Naslov
Poimanje sreće i dobrobit u odrasloj dobi
(Conceptions of happiness and well-being in adulthood)

Autori
Brdar, Ingrid ; Anić, Petra ; Tončić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Kvaliteta života kroz životni vijek: Izazovi i preporuke. Knjiga sažetaka. / Brajša-Žganec, Andreja ; Penezić, Zvjezdan ; Tadić Vujčić, Maja - Jasrebarsko : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2018, 44-44

ISBN
978-953-55079-7-0

Skup
26. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke

Mjesto i datum
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 07.11.2018. - 10.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Sreća, eudamonistički, hedonistički, kvalitativni, kvantitativni
(Happiness, eudaimonic, hedonic, qualitative, quantitative)

Sažetak
Pojam 'sreća' može imati različita značenja - na primjer, može se odnositi na pozitivne emocije, osjećaj zadovoljstva, užitak, na dobar i smislen život ili na zadovoljstvo životom. Cilj ispitivanja bio je istražiti kako odrasli ljudi poimaju sreću te ispitati odnos između ukupne procjena sreće i procjena sreće u pojedinim životnim područjima. Primijenjen je mješoviti istraživački pristup koji uključuje kvalitativne i kvantitativne metode. Sudjelovalo je 245 odraslih ljudi (128 žena i 117 muškaraca) u dobi od 30 do 60 godina (prosječna dob 43, 8), koji su napisali što je za njih sreća. Uz to su procijenili razinu sreće u deset područja života i odgovorili na pitanja iz nekoliko upitnika (Skala zadovoljstva životom, Skala pozitivnih i negativnih emocija te Kontinuum mentalnog zdravlja). U kodiranju svake definicije sreće uzimalo se u obzir najviše šest elemenata, tako da je dobiveno ukupno 647 odgovora. Rezultati pokazuju da poimanje sreće obuhvaća dvije komponente: pojedina područja života (72% odgovora) i psihološke aspekte (28%). Unutar područja života, najviše se odgovora odnosilo na obitelj (28%), međuljudske odnose (21%) i zzdravlje (15%). Unutar psiholoških aspekata, najviše odgovora odnosilo se na zadovoljstvo (33%), harmoniju (17%) i pozitivne emocije (9%). Regresijske analize pokazale su da sreća u pojedinim područjima života čini 43% varijance subjektivne dobrobiti, 31% emocionalne dobrobiti, 25% socijalne dobrobiti i 30% psihološke dobrobiti. Rezultati pokazuju da ukupna sreća nije jednaka zbroju sreće u pojedinim životnim područjima. Sreća u područjima života objasnila je od 25% - 55% globalne sreće, ovisno o korištenoj mjeri. Rezultati istraživanja pokazuju da je sreća složeni konstrukt koji treba mjeriti kroz različite aspekte. Na metodološkoj i teorijskoj razini, rezultati naglašavaju važnost kombiniranja kvalitativnih i kvantitativnih metoda kako bi se dobila cjelovitija slika pojava koje istražujemo i omogućila usporedba laičkog poimanja sreće s definicijama sreće razvijenim unutar različitih teorija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA