Naslov
Kognitivna kibernetika – Računska racionalnost misaonih sustava
(Cognitive Cybernetics Computational Rationality of Systems of Thought)

Autori
Balaž, Zdenko ; Ninčević, Marjan

Ostali urednici
Pavić, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, autorska knjiga, znanstvena

Izdavač
Glas Koncila

Grad
Zagreb

Godina
2019

Stranica
352

ISBN
978-953-241-595-7

Ključne riječi
kognitivna kibernetika ; računska racionalnost ; umjetna inteligencija ; misaoni sustavi ; kaptologija
(cognitive cybernetics ; computational rationality ; systems of thought, artificial intelligence, captology)

Sažetak
Namjera autora nije samo puko povezivanje naslova knjige s kognitivnom kibernetikom, umjetnom inteligencijom i misaonim sustavima već i da sadržajno ukažu na kaptologiju i pluriperspektivnost inteligentnih tehnologija. Budući da pluriperspektivnost ne prepoznaje dominantnu paradigmu, autori kroz kognitivno, koje u osnovi nije spoznajno umno, a nije ni nešto što pripada kibernetičkom empirijskom tragaču za pojavama i njihovim uzrocima u svijetu, prepoznaju umnost koja se oslanja ponajprije na pronicljivost zdravog razuma (common sense). Prvi autor, dr. Balaž, već je na području politehnike načinio uvod u novo predmetno integracijsko intendiranje kognitivne kibernetike. Njegova definicija kibernetičkog u osnovi je tehnički strukturalno uvjetovana trenutnim stanjem razvoja informacijskih tehnologija i utjecajem na sve ostale grane znanosti. Za integraciju s kognitivnim on nužno uvodi filozofski aspekt propedeutike oslonjen na prošlost, obuhvaćajući psihologiju i logiku te elementarne povijesne preglede dosega znanosti prema načelima Husserlove fenomenologije kroz uživljavanje, spoznaju i razlučivanje. Filozofska promišljanja tehničkim habitusom prvog autora sredstva su za objašnjenje posljednje tehničke svrhe i apsoluta znanosti o bitku i mišljenju mišljenja. Drugi autor, dr. Ninčević, u sadržaj uvodi filozofsku edukacijski usmjerenu sabranost na različite psihofizičke i duhovne djelatnosti kao što su dvojenje, razumijevanje, potvrđivanje, nijekanje, htijenje, nehtijenje i zamjećivanje. On za nešto istinito i doista postojeće svjesno ne želi da se dvoji nego potvrdi i hoće razmatranjem i očitovanjem volje same djelatnosti gledanja, slušanja, odlučivanja za svaku konkretnu situaciju prezentirati kao „samosvijest”, i to onu koja je dinamički i djelatno shvaćena. Autori razmatraju, svaki svojim pristupom, teorije inteligentnih ljudskih sustava i stroja mišljenja koji odgovara logici zasnovanoj na računanju, planiranju i konstrukciji. Bît takva mišljenja oscilira između tehno- i noosfere u okovima persuazije. Tu je začeta poveznica u pojmu kibernetičke sheme djelovanja kao optimalne kontrole nad okolinom kao i upravljanjem kaosom koja je objašnjena i smještena s onu stranu metafizičkog sklopa binarnih opreka ne zaboravljajući važnost psihologije situacije i formi smisla. Važnost knjige jest u obavljenim istraživanjima čije su poveznice edukacijska iskustva prepoznatih ishoda učenja, procesa stjecanja kompetencija i utjecaja inteligentnih tehnologija. Danas edukacije doživljavaju bitne promjene jer uvođenje inteligentnih tehnologija u sve sfere, uz digitalnu društvenu umreženost, postaju uvjetovane kaptologijama. Simbolički, odnos je realiziran posvemašnjom anonimnošću, a spoznajna mijena funkcije duha, tijela i samosvijesti unutar preobilja razlog je propitivanju što se uistinu zbiva s antropološkim obzorjem čovjeka, e-proizvoda, e-ponuda, e-usluga, a što nam donosi e-budućnost. Imperativom mehaničke svrsishodnosti „dobivanja na vremenu” u doba opće prekomjernosti, izgubljenost postaje novi standard modernog društva minimalističkih formata. Autori navode na pitanje nije li znanstveno-tehnološka apokalipsa u društvu spektakla, koje je sve više nepostojano, zanemarila učinak inteligentnih tehnologija na ljudsko tijelo i um. Zasjenjeni željom za postizanjem brzine, maksimalne djelotvornosti, preciznosti i sve veće dobiti, danas se razvoj novih tehnologija, koje su u početku bile podložne i podatne promjenama, provodi u skladu sa željama i zahtjevima onih koji se njima koriste namećući ih interesnim skupinama društva u cjelini. Takve su tehnologije već integrirane u fizičku infrastrukturu, trgovačke i ekonomske odnose, ali i u osobne i političke norme i očekivanja. Mizantropski ciljevi i njihova kaptologija postali su njihov sastavni dio status quo. Agresivna sveobuhvatna simbioza s takvim tehnologijama mijenja ljude a trebalo bi pronaći mjeru da čovjek interakcijom i samosviješću vlada tehnologijama. Hrabri je iskorak autora ukazivanje na opasnost pojave globalitarizma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne tehničke znanosti, Informacijske i komunikacijske znanosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA