Naslov
Crkva u Sloveniji i Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća i prvoj polovici 20. stoljeća
(Church in Slovenia and Croatia in second half od 19 and first half od 20 century)

Autori
Patafta, Daniel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
Prigodni znanstveni skup 150. obljetnica rođenja č. sl. B. Vendelina Vošnjaka

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.11.2011

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
katolički pokret ; katolički kongresi ; katolička društva
(catholic movement ; catholic congress ; catholic societys)

Sažetak
Svaki je čovjek kao povijesno biće obilježen vremenom i prostorom u kojem živi. Unutar određenog prostorno vremenskog – okvira on živi i djeluje, u njemu ostavlja svoj trag i ostvaruje svoju egzistenciju. Kao duhovno i razumsko biće čovjek se pita i traži odgovore, promišlja i djeluje. Stoga je svrha ovog izlaganja o č.s.B. fra Vendelinu Vošnjaku prikazati pravno – politički, društveno – kulturni i duhovni okvir vremena u kojem je živio i djelovao, te u njemu ostavio neizbrisivi trag. Gledajući vremensko – prostorni kontekst u kojem je živio i djelovao č.s.B. fra Vendelin Vošnjak prvo što se može zamijetiti jest da se rodio 1861. godine, u vrijeme kada je u Habsburškoj Monarhiji nastupilo razdoblje pada neoapsolutizma, obilježenog apsolutizmom i centralizmom bečkog dvora, i sustavnom germanizacijom, razdoblje koje se nazivalo Bachovim apsolutizmom, po ministru Alexanderu Bachu, kao i činjenica da je umro 1933. godine u vrijeme najžešće diktature jugoslavenskog kralja Aleksandra Karađorđevića. Na ovome tragu može se reći da je život č.s.B. fra Vendelina Vošnjaka obilježen razdobljem od Aleksandra do Aleksandra, odnosno, od kraja jedne apsolutističke i centralističke vlasti do vrhunaca druge centralističke, unitarističke i u mnogo čemu diktatorske vlasti. Upravo se iz ovoga može iščitati dramatičnost vremena u kojem se nalazila Katolička Crkva u Hrvatskoj i Sloveniji na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Od 1527. godine, kada je hrvatsko plemstvo na saboru u Cetingradu izabralo za hrvatskog kralja Ferdinanda Habsburškog, do 1918. hrvatski i slovenski narod nalazili su se unutar istog državno – pravnog okvira Habsburške Monarhije, odnosno od 1867. Austro – Ugarske Monarhije. Stara je Monarhija bila posljednja europska država organizirana prema načelima societas perfecta christiana, u kojem je Crkva imala svoje točno određeno mjesto i ulogu, što nije uvijek bila i najsretnija okolnost po samu Crkvu. S godinom 1918. nastupa povijesna prekretnica, hrvatske i slovenske zemlje naći će se u okviru nove višenacionalne tvorevine, Kraljevine SHS, odnosno od 1929. Kraljevine Jugoslavije. Biti će to razdoblje povijesti u kojemu će Crkva morati ponovno tražiti svoj prostor u društvu koje više nije bilo obilježeno katoličkim, nego je to sada bila višenacionalna i višekonfesionalna državna tvorevina, s prevladavajućim pravoslavnim elementom te izraženim unitarističkim i velikosrpskim pretenzijama, što će sve ostaviti trajne posljedice na život Crkve u Hrvatskoj i Sloveniji. Vrijeme je to u kojem živi i djeluje č.s.B. fra Vendelin Vošnjak, iako po rođenju Slovenac najveći dio svoga života vezati će uz hrvatske franjevce i Crkvu u Hrvata, kao redovnički poglavar, reformator i nezaobilazna duhovna ličnost svoga vremena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA