Pregled bibliografske jedinice broj: 1006832
O Dulčićevim formalnim pojednostavljivanjima
O Dulčićevim formalnim pojednostavljivanjima // Ivo Dulčić - Zbornik radova s kolokvija u Požegi prigodom 100. obljetnice umjetnikova rođenja / Žuljević, Ivica (ur.).
Požega: Požeška biskupija, 2017. str. 107-118 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1006832 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O Dulčićevim formalnim pojednostavljivanjima
(About Dulčić's formal simplifications)
Autori
Loinjak, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Ivo Dulčić - Zbornik radova s kolokvija u Požegi prigodom 100. obljetnice umjetnikova rođenja
/ Žuljević, Ivica - Požega : Požeška biskupija, 2017, 107-118
ISBN
978-953-7647-27-8
Skup
Kolokvij o Ivi Dulčiću
Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 18.06.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
apstrakcija ; Dulčić ; figuracija ; motiv ; promatranje
(abstraction ; Dulčić ; figuration ; subject ; observation)
Sažetak
Istražujući opus dubrovačkoga slikara Iva Dulčića opravdano je postaviti pitanje slikarova odnosa prema figurativnom i/ili apstraktnom pristupu gradnji slikarskoga prizora. Iz današnje se pozicije neopterećeno može reći kako kvalitativni i valorizacijski sukob između figurativne i apstraktne umjetnosti ne samo da je izgubio na svom intenzitetu, nego je općenito postao neprimjenjiv u stručnoj valorizaciji djela likovne umjetnosti. S tom se sviješću o ovom problemu u radu tako neće raspravljati o kvalitativno snažnijim dionicama Dulčićeva figurativnog i/ili apstraktnog pristupa. Štoviše, cilj je rada analizirati slikarovo kretanje prema apstrakciji, točnije apstrahiranju prizora. Put je to koji kod njega gotovo nikada ne završava u posvemašnjem napuštanju svijeta predmeta. Apstraktan je slikarski pristup utkan u Dulčićevo promišljanje slike, ali ne čini njegov umjetnički credo. Ukoliko se pak želi govoriti o Dulčićevim apstrakcijama, utoliko se doista mora zamijetiti kako se kod Dubrovčanina radi tek o „krnjim“ ili „pseudo“ apstrakcijama jer svaki je prizor motiviran viđenim motivom. Dulčić je slikar apstraktan samo ako se pod apstraktnim u njegovu cjelokupnu opusu misli na motive prikazane iz udaljenosti, s uzdignutoga motrišta – iz nebesa – koji ponekad postaju razmrvljeni gotovo do neprepoznatljivosti. Spomenuti se put apstrahiranju može shvatiti dijametralno suprotnim odnosu Otona Glihe prema naslikanom prizoru. Glihino se oko u gromačama, naime, toliko približava mediteranskim suhozidima da promatrač naslikani prizor doživljava nefigurativnim – posve apstraktnim. Suprotno Glihi, Dulčićevo se oko toliko udaljuje od zemaljskoga tla da promatrač jednako tako naslikani prizor može doživjeti nefigurativnim, odnosno apstraktnim. U nastavku će se ovoga teksta nastojati ukazati na Dulčićevu neopterećenost strogom razlikom između figuracije i apstrakcije te predočiti da njegova naoko apstraktna djela svoje postojanje duguju umjetnikovu svesrdnom povjerenju u vlastite oči koje motiv gledaju u duhovnom ključu njegova slikarskog bića. U skladu s tim u naslovu se ne spominju Dulčićeve apstrakcije, nego pojednostavljenja prizora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
