Pregled bibliografske jedinice broj: 1006916
Priče iz davnine i hrvatska moderna: o mitskom secesionizmu, folklornim šarama, neoromantizmu i antimodernizmu
Priče iz davnine i hrvatska moderna: o mitskom secesionizmu, folklornim šarama, neoromantizmu i antimodernizmu // Stoljeće Priča iz davnine / Kos-Lajtman, Andrijana ; Lovrić Kralj, Sanja ; Kujundžić, Nada (ur.).
Zagreb: Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, 2018. str. 249-272 (plenarno, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1006916 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Priče iz davnine i hrvatska moderna: o mitskom secesionizmu, folklornim šarama, neoromantizmu i antimodernizmu
(Croatian modernism and Croatian Tales of Long Ago: on myth, secession, folklore, neoromanticism and antimodernism)
Autori
Zima, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Stoljeće Priča iz davnine
/ Kos-Lajtman, Andrijana ; Lovrić Kralj, Sanja ; Kujundžić, Nada - Zagreb : Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, 2018, 249-272
ISBN
978-953-57604-3-6
Skup
Međunarodna znanstvana konferencija Stoljeće "Priča iz davnine" Ivane Brlić-Mažuranić
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.10.2016. - 15.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Priče iz davnine, Ivana Brlić-Mažuranić, neoromantizam, hrvatska moderna, antimodernizam
(Croatian Tales of Long Ago, Ivana Brlić-Mažuranić, neoromanticism, Croatian modernism, antimodernism)
Sažetak
Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić prvi su puta objavljene kao izvanredno izdanje Matice hrvatske u prosincu 1916. u Zagrebu. Vrijeme u kojem su objavljene i specifični poetički, značenjski i recepcijski diskursi povezani sa zbirkom izdvojili su je, na neki način, iz kanona hrvatske književnosti te joj pokušali uspostaviti zasebno periodizacijsko i recepcijsko polje odabirući kao dominantno mjesto čitanja bilo pretpostavljenu dječju publiku (određujući je na taj način kao dio dječje književnosti i time anulirajući moguće periodizacijske zamke povezane s tradicionalnim periodizacijskim prijedlozima), bilo pak autoričin spol / rod (pribrajajući je na taj način korpusu književnosti hrvatskih autorica i time kompenzirajući izostanak ili propitivanje njezina mjesta u kanonskim zahvatima). Novije studije i promišljanja poetika i značenjskih kompleksa hrvatske moderne omogućuju, međutim, i pregovaranje oko statusa zbirke u književno- povijesnom i periodizacijsko-poetičkom obzoru hrvatske književnosti, posebice hrvatske moderne. Priče iz davnine u poetičkom i referentnom smislu korespondiraju s neoromantičarskim idejama hrvatske moderne, kao i s antimodernističkim vrijednosnim i značenjskim implikacijama. U tome smislu u ovom članku propitujem mjesto i značenje Priča iz davnine unutar diskursa koji uspostavljaju hrvatsku modernu: književnokritičkih diskursa suvremenika i recepcijskih tekstova o zbirci, potom u književno-povijesnom diskursu te književno-teorijskim promišljanjima hrvatske moderne.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost
