Pregled bibliografske jedinice broj: 1005817
Antemurale Christianitatis hrvatske usmene književnosti: graničarski mentalitet Dalmacije kroz usmenu epsku pjesmu i kulturalno pamćenje o Hrvatsko-osmanskim ratovima
Antemurale Christianitatis hrvatske usmene književnosti: graničarski mentalitet Dalmacije kroz usmenu epsku pjesmu i kulturalno pamćenje o Hrvatsko-osmanskim ratovima // Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi : međunarodni znanstveni skup
Katowice, Poljska, 2019. (pozvano predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, ostalo)
CROSBI ID: 1005817 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Antemurale Christianitatis hrvatske usmene književnosti: graničarski mentalitet Dalmacije kroz usmenu epsku pjesmu i kulturalno pamćenje o Hrvatsko-osmanskim ratovima
(Antemurale Christianitatis of Croatian Oral Literature: Frontiersman Mentality of Dalmatia Through Oral Epsonic Song and Cultural Memory in Croatian-Ottoman Wars)
Autori
Babić, Vanda ; Vekić, Denis
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi : međunarodni znanstveni skup
Mjesto i datum
Katowice, Poljska, 07.05.2019. - 09.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Usmena književnost, kulturano pamćenje, hrvatska, dalmacija, povijest, graničari, dolina Neretve, Boka kotorska
(Oral literature, cultural memory, Croatia, Dalmatia, history, frontiersman, Neretva valley, Boka kotorska)
Sažetak
Rad se bavi motivima kulturalnog pamćenja koji su zabilježeni u usmenim epskim pjesmama i tradiciji u Dalmaciji (Zadar i okolica, cetinska krajina, imotska krajina, dolina Neretve, makarsko primorje i Boka kotorska). Teritorij Dalmacije graničio je s Otomanskim carstvom u vrijeme Hrvatsko-osmanskih ratova te je usmena književnost tog prostora iznjedrila usmenu epsku pjesmu kao refleksiju prisilnih ratnih i sudbinskih kontakata. Živeći na granici kršćanskog i islamskog razvio se poseban graničarski mentalitet čiji se tragovi očituju i u suvremenosti, ne samo kroz čuvanje baštinskih svetkovina, nego i kroz kolektivno sjećanje koje definira važnost opstanka svega što je geološki i kulturalno na margini s prijetećim „drugim“.
Izvorni jezik
Hrvatski
