Naslov
RELACIJE KULTURNOG IDENTITETA I NEKIH DEMOGRAFSKIH OBILJEŽJA GLUHIH I NAGLUHIH OSOBA
(THE RELATIONS BETWEEN CULTURAL IDENTITY AND SOME DEMOGRAPHIC CHARACTERISTICS OF DEAF AND HARD OF HEARING PERSONS)

Autori
MÖHR NEMČIĆ, RENATA ; BRADARIĆ-JONČIĆ, SANDRA

Izvornik
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 52 (2016), 1; 63-77

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
gluhoća, nagluhost, kulturni identitet, kultura Gluhih
(Deaf, hard of hearing, deafness, Deaf culture, cultural identity)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi zastupljenost pojedine vrste identiteta te povezanost vrste identiteta s varijablama slušnog, obrazovnog i bračnog statusa gluhih i nagluhih osoba. U istraživanju su sudjelovala 443 sudionika kronološke dobi od 18-87 godina oba spola iz 17 gradova u Republici Hrvatskoj. Za prikupljanje demografskih podataka o sudionicima konstruiran je poseban upitnik, a kulturni identitet ispitan je skalom DAS (Deaf Acculturation Scale, Maxwell-McCow i Zea, 2011). Iako je 58% sudionika pohađalo posebne oralne i redovne škole, te samo 12% njih ima gluhe roditelje, ipak ih je 80% formiralo ili gluhi (48%), ili dvokulturni (32%) identitet. Čujući identitet imalo je 12% sudionika, a marginalni 8% njih, što se pretežno podudara s rezultatima drugih istraživanja. S kulturnim identitetom značajno je povezan stupanj oštećenja sluha (nagluhe osobe češće od gluhih imaju čujući, dvokulturni ili marginalni identitet) ; vrijeme nastanka oštećenja sluha (osobe s prelingvalnim oštećenjem sluha tendiraju formiranju gluhog, dvokulturnog ili marginalnog identiteta, a osobe s postlingvalnim oštećenjem tendiraju čujućem identitetu) ; dob u kojoj je započelo učenje znakovnoga jezika (osobe s čujućim identitetom počele su ga učiti u dobi od 24 godine, ostali u dobi od 8-13 godina) ; obrazovni status (najvišu razinu obrazovanja postižu osobe s čujućim i dvokulturnim identitetom) ; vrsta osnovne škole (sudionici iz posebnih škola tendiraju gluhom ili dvokulturnom identitetu ; u odnosu na njih sudionici iz redovnih škola značajno češće formiraju čujući identitet ; sudionici iz posebne škole s oralnim pristupom gotovo dvostruko češće imaju marginalni identitet) ; vrsta srednje škole (polaznici redovnih škola češće od onih iz posebne škole formiraju čujući identitet, a oni iz posebne škole češće gluhi identitet), bračni status (najviše je osoba bez partnera među osobama s čujućim i marginalnim identitetom) te slušni status partnera (osobe s gluhim identitetom preferiraju gluhe, a one s čujućim identitetom čujuće partnere). Slušni status roditelja nije se pokazao povezanim s vrstom kulturnog identiteta sudionika. Razmatraju se praktične implikacije dobivenih rezultata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA