Naslov
Kulturnoantropološka analiza potrošačkih praksi i identiteta – robna kuća NAMA u centru Zagreba
(Cultural anthropology analysis of consumer practices and identities − department store NAMA in the centre of Zagreb)

Autori
Mihaljević, Lucija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.12

Godina
2013

Stranica
348

Mentor
Povrzanović Frykman, Maja

Ključne riječi
potrošačke prakse, procesi identifikacije, robna kuća, modernizacija, urbanizacija, potrošačka kultura, socijalizam, tranzicija, Zagreb
(consumer practices, identification processes, department store, modernization, urbanization, consumer culture, socialism, transition, Zagreb)

Sažetak
Doktorska disertacija jest kulturnoantropološka analiza potrošačkih praksi i identiteta, koja se temelji na dijakronijskom etnografskom istraživanju razvoja domaće potrošačke kulture na primjeru robne kuće Nama u centru Zagreba, osnovana kao trgovačka kuća Kastner i Öhler početkom dvadesetog stoljeća. Na temelju interdisciplinarne literature o razvoju potrošačkog društva, materijalnoj kulturi, modernizaciji maloprodaje, urbanizaciji, potrošačkoj socijalizaciji, tranziciji postsocijalizma, procesu globalizacije, te osobito o razvoju robnih kuća kao mjesta potrošačke modernizacije, definiran je teorijski okvir disertacije. Pomoću koncepata poput objektifikacije, glokalizacije potrošačke kulture, potrošnje kao prakse društvene komunikacije i klasifikacije, urbane potrošačke kulture, racionalizacije maloprodaje, potrošnje kao užitka, potrošačke želje, potrošačkih taktika te simbolične ekonomije prostora, robna se kuća analizira kao antropološko mjesto koja reflektira promjene u širem socioekonomskom kontekstu. U radu se na temelju naracija i arhivske građe interpretiraju kulturni aspekt potrošačke kulture te individualna potrošačka iskustva, o kojima se raspravlja u komparativno generacijskoj, socioekonomskoj i rodnoj perspektivi. Specifičan potrošački prostor Name analiziran je kao mjesto prakse. Pokazuje se kako su individualne potrošačke prakse bitno obilježene širim društveno-ekonomskim kontekstom. Analiza trgovačkog prostora otkriva kako je najstarija robna kuća u centru grada, kao inovativna trgovačka institucija, u svojim začetcima potakla rađanje lokalne potrošačke kulture. U razdoblju socijalizma, taj je potrošački prostor funkcionirao kao prostor masovne potrošnje, reflektirajući vrijednosti tada vladajuće ideologije, odnosno ograničenje (potrošačke) slobode. U najnovije doba, Nama je poprimila simboličko značenje koje u punom smislu nadilazi sferu potrošnje, postajući mjestom društvene borbe. Disertacija pokazuje da se u lokalnom kontekstu potrošačka kultura nije pravocrtno razvijala te da uloga suverenog potrošača, samostalnog i slobodnog u svojim potrošačkim izborima, predstavlja bitnu identitetsku kategoriju suvremenog doba. Današnje predodžbe sudionika istraživanja o Nami, otkrivaju kako potrošačke prakse reflektiraju individualne sustave vrijednosti i izvan sfere potrošnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA