrata, a kasnije velikosrpske Radikalne stranke, koje su joj davale direktnu i indirektnu podršku u institucionaliziranju i širenju, pokazujući time svoj antagonizam prema katolicizmu. Donošenje Vidovdanskog ustava 28. lipnja 1921. godine, pri čemu su vodeću ulogu imali Pribićević i njegova Samostalna demokratska stranka, dovelo je do toga da se hrvatska liberalna javnost svrstala uz oporbeni blok predvođen Stjepanom Radićem. Zbog veza reformnog pokreta sa zemaljskom vladom u Hrvatskoj i centralnom vladom u Beogradu, gdje su na vodećim mjestima bili Pribićevićevi samostalni demokrati, kao i zbog otvorene naklonosti Pribićevića i njegovih stranačkih kolega, liberalni je tisak počeo promatrati reformni pokret kao svojevrstan eksponent protuhrvatske politike. Za Radićev odnos prema reformnom pokretu i starokatolicizmu može se ukratko reći kako je on bio oportunistički i politički motiviran s ciljem slabljenja utjecaja Katoličke Crkve ne selo i seljaštvo, osobito Hrvatske pučke stranke, kao temeljnu glasačku bazu njegove stranke. Iako je dio članova HSS-a djelovao u korist propagiranja starokatolicizma iz čisto interesnih razloga, Radić nikada javno nije podržao HSC i njezino djelovanje
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
