Naslov
Pomoćne tvari s poznatim učinkom u dermalnim proizvodima
(Auxiliary substances with known effect in dermal products)

Autori
Knezović, Josipa

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
03.06

Godina
2019

Stranica
37

Mentor
Pepić, Ivan

Ključne riječi
lanolin, izopropilni miristat, propilenglikol, stearil heptanoat, cetilni alkohol, benzalkonijev klorid, klorokrezol, parabeni
(lanolin, isopropyl myristate, stearil heptanoate, cetyl alcohol, benzalkonium chloride, chlorocresol, parabens)

Sažetak
Lijekovi koji se primjenjuju na kožu uz djelatnu tvar sadrže i pomoćne tvari pri čemu pomoćne tvari čine 90% sadržaja dermalnog lijeka. Najčešće korištene pomoćne tvari s poznatim učinkom u odobrenim dermalnim lijekovima u Republici Hrvatskoj su: propilenglikol, lanolin, cetilni alkohol, benzalkonijev klorid, klorokrezol, parabeni, izopropilni miristat i stearilni alkanoati. Lanolin je jedan od najstarijih emulgatora korištenih za izradu dermokozmetičkih proizvoda. Zbog sposobnosti penetracije u duboke slojeve epidermisa koriste se u proizvodima za njegu suhe kože. Pojava alergijskog kontaktnog dermatitisa je češće u pacijenata koji već imaju atopijski dermatitis. Izopropilni miristat posjeduje emolijentna svojstva, a zbog dobrog prodiranja kror kožu smatra se da može pojačati potencijalni iritacijski učinak drugih tvari jer im poboljšava penetraciju kroz kožu. Propilenglikol je 2018. godine proglašen alergenom godine zbog sve veće učestalosti alergijskog kontaktnog dermatitisa nakon primjene dermokozmetičkih proizvoda namijenjenima za kožu s atopijskim dermatitisom. Stearil heptanoat, a zbog slične strukture i ostali stearilni alkanoati, smatraju se sigurnima za korištenje u dermokozmetičkim proizvodima. Cetilni alkohol se smatra sigurnim za korištenje, a dermatitis koji se može pojaviti nakon korištenja kreme s cetilnim alkoholom mogu uzrokovati nečistoće alkohola, a koje nisu detektirane analitičkim ispitivanjem kakvoće sirovine. Benzalkonijev klorid ima ograničenu koncentraciju u proizvodima (0, 1%), a jedan je od najčešćih alergena, iako zbog hidrofilne strukture teško prodire kroz kožu. Klorokrezol se koristi kao konzervans i unutar dopuštenih koncentracija nije čest uzročnik alergijskog kontaktnog dermatitisa. Parabeni imaju ulogu konzervansa, slabi su senzibilizatori i iritansi kada su primijenjeni na kožu s neoštećenom barijerom. Česti su slučajevi alergijskog kontaktnog dermatitisa, a ispituje se i njihov potencijalno štetni učinak na endokrini sustav.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA